2012
O Le Malosiaga o La Tatou Talatuu
Iulai 2012


O Le Malosiaga o La Tatou Talatuu

Mai se lauga o se faeasaite na tuuina atu i le Iunivesite o Polika Iaga i le aso 3 Aokuso, 1980. Mo le anotusi atoa i le gagana Peretania, asiasi i le speeches.byu.edu.

Ata
Elder L. Tom Perry

E manaomia tele le faatuatua faapaionia i le lalolagi i le asō e pei foi o se isi lava taimi.

Ua leva lava ona ou fiafia i tala o paionia. Sa nofo lo’u tinamatua i le fale na matou sosoo ao ou laitiiti. I le valu o ona tausaga sa ia savali ai i le tele o le ala e laasia ia laufanua valevalenoa. Sa mafai ona ia manatuaina le tele o mea na tutupu i paionia e faafiafia ai a’u i le tele o taimi ou te saofai ai ma faalogologo ia te ia.

O Peresitene Polika Iaga (1801–77) sa avea lava ma se tasi o a’u tagata toa faapitoa. O ana tali i faafitauli sa faigofie ma taua ma sa fesoasoani i tagata. Sa ou maofa i lona agaga ma lona naunautaiga ao ia taitaiina le Au Paia i sisifo.

Ina ua manino mai le tau o le siitia mai o tagata fou na liliu mai mai Europa i Iuta o le a taugata tele, sa tuuina atu loa se manatu ia Peresitene Iaga ina ia latou faaaoga ia taavaletosolima e laasia ai ia laufanua valevalenoa. Sa vave ona iloa atu e Peresitene Iaga se faamanuiaga, e le gata o le a sefeina ai le tupe ae faapea foi le faamanuiaga faaletino o le a i ai i tagata e savalia lena mea mamao ma taunuu ai i le Vanu o Sate Leki ua faatumulia i le naunautai ma le malosi. Na ia saunoa ai:

“Ua tatou faamoemoe [mautinoa] o lea ituaiga faigamalaga o le a sili atu ona vave nai lo soo se malaga e faaaoga ai ‘oti lea e mafai ona amatalia. E tatau ona i ai ni nai a latou povi lelei e maua ai le suasusu, ma ni nai lafu povi e ave ma fafasi pe a latou manaomia. O lenei faiga o le a taumamao ai mai le faaalu o tupe, tulaga e lamatia ai, mamate ma le le mautonu o meaola, ma o le a sili atu ona lelei le sosola ese mai ai o le au paia mai vaaiga o le popole, ita ma le maliu lea ua tele taimi ua tuu ai o tatou uso ma tuafafine i le palapala.

“Matou te mananao e auina atu alii faatuatua ma e i ai tomai, ma ni faatonuga talafeagai, i se nofoaga lelei e faaaupegaina ina ia faataunuuina ia fautuaga o i luga; ae ui i lea, tuu atu i le au paia, o e ua fuafua e faimalaga i le tausaga e sosoo ai, ia malamalama ua faamoemoe ia i latou e savavali ma ave a latou atopau ao sopoia laufanua valevalenoa, ma o le a leai lava se isi auala o le a fesoasoani ai le tupe [Faaagaga mo Femalagaaiga] ia i latou.”1

O le va o le 1856 ma le 1860 na faia ai e nai tagata e faitauafe o le Au Paia se malaga faamanuiaina e 1,300-maila (2,090 km) i taavaletosolima. O le tulaga manuia o le latou faigamalaga na faaleagaina i le na o le lua o malaga taua, o le aumalaga o taavaletosolima a Uili ma Matini, lea na tuai tele le taimi o le tausaga na faimalaga ai ma ua le mafai ai ona alofia le kiona i le amataga o le taumalulu. Toe matau le atamai o Peresitene Iaga. I le konafesi aoao ia Oketopa 1856, sa ia tuuina atu atoa lava le taimi o le konafesi e faatulaga ai ia taumafaiga laveai e fesoasoani ai i na Au Paia mafatia. Ma sa ia faatonuina le usoga e aua le faatali i se vaiaso po o se masina ona faatoa o lea. Sa manao i nisi vaega ta’i fa o solofanua ia sauni i le Aso Gafua na sosoo ai e o e faamāmā i mafatiaga o le Au Paia na puapuagatia i le kiona. Ma o le mea tonu lava lena na tupu.

