2015
Ko e Hala ki ha Fāmili Taʻengatá
Sānuali 2015


Ko Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

Ko e Hala ki ha Fāmili Taʻengatá

Ko e ongomeʻa naʻá na faʻú mei ʻAlasikā, USA, pea ʻokú na lolotonga ngāue fakafaifekau ʻi Tonga.

Naʻe fakapapau ʻa e fāmili ʻAkauʻolá ʻi he ʻosi pē ʻenau uluí ke nau aʻu ki he temipalé.

ʻĪmisi
The Road to a Forever Family

Tā fakatātaaʻi ʻe James L. Johnson; taá ko e angalelei ia ʻa e ongo faʻu fakamatalá

Naʻe lolotonga foki ʻa Siope ʻAkauʻola ʻi ha pongipongi Sāpate ʻe taha, hili haʻane inu kava tonga mo kava mālohi mo hano kaungāmeʻa he meimei poó kakato, feʻunga mo haʻane fakatokangaʻi ha fāmili kuo nau ʻosi tui honau vala Sāpate lelei tahá. Naʻa nau kakata mo talanoa ʻi heʻenau fononga fakatahá. Naʻe fifili ʻa Siope pe ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻai ke nau fuʻu fiefiá, ko ia naʻá ne muimuiʻi leva kinautolu ke ʻilo pe ko ʻenau oó ki fē.

Naʻe fakatokangaʻi ʻe Siope ʻoku hū ʻa e fāmilí ki ha ʻapisiasi ʻo e Siasi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne fakasiosio atu ʻi he matapā sioʻatá ki he aʻu mai mo ha niʻihi kehe. Naʻe malama mei honau ngaahi fofongá ʻa e fiefiá, ʻi he tangutu fakataha ʻa e ngaahi fāmilí ʻo hivaʻi ʻa e ngaahi hiva ʻo e lotú.

Naʻe ʻalu ai e fakakaukau ʻa Siopé ki hono uaifi ko Liú. Kuo kamata ke mōlia atu e ʻofa ne na maʻu ʻi heʻena fuofua malí pē. Naʻe loto ʻa Siope ke toe maʻu e ʻofa ko iá. Naʻá ne fakavavevave atu leva ki ʻapi ʻo fakahā ange ki hono uaifí kuó ne maʻu e founga ke tokoniʻi ai hona fāmilí ke ola leleí: naʻe fie maʻu ke na kau ki he Siasí.

Naʻe ʻalu ʻa Siope ki he ʻapi ʻo e pīsope ʻi hono koló ʻi he ʻaho pē ko iá. Naʻe ʻilo ʻe he pīsopé ʻa Siope, he naʻá ne fakatokangaʻi ʻene faʻa konā ʻi he hala puleʻangá. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Siope ʻi heʻena pōtalanoá naʻe mataʻi fakaʻalongaua e pīsopé ka naʻá ne fakapapauʻi ʻene tukupaá; naʻá ne talaange hangatonu ki he pīsopé ʻokú ne fie papitaiso. Naʻe kiʻi longo ʻa e pīsopé, fakaafeʻi mai ʻa Siope ke hū ange, pea kamata ke ne akoʻi ange ki ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe ʻuluaki momou ʻa Liu he kamataʻangá ka naʻá ne siofi e liliu māmālie hono husepānití ʻo lelei angé. Naʻe kamata fakaʻaongaʻi ʻe Siope ha taimi lahi ange maʻa ʻena fānaú mo fakahaaʻi ha ʻofa lahi ange ki hono uaifí mo e fāmilí ʻi heʻene ngaahi tōʻongá. Naʻe kamata ako leva ʻe Liu e ngaahi lēsoni fakafaifekaú, pea ʻikai hano taimi kuó na fakatou papitaiso.

Naʻe fakalaulotoa ʻe he fāmili ʻAkauʻolá e ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻo e temipalé ʻi he fakaʻau ke ofi mai e kakato e taʻu ʻe taha ʻo ʻenau papitaisó. Naʻe pehē ʻe Siope, “Kapau ʻoku maʻongoʻonga lahi ange ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻi he ngaahi tāpuaki kuó ma ʻosi maʻu ʻi heʻema papitaisó, ta ʻoku pau pē ʻoku fakaʻofoʻofa ange e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.” Neongo ʻena fakaʻānaua ke na silá, ka naʻe lolotonga fakaleleiʻi ʻa e temipale ʻi Tongá, pea naʻe pau leva ke na tatali lōloa ange he taʻu tahá pe fakamole lahi ke na folau ki Nuʻu Sila pe Fisi ke hū he temipalé.

Naʻe fakakaukauʻi mo lotua lahi ʻe he fāmilí ʻa e meʻa ke faí. Naʻe iku ʻo nau pehē ke fai ha kiʻi nō. Lolotonga ʻena tatali ke talí, kuo fakaʻauha ʻi ha vela ʻa e pangikē ia naʻe fai ai ʻena noó. Kuo pau ke toloi ʻa e noó kotoa ki he taʻu hono hokó.

