2017
Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Fakaepalōfita ʻo e Faivelengá
January 2017


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Fakaepalōfita ʻo e Faivelengá

Mei ha lea ʻi ha fakataha lotu ko e, “Where Will You Be in 20 Years?” ne fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi—ʻAitahō he ʻaho 15 ʻo Mē 2012. Ke maʻu kakato ʻa e leá (ʻi he lea faka-Pilitāniá), ʻalu ki he web.byui.edu/devotionalsandspeeches.

Ko e hā ha ngaahi fili pe tukupā ʻoku fie maʻu ke ke fai he taimí ni pea mo e kahaʻú ke tokoni atu ke ke kei faivelenga ai peé?

ʻĪmisi
Woman reading

ʻI he taʻu ʻe 20 tupu kuohilí, ne kakato ai ʻeku hoko ko ha palesiteni fakamisiona ʻi ʻAmelika Tongá. Kuó u mātā mo hoku uaifi ko Loná ha ikuna kāfakafa pea mo ha meʻa fakamamahi moʻoni ʻi he moʻui ʻetau kau faifekaú lolotonga e ngaahi taʻu ʻe 20 ko iá.

ʻOku sila fiefia ha konga lahi ʻetau kau faifekaú ʻi he temipalé, ʻohake ha fānau anga māʻoniʻoni pea ʻoatu kinautolu ke ō ʻo ngāue fakafaifekau, pea mo ngāue faivelenga ʻi ha ngaahi uiuiʻi he ngaahi houalotú mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasí. Ka ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku māmālohi pea niʻihi kuo mali pea vete mali pea niʻihi kuo tuʻusi mei he Siasí.

Ko e hā nai e meʻa naʻá ne fakatupu e liliu he moʻui ʻetau kau faifekau mālōloó? Ko e hā nai ha meʻa kehe naʻa nau mei fai ke fakaʻehiʻehi ai mei he fakamamahi fakatāutaha ko ʻení? Fēfē koe? Te ke ʻi fē he taʻu ʻe 20 ka hokó? Ko e hā ha ngaahi fili mo e tukupā ʻoku fie maʻu ke ke fai he taimí ni pea mo e kahaʻú ke tokoni atu ke ke kei faivelenga ai peé?

ʻOku ou fokotuʻu atu ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe 10 ke tokoni atu.

1 Hokohoko Atu Hono Tanumaki hoʻo Fakamoʻoní

ʻOku hanga ʻe he ngāue fakafaifekau ʻoku fonu he ngaahi aʻusia fakalaumālié, ʻo fokotuʻu ha fakavaʻe ʻo e tuí te ne lava ke faitāpuekina koe he toenga hoʻo moʻuí. ʻE toki lava pē ke holofa e fakavaʻe ko iá ʻi hano liʻaki pe ko e faiangahala.

Ne u toki ʻinitaviu kimuí ni ha tamasiʻi ne ʻosi ngāue fakafaifekau ka ʻoku māmālohi peá ne pehē kuo mole ʻene tuí. Naʻá ku fehuʻi ange pe ʻokú ne lotu mo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻo hangē ko ia naʻá ne fai heʻene kei hoko ko ha faifekaú. Naʻá ne pehē ʻikai he kuo mole ʻene tui kia Siosefa Sāmitá.

Ne u maʻu ha ueʻi ke u fehuʻi ange: “ʻOkú ke fakaʻaongaʻi e ponokālafi?” Naʻá ne tali mai ʻio. Naʻá ku talaange, ta ʻoku ʻikai ha ofo he mole ʻene fakamoʻoní.

Ne u fakamatalaʻi ange ko e fakamoʻoní ʻoku ʻikai lahi ange pe si’i ange ʻi hono fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau laumālié ʻa hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea mo e Siasi kuo toe fakafoki maí. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau lotu ai mo ako e folofolá, ʻoku vaivai leva e ivi tākiekina ʻo e Laumālié ʻi heʻetau moʻuí pea tō lalo leva ai hotau tuʻunga malava ke matuʻuaki e ʻahiʻahí. ʻI he taimi ʻoku tau faiangahala mo taʻemaʻa aí, ʻoku mole fakaʻaufuli leva meiate kitautolu e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Kapau he ʻikai hokohoko atu ʻetau maʻu e fakamoʻoni ʻa e Laumālié, ʻe faingofua leva ke tau fakakaukau ʻoku ʻikai haʻatau fakamoʻoní, pea mahalo naʻe ʻikai pē haʻatau fakamoʻoni ia ʻatautolu.

