2012
Piihia e te Atua e Paturuhia e te Nunaa
Tiunu 2012


Parau Poro‘i a te Peresideniraa Matamua, Tiunu 2012

Piihia e te Atua e Paturuhia e te nunaa

Hōho’a
Te peresideni Henry B. Eyring

Ei melo no te Ekalesia, ua titau-tamau-hia tatou ia paturu i te nunaa i roto i te mau piiraa no te tavini. I te mau matahiti i ma‘iri, ua faaite mai te hoê piahi 18 matahiti ia’u eaha te auraa te patururaa i te mau tavini o te Fatu. E haamaitai-noa-hia vau na roto i to’na hi‘oraa haehaa.

No haamata noa mai nei oia i ta’na matahiti matamua i te fare haapiiraa teitei. Ua bapetizohia oia aita i rae‘ahia e hoê matahiti hou oia i faaru‘e ai te fare no te haamata i ta’na haapiiraa i roto i te hoê fare haapiiraa tuatoru rahi. I reira, ua tavini au ei episekopo no’na.

A haamata ai te matahiti haapiiraa, ua farerei poto noa vau ia’na i roto i te piha toro‘a a te episekopo. E haamana‘oraa iti noa to’u i taua tau‘araa parau matamua ra, maori râ ua parau oia no ta’na mau titauraa i roto i te hoê vahi apî, tera râ eita roa e mo‘ehia ia’u te piti o ta maua tau‘araa parau.

Ua ani oia e farerei ia’u i roto i ta’u piha toro‘a. Ua hitimahuta vau a parau ai oia e, « e ti‘a anei ia pure amui taua, e o vau te taata parau ? » Ua fatata roa vau i te parau e, ua pure a‘e na vau e ua mana‘o vau e ua na reira atoa oia. Aita râ, ua farii au.

Ua haamata oia i ta’na pure na roto i te hoê iteraa papû e ua ite oia e ua piihia te episekopo e te Atua. Ua ani oia i te Atua ia faaite ia’u e, eaha ta’na e ti‘a ia rave no te faatupu i te hoê hopearaa rahi i te pae varua. Ua parau te taure‘are‘a i te Atua e ua papû ia’na e ua ite te episekopo i to’na mau hinaaro e e a‘o mai i te mea o ta’na e ti‘a ia faaroo.

A paraparau ai oia, ua tae mai i to’u varua te mau ati papû o ta’na e faaruru nei. E mea ohie roa te a‘oraa ua horo‘ahia mai râ ma te maramarama rahi : a pure tamau, a haapa‘o i te mau faaueraa, e eiaha e ri‘ari‘a.

Teie taure‘are‘a, hoê matahiti i roto i te Ekalesia, ua haapii mai na roto i te hi‘oraa eaha ta te Atua e nehenehe e rave e te hoê ti‘a faatere a paturuhia ai oia na roto i te faaroo e te mau pure a te feia i piihia ai oia ia arata‘i. Ua faaite papû mai taua taure‘are‘a ra ia’u i te mana o te ture no to te mau melo fariiraa i roto i te Ekalesia (a hi‘o PH&PF 26:2). Noa’tu e ua pii te Fatu i Ta’na mau tavini na roto i te heheuraa, e tere noa ratou i muri mai i te patururaa a te feia i piihia ai ratou ia arata‘i.

Na roto i ta tatou patururaa, e rave tatou i te mau fafauraa hanahana. Ua fafau tatou ia pure no te mau tavini a te Fatu e e arata‘i Oia e e haapuai ia ratou (a hi‘o PH&PF 93:51). Ua fafau tatou e ia imi noa tatou e ia titau i te faaûruraa no ô mai i te Atua ra i roto i ta ratou mau a‘o e i te mau taime atoa ratou e ohipa ai na roto i to ratou piiraa (a hi‘o PH&PF 1:38).

E mea ti‘a i taua fafauraa ra ia faaapî-tamau-noa-hia i roto i to tatou aau. E tamata ta outou orometua no te haapiiraa sabati e haapii na roto i te Varua, mai ta outou e rave nei, e hape atoa to outou orometua i mua i te piha. Na outou râ e faaoti ia faaroo e ia hi‘o no te mau taime i reira outou e farii ai i te faaûruraa ia tae mai. I te roaraa o te tau, e ite iti mai outou i te hape e te mau faaiteraa tamau e te paturu nei te Atua i taua orometua ra.

A afa‘i ai tatou i te rima i ni‘a no te paturu i te hoê taata, te fafau ra tatou ia ohipa no te opuaraa huru rau a te Fatu ta taua taata ra i piihia ia faaoti. I te na‘ina‘iraa ta maua mau tamarii, ua piihia to’u hoa faaipoipo ia haapii i te mau tamarii na‘ina‘i i roto i ta matou paroita. Aita vau i afa‘i noa i to’u rima no te paturu ia’na, ua pure atoa râ vau no’na e i muri iho ua ani i te parau faati‘a ia tauturu ia’na. Te mau haapiiraa o ta’u i farii ma te faahiahia no te mau mea ta te mau vahine e rave nei e no te here o te Fatu i te mau tamarii, ua haamaitai tamau te reira i to’u utuafare e to’u hoa faaipoipo.

Aita i maoro a‘e nei ua paraparau vau e taua taure‘are‘a ra tei paturu i to’na episekopo e rave rahi matahiti. Ua haapii mai au e ua paturu te Fatu e te mau taata ia’na i roto i to’na piiraa ei misionare, ei peresideni tĭtĭ, e ei metua tane. Ua parau oia a oti ai ta maua tau‘araa parau e, « te pure tamau noa nei au no oe i te mau mahana atoa. »

E nehenehe ta tatou e faaoti ia pure i te mau mahana atoa no te hoê taata tei piihia e te Atua no te tavini ia tatou. Ia haamauruuru tatou i te hoê taata tei haamaitai ia tatou na roto i ta’na taviniraa. Ia faaoti tatou ia haere i mua ia ani ana‘e te hoê taata o ta tatou i paturu i te mau taata e hinaarohia.1

Te feia o tei paruru i te mau tavini o te Fatu i roto i To’na basileia e paturuhia ïa na roto i To’na mana faito ore. E hinaaro tatou paatoa i taua haamaitairaa ra.

Nota

  1. A hi‘oTe mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Joseph F. Smith (1998), 211–12.

Haapiiraa no roto mai i teie parau poro‘i

I muri iho i te horo‘araa i te parau poro‘i, a haamana‘o i te tai‘o i te faahitiraa i muri nei : « E faariro te Fatu ia outou ei mauhaa i roto i To’na rima mai te mea e mea haehaa outou, te haapa‘o e te itoito … E farii outou i te puai hau atu ia paturu-ana‘e-hia outou e te amuiraa e ia faataahia » (Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei a‘e [1999], 20). A haaputuputu i te utuafare haati i te hoê tauihaa teiaha mau e a ani i te hoê taata ia tamata i te amo i te reira. A tuu i te hoê â faahou taata i te hoê taime, a ani i te tahi atu mau melo o te utuafare ia tauturu i te amoraa i te tauihaa. A aparau eaha te tupu ia tauturu ana‘e te mau taata atoa. A feruri i te haapapûraa o te a‘o a te peresideni Eyring no ni‘a i te mau rave‘a ohie no ta tatou patururaa ia vetahi ê i roto i to ratou piiraa.