Naʻe ongoʻi loto-foʻi ʻa Siope mo e Liu. Naʻá na tangutu fakataha ʻi hona kiʻi loto falé ʻo lotua ha mana. Naʻe hoko mai e talí ʻi heʻena lotu mo fealēleaʻakí: Ne pehē ʻe Siope, “Naʻá ku sioloto ʻi heʻeku fakakaukaú ki he tuʻu fakaʻofoʻofa mai e veeni ʻa e fāmilí peá u ʻilo leva ko e tali ʻeni ki heʻemau lotú.” Ne na lava ʻo fakatau atu ʻena vēní he ʻaho hono hokó pea fakatau ʻenau tikite vakapuna ki Fisi mo hona fāmili ʻe toko nimá.

Naʻa nau tau poʻuli atu ki Nenitī ʻi Fisí mo e kiʻi fānau helaʻia ʻe toko tolú pea toe ke nau heka meʻalele lōloa ki he temipalé ʻi Suva. Naʻe pehē ʻe Liu, “Naʻá ku ako ai ko e lahi ange ʻemau feinga ke ofi ange ki he fale ʻo e ʻEikí ko e lahi ange ia e feinga ʻa Sētane ke mau foʻi kimuʻa pea mau maʻu ʻa e tāpuakí.”

Naʻe tokoni ange ha fefine ʻi he lolotonga ʻenau tangutu he malaʻe vakapuná ʻo fakakaukauʻi e meʻa hoko ke faí, ʻo ne aleaʻi e feituʻu ke nau nofo aí pea mo ʻenau fononga meʻalele ki Suva he ʻaho hono hokó, ʻi ha totongi naʻe maʻamaʻa ange mei he mahuʻinga angamahení. Naʻa nau ongoʻi naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ha ʻāngelo ke tokoniʻi kinautolu.

Ne nau aʻu atu ki he temipalé ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻe pehē ʻe Liu, “Naʻá ku ongoʻi ha loto nonga mo fiemālie ʻi heʻemau hū atu ki he temipalé. Kuo teʻeki ai ke u mamata au he maʻá mo e hina pakí ʻi heʻeku moʻuí ʻo hangē ko ia he loto temipalé. Naʻe haʻu ai ha fakakaukau kiate au: Kapau ʻoku fakaʻofoʻofa pehē ʻa e temipale naʻe ngaohi ʻe he tangatá, pau pē ʻoku fakaʻofoʻofa ange ʻa e ʻapi kuo talaʻofa ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú!”

Naʻe hoko ʻenau ngaahi aʻusia ʻi he temipalé ko ha liliu moʻui ki he fāmilí. Naʻe pehē ʻe Liu, “Naʻá ku ongoʻi e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kimautolú, he taimi kotoa ne mau ʻi Fisi aí. Ko e taimi ʻoku tau fili ai ke muimui kiate Iá, ʻokú Ne tokangaʻi lelei moʻoni kitautolu.”

Naʻe kei tafe mai pē ha ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa ki he fāmili ʻAkauʻolá ʻi he hili ʻenau foki maí. Naʻe fakatou maʻu ʻe Siope mo Liu ha sikolasipi ki he ʻunivēsití, maʻu hona mataʻitohi fakafaiako, pea fakangāueʻi kinaua ʻe he Ako Māʻolunga ko Liahoná.

Naʻá na fakatokangaʻi ʻi he lolotonga ʻo ʻena faiakó ha fānau ne nau fie maʻu ha feituʻu ke nau nofo ai. Ko e taimi ʻe niʻihi naʻe tukituki tautau toko taha mai ha fānau ʻi he matapā ʻo Siope mo Liú, kae lahi ange e tautau toko ua pe toko tolú. Pea naʻe tali kinautolu ʻe Siope mo Liu. ʻOku nofo he taimí ni ʻi hona kiʻi ʻapí ha toko 20. ʻOku ʻi ai mo haʻana fānau “ohi” kehe ʻe toko nima kuo nau ʻosi hiki atu ki he ʻunivēsití pe ke ngāue fakafaifekau.

ʻĪmisi
photo of a family standing together in front of chapel

ʻOku ʻiloʻi ʻe Siope mo Liu ʻe tupu mo fakalakalaka e fānaú ni ʻi he taimi ʻoku fai ange ai ha ʻofa pea mo fokotuʻutuʻu lelei ʻenau moʻuí. Kuo tali ʻe kinautolu naʻe ʻikai mēmipa he Siasí ʻa e ongoongoleleí pea ʻoku nau maʻu ʻeni ha holi moʻoni ke ngāue fakafaifekau. ʻOku ui ʻe Siope mo Liu ʻa e fānau kotoa naʻá na tauhí ko ʻena fānau, pea ui ʻe he fānaú kotoa ʻa Liu mo Siope ko Mami mo Teti. ʻOku ʻilo ʻe he fāmili ʻAkauʻolá kuo tāpuekina lahi fau kinautolu pea ʻoku nau fiefia ke vahevahe ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení mo ha niʻihi kehe.