ʻOku fie maʻu ke hokohoko atu hono tanumaki ʻetau fakamoʻoní. ʻOku fai e tanumaki ko iá ʻe he lotu liló, ako fakaʻaho ʻo e folofolá—tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná—pea mo e tokoni ʻi he Siasí he toenga hoʻo moʻuí.

2 Muimui ki he Naʻinaʻi ʻa e Kau Palōfita mo e Kau ʻAposetolo Moʻuí

Te u toe fakamanatu mo kimoutolu ha naʻinaʻi fakaepalōfita ʻe lava ke tokoni atu ke ke maʻu ai ha nofomali fiefiá, ha fāmili faivelenga pea mo ha moʻui lavameʻá. ʻOku ou fie vakai ki he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.” Te u vahevahe atu ha ngaahi konga mahuʻinga ʻo e fanongonongo ko iá, naʻe tuku mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1995. ʻOku tau poupouʻi e Kau Takí ni ko ha kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā. ʻOku nau lea ʻo fakafofongaʻi ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻi he māmaní.

ʻI he ʻaho naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo ʻEne palōfitá ʻo pehē “Ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē.” Pea toki talaʻofa mai leva ʻe he ʻEikí ngaahi tāpuaki fakatuʻasino mo taʻengata he taimi te tau muimui ai ki he naʻinaʻi ʻa e kau palōfitá, “Koeʻuhí ʻi hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe ʻikai ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí; ʻio, pea ʻe fakamovetevetea atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate kimoutolu, pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko hoʻomou leleí, pea mo e lāngilangi ʻo hono huafá” (TF 21:5–6).

Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení.

3 Sila ʻi he Temipalé pea Tauhi Hoʻo Ngaahi Fuakavá

ʻĪmisi
Couple outside temple

ʻI ʻOlungá: laʻitā ʻi tu’a he Temipale Manila Filipainí

Kuo fakamahinoʻi mai ʻe he kau pālofita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ʻaho ní, “ko e malí ʻi ha vā ʻo ha tangata mo ha fefine naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá pea ko e familí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú.” ʻOku nau toe tānaki mai: “ʻOku fakangofuaʻi ai ʻe he palani fakalangi ʻo e fiefiá ʻa e feohi fakafāmilí ke tolonga atu ʻo ʻoua naʻa ngata pē ʻi he faʻitoká. ʻOku fakaʻatā foki ʻe he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava toputapu ʻi he ngaahi temipale toputapú ki he toko taha kotoa pē ke ne foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá pea mo e ngaahi fāmilí ke fakatahaʻi ʻo taʻengata.”1

Ko e fili mahuʻinga taha te ke fai ʻi he moʻuí “ko hoʻo mali mo e tokotaha totonú ʻi he feituʻu totonu, ʻi he mafai totonú”2 pea tauhi leva hoʻo ngaahi fuakava ʻo e temipalé. ʻOku ʻikai ha hakeakiʻi taʻe kau ai ha sila he temipalé.

Ke taau mo e hakeakiʻí, kuo pau ke fakahoko ʻe he ongo meʻa malí ʻa e “fuakava foʻou mo taʻengatá pea [kuo pau ke] fakamaʻu ia kiate kinaua ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e talaʻofá, ʻe ia ʻa ia kuo paní”—ko e palōfitá. Kapau te tau tauhi ʻetau ngaahi fuakava ʻi he temipalé, te tau “maʻu ʻa e ngaahi taloni, ngaahi puleʻanga, ngaahi pule fakapilinisi, mo e ngaahi mālohi, ngaahi pule, ko e ngaahi māʻolunga mo e ngaahi loloto kotoa pē … mo e nāunau ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, … ʻa ia ko e nāunau ko ha kakato ia pea ko ha hokohoko atu ai pē ia ʻo e ngaahi hakó ʻo taʻengata pea taʻengata” (T&F 132:19; vakai foki ki he veesi 7).