O le vaega muamua o le au laveai na malaga ese atu i le Aso Gafua na sosoo ai. O se tala fiafia faaootia loto na oo i le vaega a Uili ina ua taunuu atu le vaega muamua lena o le au laveai. Na tuua e Kapeteni Uili lana vaega toalaiti ae o atu ma se tagata se toatasi e saili le aumalaga laveai.

Faamaumauga o talafaasolopito: “O le afiafi o le aso lona tolu talu ona malaga ese atu ia Kapeteni Uili, i le matagofie o le faatoa goto ifo o le la i tua atu o mauga tuaoi, i mauga iti, i sisifo tonu lava o le mea o loo matou tolauapi ai, na vaaia ai le tele o taavaletoso o loo ufiufi, o loo tosoina taitasi e solofanua tai-fa, ma o loo agai mai ia i matou. Na pei o se afi mumu saesae le alu atu o le talafou i totonu o le tolauapiga, ma o i latou uma lava na mafai ona tuua o latou moega na o mai i vaega toatele e vaai ia i latou. Sa na o ni nai minute ae latou iloa atu loa lo latou kapeteni faamaoni o i luma laitiiti mai lava o le aumalaga. Na faatumulia le ea i alaga o le fiafia; na fetagisi tamaloloa malolosi seia oo ina to ifo o latou loimata i o latou alafau ua maanuminumi ma ua mu i le la, ma sa auai le fanau iti i le fiafiaga lea na tau le malamalama i ai nisi o i latou, ma sisiva saoloto ma le fiafia. Na galo faafitauli i le tulaga aoao o le fiafia, ma ina ua oo atu le usoga i le tolauapiga na fusi i latou e tuafafine ma sogi feliua’i i ai. Sa matua lofituina le usoga ma na le mafai ai ona latou fai atu se upu mo sina taimi, peitai o le tulaga filemu sa i ai na taofia uma ai ia faatinoga o … lagona. … Ma, na vave ona mou ese atu ia lagona, o tulaga e pei o le lululima, upu faafeiloai, ma le talosagaina o faamanuiaga a le Atua ua seasea lava ona molimauina!”2

Fausia o ni Aiga Malolosi

Mai na paionia malolosia na atiina ae ai ni aganuu ma se tupuaga lea ua fausia ai aiga malolosi ma ua saofaga tele i le Iunaite Setete i sisifo ma le lalolagi atoa.

Sa valaaulia au, i le tele o tausaga ua mavae atu, i se taumafataga i le aoauli na faia e se kamupani lea na faalauiloaina le tatalaina o ni ana faleoloa se fa i le eria o le Aai o Sate Leki. O le i ai o se potomasani i mea tau faleoloa, sa ou fesili ai i le peresitene a’o ma saofafai i le laulauai pe na faapefea ona ia maua lona lototele e tatalaina ai ni faleoloa se fa i le taimi lava e tasi i se eria e fou i le maketi. O lana tali mai sa pei lava o le tali na ou faamoemoe i ai. Fai mai a ia sa fai se suesuega a lana kamupani i mea tau maketi o eria tetele uma i taulaga o le Iunaite Setete. Sa fia iloa e le kamupani po o fea o nei eria e tele se faamoemoega e ofoina mai mo se faleoloa tele e fiafia i ai aiga talavou. O le eria o Sate Leki, o le taunuuga o na paionia anamua, na tulaga muamua i le malo.

Sa iloa ai foi e le kamupani, o se taunuuga o ana suesuega o tagata faigaluega i le eria o Sate Leki ua iloga i le galulue faamaoni ma le filiga. Ua e tagai la i ai, o le talaaga o paionia o loo matauina pea lava e oo mai i le lona tolu ma le lona fa o augatupulaga i le eria.

