2018
Ko ha Palōfita Tokanga mo Loto-toʻa
Ko ha Manatu Melie kia: Palesiteni Thomas S. Monson


Ko ha Palōfita Tokanga mo Loto-toʻa

ʻĪmisi
hand holding funeral program

Ko ha lāngilangi ke fakaafeʻi au ke u lea ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo ha palōfita maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá, ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. ʻOku ou ʻofa atu ki hono fāmilí mo kinautolu kotoa pē ʻoku nau tengihia ʻene pekiá. ʻOku laui miliona ha kakai he funga ʻo e māmaní ʻoku nau ongoʻi e mole ko iá. Naʻe ʻofeina ia ʻe kinautolu ne nau ʻilo ia mei heʻene ngaahi lea langaki moʻui mo fakalaumālié pea mo ʻene founga fakatakí. Ko e ʻOtuá pē ʻokú ne ʻafioʻi e tokolahi ʻo e kakai kuo nau ʻofeina ia heʻene ʻofa fakatāutahá, he ko Ia pē naʻá Ne ʻomi ia ke tokoniʻi kinautolú.

Naʻe kau e tokanga ia ki he niʻihi kehé, he meʻa naʻe faʻa hoko ʻi he ngāue ʻa Palesiteni Monisoní. Naʻá ne faʻa ʻalu ʻo ʻaʻahi ki ha taha faingataʻaʻia, maʻu ha ueʻi fakalaumālie heʻene kei ʻi aí ke ʻaʻahi ki ha taha kehe, ʻo pehē ai pē. Taimi lahi naʻe faʻa talaange ʻe he taha ko iá, “Ne u ʻiloʻi pē te ke haʻu.” Mahalo pē naʻá ne ʻilo, pe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí, ka naʻe ʻikai ʻiloʻi ia ʻe Palesiteni Monisoni he kamataʻangá. Ka ko e niʻihi ko ia ne nau ʻilo te ne ʻalu angé, ne nau ʻiloʻi foki naʻe ʻofeina kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻo fekau atu ʻEne tamaioʻeikí. Ne nau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he angaʻofa ʻa Palesiteni Monisoni kiate kinautolú. Naʻe tofuhia ʻene moʻuí ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, mo ʻene ʻofa ki he fānau ʻa e ʻOtuá.

Naʻe kamata kei siʻi ʻa e ʻofa ko iá pea naʻe tolonga ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá. ʻI heʻene tokoni fakatāutahá pea mo ʻene taki e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻá ne fai ki he lea ʻa ʻĪsaiá ʻo hangē pē ko e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻa ʻĪsaia ʻo kau ki he fono ʻo e ʻaukaí, ʻa ia naʻe fakatefito ʻi he tokanga ki he faingataʻaʻiá:

“ʻIkai ko e [fonó ni] ke tufaki ai hoʻo maá ki he fiekaiá, pea ke ʻomi ʻa e masiva kuo lī ktuʻá ki ho falé? ʻo ka ke ka mamata ki he telefuá, ke fakakofu ia; pea ʻoua naʻá ke fufū koe mei ho sino ʻoʻoú?

“Ka pehē, ʻe toki ulo atu hoʻo māmá ʻo hangē ko e pongipongí, pea ʻe tupu vave hoʻo moʻui leleí: pea ʻe muʻomuʻa ʻi ho ʻaó ʻa hoʻo māʻoniʻoní; pea ʻe muimui ʻiate koe ʻa e nāunau ʻo [e ʻEikí.]

“Pea te ke toki ui pea ʻe tali ʻe he ʻEikí; te ke kalanga, pea te ne pehē, Ko au ʻeni. …

“Pea ʻe fakahinohino koe ʻe he ʻEikí maʻu ai pē, pea ʻe fakainu ho laumālié ʻo ka ʻikai ha vai; … pea te ke hangē ko e ngoue ʻoku fakaviviku, pea hangē ko e matavai moʻui, ʻoku tupu maʻu ai pē hono vaí.” (ʻĪsaia 58:7–9, 11

ʻI he faifatongia ʻa Palesiteni Monisoni ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí heʻene moʻuí kotoa, naʻá ne tokangaʻi ai ʻa kinautolu naʻe faingataʻa fakatuʻasino mo fakalaumālié, pea naʻá ne maʻu e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ko iá. Naʻe tali mai ʻe he ʻEikí ʻene lotú, ʻi heʻene ui kiate Iá. Pea naʻe maʻu ʻe Thomas Monson ʻa e fakapapau naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻEikí.

Naʻe faʻa leaʻaki ʻe Palesiteni Monisoni e talaʻofa te tau feʻao mo e ʻEikí ʻi heʻetau ngāue faivelenga kiate Iá. Naʻá ne aʻusia e moʻoni ʻo e ngaahi talaʻofá ni.

ʻOku ou manako maʻu pēʻ i he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 84:88: “Pea ʻilonga ia ʻe tali ʻa kimoutolú, te u ʻi ai foki mo au, he te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu.”