ʻOku ʻi he sila he temipalé ha tāpuaki ʻo e ngaahi tāpuaki taʻengatá ʻi he moʻui ka hokó pea tupulaki mo e malava ke aʻusia ha nofo mali fiefia ʻi he moʻui ko ʻení. ʻI hoʻo hoko ko ha foha pe ʻofefine kuo fakatapui ʻo e ʻOtuá, kuó ke fuakava ai ke haʻu ki he māmaní ʻi he kuonga ko ʻení ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku kau ʻi he langa puleʻanga ko iá ʻa hoʻo mali ʻi he temipalé.

4 Fengāueʻaki Fakataha mo e ʻOtuá ʻi Hono ʻOmi ʻEne Fānau Fakalaumālié ki he Māmaní

ʻĪmisi
Family with child on bike

ʻOku pehē ʻe he fanongonongo ki he fāmilí: “ʻOku fekauʻaki ʻa e fuofua fekau naʻe tuku ʻe he ʻOtuá kia ʻĀtama mo ʻIví pea mo e meʻa te na malava ʻi hona tuʻunga fakaemātuʻá, ko e husepāniti mo e uaifí. ʻOku mau fakahā ai heni ʻoku kei tuʻu maʻu pē ʻa e fekau ko ia ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ke nau fanafanau mo fakatokolahi ʻa māmaní.”

ʻOku iiki ange ngaahi fāmilí he ʻahó ni ʻi hono fakahoa atu ki he toʻu tangata kuohilí—kau ai e ngaahi fāmili Siasí. Te tau lava ʻo kumi ʻuhinga maʻu pē ke fakatonuhiaʻi ʻaki ʻetau fakatoloi pe fakasiʻisiʻi ʻa e tokolahi ʻo ʻetau fānaú. Hangē ko ʻení, “ʻOku fie maʻu ke ma ʻuluaki ʻosi mei he akó” pe “ʻOku fie maʻu ke ma maʻu ha ngāue lelei ange ke maʻu ha paʻanga lahi ange” pe “Ko e hā ka toʻo atu ai ʻema fiefia he nofo malí kae ʻai ha fānaú?”

Kuo tāpuekina kimoutolu ʻaki ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. ʻOku mou maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e taʻengatá ke foaki ki hoʻomou fānaú. ʻOua te ke moʻunofoa he fakakaukau kuo pau ke mou maʻu ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻasino kotoa pē. Ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha te ke foaki ki hoʻo fānaú, ʻa ʻenau malava ko ia ke maʻu e ngaahi meʻa fakalaumālie kotoa pē ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻI hoʻo talatalaifale ko ia he faʻa lotu mo ho malí ʻo fekauʻaki mo e maʻu ʻo ha fānaú, manatuʻi ko e toʻu tupu kimoutolu mo ha tukufakaholo fakaʻeiʻeiki. Kātaki ʻoua naʻa ʻikai ke mo fakakau atu e ʻOtuá ʻi hoʻomo fetalanoaʻakí. Vahevahe ʻa e totonu ke fāʻeleʻi maí, ki he ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālie tokolahi kuo mateuteu ʻa e ʻOtuá ke ʻomi ki homo ʻapí. He ko hono moʻoní, ko e fānau kotoa ʻeni ia ʻAʻana, kimuʻa pea toki ʻamoua iá.

ʻI he tui ki he ʻOtuá mo e lea ʻEne palōfita, laka atu leva ʻo ʻoua toe kumi ʻuhinga pe fakatatali kae faʻu leva ho fāmili taʻengatá.

5 ʻOua ʻe Fakahōhōʻia ʻi he Ponokālafí mo e Tōʻonga Angaʻuli Kehé

ʻOku hoko atu e fanongonongó ʻo pehē, “ʻOku maʻu ʻe he fānaú ha totonu ke fanauʻi kinautolu ʻi he ngaahi haʻi ʻo e nofo malí, pea ke ohi hake kinautolu ʻe ha tamai mo ha faʻē ʻokú na tauhi e ngaahi fuakava ʻo e nofo malí ʻi he faitōnunga kakato.”

