2014
O Le Galuega o le Faaolataga: Taimi Lena ma le Taimi Nei
Setema 2014


O Le Galuega o le Faaolataga i le Taimi Lena ma le Taimi Lenei

E le fou i lenei tisipenisione tiutetauave e lima o le galuega o le faaolataga. Na latou aoaoina ma faatinoina i taimi o le Tusi a Mamona.

O le talanoa atu e uiga i aso e gata ai, ma le upu moni faaalia o le a oo ina faalilofia ai le lalolagi, na valoia atu e Nifae i tagata o le “a oo mai i le malamalama o lo latou Togiola ma o le autu lava o ana aoaoga faavae, ina ia latou iloa pe faapefea ona oo mai ia te ia ma faaolaina” (1 Nifae 15:14; tagai foi i le Mose 7:62). I le faataunuuina o le valoaga a Nifae, o loo saili le Ekalesia i le taimi nei e fesoasoani i alii ma tamaitai i le lalolagi atoa e aoao ma fausia o latou olaga i aoaoga faavae a le Faaola ina ia latou o mai ia te Ia ma savavali i le ala o le faaolataga.

O loo aoao mai perofeta ma aposetolo soifua “e auina atu tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso ‘e galulue i lona tovine mo le faaolataga o agaga o tagata’ (MF&F 138:56). O lenei galuega o le faaolataga e aofia ai le galuega faamisiona a tagata o le au paia, faatumauina o tagata liliu mai, faatoagaina mai o tagata ua le malolosi mai, galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga, ma le aoaoina atu o le talalelei.”1

O loo faaalia mai i le Tusi a Mamona o tagata o le Ekalesia i aso anamua sa faamamafaina le “galuega faafaifeautalai, faatumauina o tagata liliu mai, faatoaagaina mai o tagata ua le toaaga, malumalu ma talafaasolopito o aiga, ma le aoaoina atu foi o le talalelei.” O le mea moni e faapea o nei tiutetauave taua o tagata o le Ekalesia o loo tumau pea i le salafa o tisipenisione o se faamaoniga o se molimau mamana o le Atua e le masuia ma e alofa o Ia i Ana fanau uma, po o fea lava ma soo se taimi na latou ola ai.

Ata
illustration of man standing on temple stairs and preaching to people walking by

Galuega Faafaifeautalai

Ua aoao manino mai e le Tusi a Mamona le aoaoga faavae lea o le fatu o le galuega faafaifeautalai. Mo se faataitaiga, na tusia e Nifae faapea “afai tou te mulimuli i le Alo, ma le faamoemoe atoa o le loto, ma le faia se pepelo ma se faa’ole’ole i luma o le Atua, ae ma le manatu tonu i ai, ma salamo i a outou agasala, ma molimau atu i le Tama ua outou loto e ave i o outou luga le suafa o Keriso, i le papatisoga—ioe, i le mulimuli atu lea i lo outou Alii ma lo outou Faaola i lalo i totonu o le vai e tusa ma lana afioga, faauta, ona outou maua lea o le Agaga Paia; ioe, ona oo mai ai lea o le papatisoga i le afi ma le Agaga Paia (2 Nifae 31:13; tagai foi i le 3 Nifae 11:31–40; 27:13–22).

O le mea lea, e le o se mea e faateia ai o loo i ai aafiaga malolosi o tala o le galuega faafaifeautalai i le Tusi a Mamona. Mo se faataitaiga, na mumusu atalii taitoatasi o Mosaea e talia le tiutetauave e faatatau i le auauna atu o se tupu o sa Nifaē, ae nai lo lena na latou o atu i le laueleele o Nifae e talai atu le talalelei i le au sa Lamana, o e na avea ma fili oona o sa Nifae. O le latou misiona pe a ma le 14 tausaga, ma e faitau afe o tagata na auai mai i le Ekalesia o ni tagata liliu mai. (Tagai i le Mosaea 28; Alema 17–27.)

Ao mulimuli ai i le faataitaiga o le galuega faafaifeautalai i le Tusi a Mamona, o le Ekalesia i le taimi nei ua i ai sana taumafaiga faafaifeautalai e le mafaatusalia i se isi lava mea i lona talafaasolopito.

Faatumauina o Tagata Liliu Mai

Na tusia foi e Nifae e uiga i le faamalosiauina o tagata fou ina ia tumau le toaaga i le talalelei ina ia mafai ona latou maua le ola e faavavau:

“Pe a uma ona outou i ai i lenei ala lauitiiti ma le vaapiapi, ou te fesili atu pe ua uma ona faia o mea uma? Faauta, ou te fai atu ia te outou, e leai; ona tou te le oo mai iinei pe a na le seanoa le afioga a Keriso faatasi ma le faatuatua lē mafaagaeetia ia te ia, ma le faalagolago atoa i galuega a ia o lē ua malosi aoao e laveai.

