2013
O Faatosinaga a Musika
Setema 2013


Mo Le Malosi o le Autalavou

O Faatosinaga a Musika

Ata
Rosemary M. Wixom

Ua faaalia i se suesuega e faaaoga ai isumu le ala e aafia ai i tatou i le tele o musika tatou te faalogologo i ai.

Ata
youth listening to music

Ina ua ou fesili atu i se tasi, “O le a se mea e sili ona e manatuaina e uiga i le Peraimeri?”o le tali masani lava, “O Le musika.” O upu i pese Peraimeri e le o ese lava ma i tatou—o loo totoina mausali i o tatou loto. Ia, mo se faataitaiga, o pese Peraimeri nei. E mafai ona e faamaeaina fuaitau taitasi?

“Ou te taumafai e avea …”

“Le Tama e, o … ?”

“Tala o le Tusi Mamona …”

A o e faamaeaina ia fuaiupu taitasi, na e iloaina lou usuina o le fati?

Afai o lea, masalo ona o musika e faaleleia ai o tatou lagona faaletagata, faagaeetia ai o tatou lagona, ma fatuina ai ni mea e manatua. E leitioa a tatou faamanatuina ai faapaiaga o malumalu i se gaoioiga faaleaganuu lea e auai ai talavou i musika musuia ma siva. O nei mea e tutupu tatou te “alalaga atu i le Atua” ma “pepese atu i lona suafa mamalu” (Salamo 66:1–2).

E Aafia i Tatou e Musika i Taimi Uma

O loo aoao mai le Mo le Malosi o le Autalavou faapea, “e i ai se aafiaga loloto o musika i lou mafaufau, agaga, ma le amio.”1 O musika e mafai ona faatamaoaiga ai lou olaga i le tele o auala, ae e mafai foi ona lamatia ai. Na saunoa peresitene Thomas S. Monson, “O musika e mafai ona fesoasoani e te latalata atili atu ai i lou Tama Faalelagi. E mafai ona faaaoga e aoao ai, faamalamalama ai, musuia, ma lotogatasi ai. Ae peitai, o musika e mafai, e ala i lona fati, pao, leotele, ma upu, ona aveese ai lou mataalia faaleagaga. E le tatau ona outou faatumuina o outou mafaufau i musika lē lelei.”2 Ma atonu e le afaina pe afai e te faalogo lelei i upu pe leai; o upu e tuu i musika e masani ona faigofie ona aoaoina ma faigofie ona manatua.3 E leitioa a lapataia i tatou ina ia “filifili ma le faaeteete ia musika [tatou] te faalogologo i ai.”4

Isumu, Musika, ma Aoaoga

Ata
mouse in maze

O lau filifiliga o musika e mafai foi ona aafia ai lou gafatia e faataunuu ni galuega po o le aoao. Na faailoa mai e ni tagata suesue e toalua lenei fesootaiga e ala i le suesueina o ni aafiaga o le musika ma le pao i o neura o le isumu. Mo le valu vaiaso, o se tasi o vaega o isumu na faalogologo i taimi uma i pese uosi a Strauss (o ni musika e maualuga le faatulagaina ma le faagasologa), a o le vaega lona lua na faalogologo i leo paovale faifai pea o tanipalau. O le vaega lona tolu na tausia i le le leoa.

Ina ua mavae le valu vaiaso, sa tuu isumu i se auala felavesa’i e o e su’e ai ni meaai. O isumu sa i le vaega lona lua na savavali e aunoa ma se lagona o le taitaiga—“o se faailoga manino o loo latou pagatia i le aoaoina”—ma sa sili atu le umi na saili ai meaai nai lo le mea na latou i ai i le amataga o le suesuega. O isumu ia na aafia “i leo paovale e le gata ina atinaeina ni faigata o le aoaoina ma le manatua, … ae sa i ai foi ni suiga taua i sela o o latou faiai.” O le sailiiliga a le au suesue sa matuai mataina lava: “Matou te talitonu na taumafai isumu e taui atu mo lenei osofaiga faifaipea o leo pisapisao. … Sa latou tauivi e tetee atu i le vevesi.”5