ʻOku ʻuhinga ʻa e faitōnunga kakató ki he anganofo fakaesino mo fakaeloto ki ho malí. Ko e ponokalafí mo e feohi he ʻinitanetí, ko ha ongo sīpinga ia ʻo e taʻeanganofo fakaelotó. ʻI he taimi ʻoku lotolotoi ai ha mali ʻi he ponokalafí, ʻokú ne maumauʻi ai e falala toputapu ʻoku fūfūnaki taha hono natulá. ʻOku ongoʻi lavakiʻi leva ʻa e hoa tonuhiá. ʻOku hōloa leva ʻa e loto falalá mo e ongoʻi fefalalaʻakí ʻi he nofo-malí. ʻOku utu leva ʻa e tono malí mei he tenga naʻe tō ʻi he ponokalafí.

ʻOku ou vahevahe atu ha ngaahi ongo ne maʻu ʻe ha tangata naʻe sila ʻi he temipalé ka naʻe mole hono fāmilí koeʻuhí ko e ponokalafí pea mo ʻene feohi mo ha fefine he ʻinitanetí. Naʻá ne tohi loto mamahi ʻo pehē: “Naʻe ʻikai ke u muimui ki he ngaahi lea naʻe ʻomai ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké, ʻa ia ne pehē ai he ʻikai maʻu ʻe Sētane ha mālohi ki heʻeku moʻuí, tukukehe ʻa ia te u fakangofuá. Ne lahi ʻeku fakangofua iá, pea naʻá ne toʻo māmālie atu ai mo fakaʻaongaʻi e mālohi ko iá ke fakaʻauha ʻaki ʻeku moʻuí, hoku uaifí mo ʻeku fānaú. Naʻá ku ʻofa ʻiate kinautolu ʻaki hoku lotó kotoa, pea ʻoku kei ongoʻi pehē pea maʻu ai pē, ka naʻe ʻikai ke feʻunga e ʻofa ko iá ke ne ikunaʻi e mālohi ne u foaki loto fiemālie ange kia Sētane heʻeku moʻuí ke ne fakaʻauha ia. ʻOku hanga ʻe he ngaahi akonaki ʻi he Siasí ʻo ʻomi kiate kitautolu ha founga ke tau toe foki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní ko ha fāmili kuo sila ki taimi mo ʻitāniti kotoa, kapau naʻá ku fakafanongo mo muimui ki ai, ka naʻe ʻikai ke u fai ia.”

He toki meʻa fakamamahi moʻoni.

6 Akoʻi pea Moʻuiʻaki ʻa e Ongoongoleleí ʻi Homou ʻApí

ʻOku akoʻi mai ʻe he fanongonongó ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke tau fai ke tau fiefia ai ʻi hotau ngaahi ʻapí. “Ko e fiefia ko ia ʻi he moʻui fakafāmilí ʻoku meimei ke toki aʻusia pē ia ʻi he taimi kuo langa ai ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku faʻu mo pukepuke ʻa e nofo-mali mo e ngaahi fāmili ʻoku fiefiá, ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí, lotú, fakatomalá, faʻa fakamolemolé, fakaʻapaʻapá, ʻofá, manavaʻofá, ngāué, pea mo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku fakatupulakí.”

ʻI he taimi ne ma kei hoko ai mo hoku uaifí ko ha ongo meʻa mali kei talavoú, ne ma toutou feinga ke fokotuʻu ha tōʻonga moʻui taʻeueʻia ʻo e lau fakafāmili mo fakaʻaho e folofolá. Fakafuofua nai ki he taʻu fitu ʻema tamasiʻi lahí, ne hoko ia ko ha tōʻonga moʻui fakaʻaho. Ko e fuofua meʻa ia ne mau fai he pongipongí, pea mau hokohoko faivelenga atu mei ai. Ko hono fokotuʻu pē ʻo e tōʻonga moʻui ko ʻiá ʻi he toenga ʻo e fānaú, ne nau loto vēkeveke leva ke kau mai ʻi heʻenau lahi feʻungá pē. Taimi ʻe niʻihi ne mau lautohi kimuʻa he 6:00 a.m. koeʻuhí ko e semineli pongipongí.

ʻOku tuʻu e ongo meʻa mali kei talavoú ʻi ha tuʻunga ke na kamataʻi ha tukufakaholo fakafāmili māʻoniʻoni—fai fakaʻaho e lau folofola fakafāmilí, lotu fakafāmilí mo e teuteuʻi ʻenau fānau ke ngāue fakafaifekau pea mali temipale.