“O le mea lea, e tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso, ma se susulu atoatoa o le faamoemoe, ma le alofa i le Atua ma tagata uma. O le mea lea, afai tou te fetaomi atu i luma, ma taumamafa fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau e oo i le iuga, faauta, ua faapea ona fetalai mai o le Tama: O le a outou maua le ola e faavavau” (2 Nifae 3:19–20).

O taitai o le Ekalesia i taimi o le Tusi a Mamona sa faia ni laasaga patino e fesoasoani ai i tagata fou ina ia tumau ai i le ala sa’o ma le vaapiapi. I le vaai atu i o tatou aso ma le iloaina o le a tatou feagai ma luitau faapena (tagai i le Mamona 8:35), na faaaofia e Moronae lana tusitusiga nisi o na faatinoga e fesoasoani ai i tagata fou ia tumau faamaoni i a latou feagaiga:

“Ma ina ua uma ona taliaina o i latou i le papatisoga, ma galueaiina ma faamamaina e le mana o le Agaga Paia, sa faitauina i latou i totonu o tagata o le ekalesia a Keriso; ma sa ave o latou igoa ina ia manatua i latou ma tausia i le afioga lelei a le Atua, e faatutumau ai i latou i le ala sao, e faatutumau ai i latou ia mataala e le aunoa i le tatalo, ua nao galuega a Keriso, o le pogai ma le iuga o lo latou faatuatua, ua faalagolago i ai.

“Ma sa potopoto soo faatasi le ekalesia, e anapopogi ma tatalo, ma talatalanoa o le tasi i le tasi, e uiga i le uelefea o o latou agaga” (Moronae 6: 4–5).

O le Ekalesia i ona po nei e mulimuli i mamanu o le faatumauina o tagata liliu mai o le Tusi a Mamona i a tatou aufono a le uarota, korama o le perisitua, ma isi faalapotopotoga.2

Ata
illustration of baptism at the waters of Mormon

Faatoaagaina Mai o Tagata o le Ekalesia ua Le Toaaga Mai

I le faaiuiuga o lana galuega, na lagona e Alema le mafatia tele e uiga i le manuia faaleagaga o se vaega o tagata faatuiese mai le Ekalesia o e valaauina i latou lava o sa Sorama. Na faamatala e le Tusi a Mamona o “lona loto sa amata ona toe faagasegasea ona o le amioletonu o tagata.

“Ona sa avea ma pogai o le faanoanoa tele o Alema le iloa e uiga i le amioletonu i totonu o lona nuu; o lea sa faanoanoa tele ai lava lona loto, ona o le o ese atu o sa Soramā mai ia sa Nifaē” (Alema 31:1–2).

Na faatulagaina e Alema se taumafaiga e toe aumai sa Soramā. Sa ia filifili soa faamaoni ma tatalo mo ia lava ma mo ana soa i le galuega, i le aioi atu i le Atua “sei e faamafanafanaina o latou agaga ia Keriso,” sei tuu atu ia i latou le malosi e mafai ai ona latou onosaia o latou puapuaga o le a oo mai ona o amioletonu a lenei nuu, “sei tuu mai ia te i matou ia mafai ona manuia i le toe aumai [o sa Soramā] ia te [oe], ia Keriso,” (Alema 31:32, 34). Ona ia tuuina atu lea i ana soa o ni faamanuiaga o le perisitua, ma sa latou amataina a latou galuega (tagai i le Alema 31:36).

Ina o auauna atu le Alii toetu lava ia i totonu o tagata i Nuumau, na Ia aoaoina Ona soo filifilia e saili pea lava pea ia laveaia i latou o e na se ese mai le ala sa’o ma le vaapiapi. Sa ia fai mai, “aua o tagata faapena ia outou galulue pea i ai; ona tou te le iloa pe o le a latou toe foi mai ma salamo, ma o mai ia te au ma le faamoemoe atoa o le loto, ma o le a ou faamaloloina ai i latou; ma o le a avea outou ma ala e aumai ai le olataga ia te i latou” (3 Nifae 18:32).

O taumafaiga a le Ekalesia o ona po nei e toe faamumu le faatuatua i loto o tagata ua le toaaga e atagia mai ai le aoaoga a le Faaola ma perofeta o loo tusia i le Tusi a Mamona.