Mata o le a se tulaga “vevesi” i nisi o musika o aso nei—o mea e ono taofia ai oe mai le aoaoina ma le mataalia? Atonu e fesootai i le fati ma le pao o le musika (e pei o le isumu) po o upu foi na faaaoga po o le savali na faailoa mai ai. Na saunoa peresitene Boyd K. Packer, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O loo i ai le lalolagi i se suiga maaleale ae malosi. Ua faateleina le tuufau o musika ua oo i se tulaga ua taliaina na musika i faafiafiaga. Ma o lona taunuuga, o le tele o musika ua usuina e tagata faafiafia lauiloa i ona po nei, ua foliga mai ua faamoemoe e faaoso ai le vevesi ae le o le faamalieina, ma ua faateleina ai le popole ae le o le toafilemu.”6

O Mea e Taua o le Taimi ma le Agaga

E le na o le pao o le pese ma upu o musika paovale lea e le lelei. O le faalogologo i ia ituaiga musika, ua tatou taofia ai foi taimi filemu lea e mafai ai ona tatou mafaufau ma le manino ma faalogo i le Agaga. I le The Screwtape Letters, o se tala tusia lauiloa faaKerisiano, o se tagata e igoa ia Screwtape e faatusaina ia Satani ma o loo taumafai e taitaiina ia agaga lelei i lana galuega. Fai mai Screwtape, “E malie tele le auala e masani ona mafaufau ai tagata o loo matou tuuina ni manatu i o latou mafaufau: ae o le mea moni lava o le matou galuega sili lava o le taumafai lea e taofi i fafo ia mea.”7 I le tulaga lava ia, e iloa e Satani e le o taimi uma e na te faatumu ai o tatou mafaufau i ni mafaufauga leaga pe a fai e na te mafai ona taofia i tatou mai le taulai atu i mea a le Agaga. “Afai e te faalogologo i musika i taimi uma, atonu e te le maua se taimi filemu e manaomia mo le mafaufau, lagona, ma le mauaina o le taitaiga faaleagaga.”8

Tatou te manaomia le Agaga Paia e faatasi ma i tatou i taimi uma. Mo lena mafuaaga, e tatau ona tatou filifili ma le faaeteete musika tatou te faalogologo i ai ma siva tatou te auai atu i ai. Tuu atu i le Agaga e avea ma ou taiala, ma a i ai ni ou masalosaloga e uiga i le musika o loo e faalogologo i ai po o tulaga o e i ai, ia maua le lototoa e galue ai ina ia mafai ona tumau ai le Agaga ma outou.

Faamatalaga

  1. Mo Le Malosi o le Autalavou (tamaitusi, 2011), 22.

  2. Thomas S. Monson, A Prophet’s Voice: Messages from Thomas S. Monson (2012), 77.

  3. Tagai Jack R. Christianson, sii mai i le “Author’s criterion for picking music: does it encourage a proper life style?” Church News, Me 6, 1989, 5.

  4. Mo Le Malosi o le Autalavou 22.

  5. Richard Lipkin, “Jarring Music Takes Toll on Mice,” Insight, vol. 4, nu. 14, Aperila 4, 1988, 58.

  6. Boyd K. Packer, “Musika Lelei, Mafaufauga Lelei,” Liahona, Ape. 2008, 33.

  7. C. S. Lewis, The Screwtape Letters (1982), 20.

  8. Mo Le Malosi o le Autalavou 23.

Mai le agavale: thinkstock/iStockphoto; ata pue o Rosemary M. Wixom © Busath Photography; ata na pueina e Robert Casey; thinkstock/Comstock; tuaata: thinkstock/Ablestock.com