Ae peitai, sa ou tei i se lisi o fuainumera lea na oo mai i la’u kesi talu ai nei. O loo taua ai e na o le 7 pasene o tamaiti o loo faafaileleina i le Iunaite Setete i le asō e o mai mai aiga ua mautu o loo i ai se tamā e faigaluega, o se tina e nofo i le fale, ma e toatasi pe sili atu foi ia tamaiti.3 Tatou te vaai i aso taitasi i aafiaga o le malepelepe o aiga ua mautu. Ua matua faapopolevale le toatele o le aofai o avā e sauaina, fanau e sauaina/faatautala faaletino ma faalefeusuai, faiga faataumaoi i aoga, saoasaoa o le solitulafono o tupulaga talavou, maitaga o tupulaga talavou e le i faaipoipo, ma toeaiina/olomatutua ua matutua ae leai se fesoasoani mai i ai o aiga lautele.

Ua lapataia i tatou e perofeta, o le aiga o le nofoaga e faasao ai le nuu.4 E moni, o se aiga lelei, e le fauina faafuasei pe a alofa se alii i se tamaitai ma faaipoipo. E manaomia ai na lava uiga mama e tasi lea na aoaoina i totonu o aiga o le au paionia—faatuatua, lototoa, amio pulea, ma le tuuto—ina ia manuia ai se faaipoipoga. Faapei ona faia e le au paionia ina ia fua mai le toafa e pei o se rosa, o le a faapena foi ona fua mai o tatou olaga faapea o tatou aiga pe a tatou mulimuli i a latou faataitaiga ma opo mai a latou tu ma aga masani. Ioe, e manaomia tele le faatuatua faapaionia i le lalolagi i le asō e pei lava foi o soo se isi lava taimi. Ou te toe fai atu, e manaomia lo tatou iloaina o lena talatuu. E manaomia ona tatou aoaoina atu, e manaomia ona tatou mitamita ai, e manaomia ona tatou faasaoina.

Oka se faamanuiaina o i tatou. O a ni tiutetauave o loo tauaveina e lo tatou iloa ma lo tatou malamalama. Na lipotia mai na faapea mai Arnold Palmer, o se tagata tapolo iloga a Amerika, “O le manumalo e le o mea uma, ae o le manao ia [manumalo].” O se faamatalaga maoae: “O le manao ia [manumalo].”

Ua tuuina mai ia i tatou e le Atua le naunautaiga ina ia mananao e manumalo i le meaalofa sili o meaalofa uma ua Ia tuuina mai i Ana fanau—o le meaalofa o le ola e faavavau. Ia faamanuia i tatou e le Atua ina ia tatou malamalama i lo tatou faamoemoega, ia tatou aoao ma tuputupu ae ma atiina ae se malamalama i lo tatou talaaga ma naunautai e faasao na meaalofa maoae ua tuuina mai ia i tatou o Lana fanau. Ou te tuuina atu lau molimau faamaoni o loo soifua le Atua, o Iesu o le Keriso, ma o Ona ala o le a taitaiina atu ai i tatou i le ola e faavavau.

Faamatalaga

  1. Brigham Young, i le B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 4:85.

  2. John Chislett, i le A Comprehensive History of the Church, 4:93–94.

  3. Tagai Population Reference Bureau, www.prb.org/Articles/2003/TraditionalFamiliesAccountforOnly7PercentofUSHouseholds.aspx. I le 1980, ina ua tuuina atu lenei saunoaga, sa 13 pasene le fuainumera.

  4. Tagai, mo se faataitaiga, Thomas S. Monson, “O Aiga Faalelagi, O Aiga e Faavavau,” Liahona, Iuni 2006, 66–71; Spencer W. Kimball, “Home: The Place to Save Society,” Ensign, Ian. 1975, 3–10.

Paionia o Taavaletoso, saunia e Minerva Teichert © IRI, faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito a le Ekalesia

Ua Taunuu ia Ephraim Hanks i le Vaega o Taavaletosolima a Matini, saunia e Clark Kelley Price, e le mafai ona kopiina; ata na tusia e Craig Dimond ma Cody Bell