Malumalu ma Galuega o Talafaasolopito o Aiga

Ina ua uma ona vavaeeseina sa Nifae mai ia sa Lamanā, sa latou fausia se malumalu. Na faamaumauina e Nifae faapea: “Ma o aʼu o Nifae, sa ou fauina se malumalu; ma sa ou fauina e pei o le malumalu o Solomona vagana ai sa lei fauina i le tele o mea taugata; ona sa le maua ia mea i le laueleele, o le mea lea, sa le mafai ai ona fauina e pei o le malumalu o Solomona. Ae o le ala o le faiga sa pei lava o le malumalu o Solomona; ma o lona fausaga sa matua lelei” (2 Nifae 5:16).

O loo faamaumauina e le Tusi a Mamona faapea o Iakopo, le Tupu o Peniamina, Alema ma Amoleka sa latou aoao atu uma i totonu o malumalu (tagai i le Iakopo 1:17; Mosaea 1:18; Alema 16:13). O Tusi a Alema ma Helamana o loo faatautau i le tele o malumalu i totonu o nuu (tagai i le Alema 16:13; Helamana 3:9).

Sa filifili e le Faaola le malumalu i Nuumau e avea ma nofoaga mo Lona afio mai i totonu o sa Nifaē ma sa Lamana na soifua ina ua mavae Lona Toetu (tagai i le 3 Nifae 11:1). Sa ia faamautinoa foi o le aoaoga faavae o loo fa’aautu ai galuega o talafaasolopito o aiga ua aoaoina i tagata. Sa ia siiina mai le Malaki e uiga i foliga vaaia o Elia i Aso e Gata Ai, ua ia fetalai mai:

“Faauta, o le a ou auina atu ia te outou Elia le perofeta ae lei oo mai le aso tele ma le matautia o le Alii;

“Ma o le a ia liliu loto o tamā i fanau, ma loto o fanau i o latou tamā, nei ou alu atu ma taia le lalolagi i se fetuu” (3 Nifae 25:5–6).

O loo faia soo e le Tusi a Mamona ni faatatauga i le tausia o talafaasolopito o aiga. Na auina atu e Liae ona atalii e toe foi i Ierusalema e aumai papatusi apamemea, lea sa i ai le “talafaamaumau o tagata Iutaia ma le gafa foi o [o’u] matua” (1 Nifae 3:3). O le tusi a Eteru ua aumaia igoa o taitai faamanuiaina ma, pe a tatau ai, o latou uso ma tuafafine ma fanau, o loo faaalia ai lena talafaamaumau o talafaasolopito o aiga lautele na tausia i totonu o tagata.

O taumafaiga a le Ekalesia i le lalolagi atoa o malumalu ma talafaasolopito o aiga e ogatusa ma aoaoga o le Tusi a Mamona.

Aoao Atu o le Talalelei

O le talalelei a Iesu Keriso o loo aoaoina i le Tusi a Mamona atoa. Atonu o upu nei a Nifae ua sili ona faamalamalamaina ai le agaga o lena aoaoga faamaoni ma lona faamoemoega paia: “ua matou tautalatala e uiga ia Keriso, ua matou olioli ia Keriso, ua matou talai atu Keriso, vavalo e uiga ia Keriso, ma ua matou tusitusi foi e tusa ma a matou valoaga, ina ia mafai ona iloa e a matou fanau po o le a le puna e mafai ona latou tepa taulai i ai mo se faamagaloga o a latou agasala” (2 Nifae 25:26).

O le tele o aoaoga maoae i le Tusi a Mamona e mai matua o loo aoaoina a latou fanau. Mafaufau ia Liae ao aoao atu Iakopo e uiga i le “faafeagai i mea uma” (2 Nifae 2:11) po o Alema na aoao atu ia Korianetona faapea “e lei avea lava le amioleaga ma fiafia” (Alema 41:10) po o le autau o e “sa aoaoina i latou e o latou tina, e faapea afai latou te le masalosalo, o le a laveaiina i latou e le Atua” (Alema 56:47).

E le fou i le lalolagi i lenei tisipenisione mulimuli tiutetauave e lima o le galuega o le faaolataga. Sa latou aoaoina ma faatinoina i taimi o le Tusi a Mamona ma ua avea pea ma se vaega o le “mataupu tonu lava o le mataupu faavae a [Keriso]” (1 Nifae 15:14).

Faamatalaga

  1. Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 5.0.

  2. Tagai i le Tusitaulima 2, vaega 4 ma le 5.

Ata na tusia e Dan Burr