7 Fakaʻapaʻapaʻi e Ngaahi Fatongia ʻo e Tamaí mo e Faʻeé ʻi Hono ʻOhake ʻo e Fānaú

ʻĪmisi
Family in Uruguay

ʻOku vahevahe mai foki ʻe he fanongonongó ha naʻinaʻi mahuʻinga fekauʻaki mo e ʻohake ʻo ha fānaú: “Ko e tefitoʻi fatongia ʻo e ngaahi faʻeé ke lehilehiʻi hake ʻa ʻenau fānaú. ʻI he ngaahi fatongia toputapú ni, ʻoku haʻisia ai ʻa e ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé ke nau fetokoniʻaki ko ha kaungā-ngāue tuʻunga tatau.

Taimi ʻe niʻihi ʻe ongoʻi ʻe ha taha he ongomātuʻá ʻoku lelei ange ʻene ʻohake ʻa e fānaú mo ʻene fakatonutonu e fānaú. Kuo toutou akoʻi mai ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga fakakōsipelí ni ʻoku hoko ʻa e husepānití mo e uaifí ko ha kaungā-ngāue tuʻunga tatau ʻi he nofo-malí, pea ko e tuʻutuʻuni kotoa pē ʻoku fai fekauʻaki mo e fāmilí ʻoku totonu ke fai fakataha mo uouangataha ia.

Ko e hoa-ngāue tuʻunga tataú ko e hoa-ngāue tuʻunga tatau. Talatalaifale pea mo lotu fakataha. Tuku ke tataki kimoua ʻe he Laumālié ke mo ʻilo e founga lelei taha ke ʻohake fakataha ʻaki hoʻomo fānaú. ʻE makatuʻunga honau ikuʻanga taʻengatá mei hoʻomo ngaahi filí pe tuʻutuʻuní.

8 Fakaʻaongaʻi e Tauʻatāina ke Fili ki he Totonú ke Fili ai ke Muimui ki he Fakamoʻuí

ʻOku ʻi ho ʻaofinimá pē ʻa e fili ki he feituʻu te ke ʻi ai he taʻu ʻe 20 pe senituli ʻe 20 ka hokó. ʻOkú ke tauʻatāina ke fili; ka ʻe muiaki mai ha ngaahi ola taʻengata ko e ola hoʻo ngaahi filí. Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku huhuʻi ai ʻa e tangatá “mei he hingá [pea] nau hoko ai ʻo tauʻatāina ʻo taʻengata, ʻo nau ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ke fili maʻanautolu pē kae ʻikai fakamālohiʻi ke ngāue ʻi ha faʻahinga founga, tuku kehe pē ʻi hono tauteaʻi ʻe he fonó ʻi he fuʻu ʻaho lahi mo fakaʻosi ko ia, … o fakatatau ki he ngaahi fekau kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá.

“Pea ʻoku tauʻatāina ʻa e tangatá … ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá, tuʻunga ʻi he Fakalaloa lahi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pe fili ʻa e pōpulá mo e maté, ʻi heʻenau pōpula mo moʻulaloa ki he mālohi ʻo e tēvoló; he ʻokú ne feinga ke mamahi ʻa e tangata kotoa pē ʻo hangē pē ko iá” (2 Nīfai 2:26-27; tānaki atu e fakamamafá).

ʻOku fehiʻa ʻa Sētane ʻiate koe he ʻokú ne ʻilo ko hai koe mo e meʻa ʻokú ke fakafofongaʻí. ʻOkú ne loto ke ke moʻui mamahi ʻo hangē ko iá. ‘Oku ‘ofeina koe ʻe Sīsū Kalaisi. Naʻá Ne fua hoʻo ngaahi angahalá. Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí maʻau. ʻOkú Ne fakaafeʻi koe ke ke muimui ʻiate Ia pea fakatomala, kapau ʻe fie maʻu. ʻI hoʻo fili ke muimui ki he Fakamoʻuí, te ke maʻu ai ha “fiefia ʻi he moʻuí ni mo e moʻui taʻengatá ʻi he maama ka haʻú.”3

9 Fakatupulaki e Tui ke Kātaki ki he Ngataʻangá

ʻĪmisi
Family praying

ʻOku hoko mai e tuí ʻi hoʻo ului ki he ʻEikí. Naʻe akonaki mai ʻa Nīfai ʻo pehē: “Ko ia, kuo pau ke mou vivili atu ki muʻa ‘i he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ‘a e ‘amanaki ‘oku mālohi haohaoa, mo ha ‘ofa ki he ‘Otuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ‘i he folofola ‘a Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ‘oku folofola ‘e he Tamaí: Te mou maʻu ‘a e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20).