Naʻe fakatuʻamelie ʻa Palesiteni Monson he naʻá ne ʻilo ko e moʻoni e talaʻofa ko iá. Naʻá ne lototoʻa ai. ʻI he taimi naʻe pau ke ne fai ai ha ngaahi fili faingataʻa mo mahuʻingá, naʻá ne fakatuʻamelie ʻe tali ʻe he ʻEikí ʻene lotú mo fakahaaʻi ange e foungá. ʻI hono ui ia ki ha meʻa naʻe ngali faingataʻa pe fakatuʻutāmakí, neongo naʻe ilifia e niʻihi kehé ka naʻe ʻikai ilifia ia. Naʻá ne tui naʻe muʻomuʻa e ʻEikí ʻiate ia pea naʻe ʻātakaiʻi ia ʻe he kau ʻāngeló ke poupouʻi ia. Naʻe moʻoni ia. Naʻe ʻi hono tafaʻakí ʻa hono ʻofefine ko Ann, naʻe lea fakamāfana atu he ʻaho ní, ʻi he ngaahi houa siʻi kimuʻa pea pekiá. Ko ha tāpuaki foki ke u ʻi ai. ʻI heʻeku vakai ki hono fofongá, ne u pehē kuo fakahoko e talaʻofa ʻa e ʻEikí. Kuo ʻākilotoa pea fataki ia ʻe ha kakai ko ha kau ʻāngelo—pea mahalo ne mahulu ange ai.

Ne u ongoʻi fakapapau naʻe mafao mai ʻe he ʻEiki toetuʻú ʻa Hono toʻukupú ʻo tatali mai kiate ia ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié. Ne u ongoʻi ha fakamoʻoni māfana ʻoku ou fai atu he taimi ní, naʻe ʻiloʻi ʻe Palesiteni Monson ʻa e ʻEikí pea kuo fakamaʻa ia tuʻunga ʻi he Fakaleleí, ʻi heʻene foaki ʻene moʻuí kotoa ki he ngāue ʻa e ʻEikí pea mo e fānau ʻa e Tamaí. Naʻá ne ʻiloʻi lelei e ʻEikí. Naʻá ne ʻofa ʻi he ʻEikí. Pea naʻá ne pehē naʻe ʻafioʻi mo ʻofeina ia ʻe he ʻEikí.

Naʻe maʻu ʻe Palesiteni Monson e moʻui ko ia naʻe fokotuʻu mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, maʻatautolú:

“ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ou fakaʻamu ke mou manatu ke tauhi maʻu ʻa e huafá ʻo tohi maʻu ai pē ʻi homou lotó, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mou nofo ʻi he toʻohema ʻo e ʻOtuá, ka ke mou fanongo pea ʻiloʻi ʻa e leʻo ʻo ia ʻe ui ʻaki ʻa kimoutolú, kaeʻumaʻā foki mo e huafa ʻa ia ʻe ui ʻaki ʻa kimoutolú.

He ʻoku ʻiloʻi fēfē ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki kuo ʻikai te ne tauhí, pea ko ha muli ia kiate iá, pea ʻoku mamaʻo ia mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻa hono lotó?

Ke mou tuʻu maʻu mo taʻe-faʻa-ngaue, pea fonu maʻu pē ʻi he ngaahi ngāue leleí, koeʻuhí ke fakamaʻu ʻe Kalaisi, ko e ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafí, ʻa kimoutolu maʻana, koeʻuhí ke ʻomi ʻa kimoutolu ki he langí, ke mou maʻu ʻa e fakamoʻui taʻengatá mo e moʻui taʻengatá.”(Mosaia 5:12–13, 15).

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOku ou fai ha fakamoʻoni mamalu, ʻe toetuʻu ʻa e fānau kotoa pē ʻa e Tamai Hēvaní ne haʻu ki he moʻui fakamatelié, tuʻunga ʻi Heʻene moʻui haohaoá mo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá. Naʻe tuʻunga ʻi he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló kia Siosefa Sāmita ko e palōfita ʻo e Ongoongolelei kuo Toe Fakafoki Maí, ʻa hono toe fakafoki mai e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Talu mei ai mo e tukuʻau taʻemotu hifo e ngaahi kī ko ʻení ʻo aʻu mai kia Palesiteni Monson. ʻOku kau ai ʻa e mālohi ke silaʻi e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá kotoa. Naʻe ʻiloʻi mo fakamoʻoni ki ai ʻa Palesiteni Monson. ʻE kei tuʻuloa pē e mālohi ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasi ʻo e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, kae ʻoua ke Ne toe foki mai.

Naʻe silaʻi ʻa Palesiteni mo Sisitā Monson ʻe he mālohi ko iá. ʻOku ou lotua ha tāpuaki ki hona hakó kotoa, ke nau maʻu e fakapapau ʻoku tokangaekina kinautolu ʻe he ʻEikí pea mo nau ʻamanaki atu ki ha fakataha fakafāmili nāunauʻia mo taʻengata. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”