Naʻe toki pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he konifelenisi lahí, “ʻOku ngingila tatau pē kahaʻú mo hoʻomou tuí.”4 ʻOku kau he tui ko iá ʻa e kātaki ki he ngataʻangá pea mo hono ikunaʻi e ngaahi fakatūkiaʻanga kotoa pē, kau ai ʻa e fakatupu lotoʻitá, lavakiʻí pea mo e loto mamahí. ʻE hanga ʻe hoʻo tui ke kātaki ki he ngataʻangá, ʻo fakapapauʻi mai ho ikuʻangá, ʻa ia ko ho ikuʻanga taʻengatá.

10 Fakavaivai ho Lotó ki he Finangalo ʻo e ʻOtuá

ʻOku ou lotua kuo faitokonia ho Laumālié ʻe he ʻOtuá ʻaki ha holi ke fai lelei ange pea muimui ki he naʻinaʻi hotau kau palōfita moʻuí. ʻOku ou fakatauange kuo mou ongoʻi ha holi ke fakamālohia hoʻomou tukupā ke aʻusia e tuʻunga kotoa pē ne tomuʻa fakanofo kimoutolu ki ai ʻe he ʻOtuá.

“Kāinga, he ʻikai koā ke tau fai atu ʻi ha ngāue mahuʻinga pehē? Laka atu ki muʻa kae ʻoua ʻe fakaholoholomui. Loto-toʻa, … pea fai atu, fai atu ki he ikuna! … Ko ia, tuku ke tau fai, ko e siasi mo e kakai pea ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni” (T&F 128:22, 24).

Ko e hā nai e feilaulau ko ia te ke lava ʻo fai fakafoʻituitui ki he ʻOtuá? Ko e meʻaʻofa ia he ʻikai te Ne teitei kole kiate koé. Ko e feilaulau ko ia hono fakavaivaiʻi ho lotó ki Hono finangaló. Ko hono hilifaki ia hoʻo tauʻatāina ke filí ʻi he ʻōlita ʻo e feilaulau fakatāutahá.

ʻI ha taha ʻo e Lectures on Faith, ne teuteuʻi ʻe he Kau Taki he konga kimuʻa ʻo e kuonga fakakōsipelí ni, ʻoku pehē ai: “ʻIlonga ha tui fakalotu ʻoku ʻikai ke ne fie maʻu ke feilaulauʻi e meʻa kotoa pē, he ʻikai ʻaupito ke ne teitei maʻu ʻe ia ha mālohi feʻunga ke fakatupulaki ʻa e tui ʻoku fie maʻu ki he moʻuí mo e fakamoʻuí.”5

Ko hoʻo tauʻatāina ke filí ko e meʻa pē ia ʻe taha ʻoku ʻaʻau moʻoní pea te ke lava ʻo foaki ko ha feilaulau ki he ʻOtuá. ʻI hoʻo loto fiemālie ko ia ke tukulolo ho lotó ki Hono finangaló, te ke hoko ai ʻo hangē ko Iá.

ʻOku ou fakaʻosi ʻaki ʻeku fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí. Te ke faivelenga, fiefia mo lavameʻa ʻi hoʻo aʻu ki he tuʻunga ʻokú ke fakahaaʻi ai hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ʻo fakavaivai ho lotó ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, muimui ki he naʻinaʻi ʻEne kau palōfitá pea talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  2. Bruce R. McConkie, “Agency or Inspiration?” New Era, Jan. 1975, 38.

  3. Gordon B. Hinckley, Caesar, Circus, or Christ? Brigham Young University Speeches of the Year (Oct. 26, 1965), 8; see also Russell M. Nelson, “Spiritual Capacity,” Ensign, Nov. 1997, 16.

  4. Palesiteni Thomas S. Monson, “Ke Mou Fiefia,” Liahona, Mē 2009, 92.

  5. Lectures on Faith (1985), 69.