2011
Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko ha Ngāue Fakahisitōlia maʻá e Fefine Siasi ʻo e ʻAho ní
Nōvema 2011


Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko ha Ngāue Fakahisitōlia maʻá e Fefine Siasi ʻo e ʻAho ní

Lolotonga e fakataha lahi ʻo e Fineʻofá ki he 2011, naʻe pehē ai ʻe Suli B. Peki, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá ko e Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻo e Fineʻofá, ko ha tohi foʻou ia naʻe teuteuʻi ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻoku hā ai ha lekooti ʻo e tukufakaholo ʻo e Fineʻofá pea mo e houʻeiki fafine ʻo e Siasí.

Naʻá ne pehē, “Te ne fakatahatahaʻi mo ʻai ke fenāpasi e feohi fakatokoua fakaemāmani lahí mo e ngaahi taumuʻa ʻo e Fineʻofá pea mo e ngaahi sīpinga mo e ngaahi monūʻia ʻo e kau ākongá. Ko ha fakamoʻoni ia ki he fatongia mahuʻinga ʻo e kau fafiné ʻi he palani ʻo e fiefia ʻa ʻetau Tamaí, pea te ne ʻomi ha tuʻunga taʻeueʻia ʻo e meʻa ʻoku tau tui ki aí, meʻa ʻoku tau faí, mo e meʻa ʻoku tau taukaveʻí” (peesi 113 ʻo e makasini ko ʻení).

Naʻe pehē ʻe Sisitā Peki ʻoku ʻomi ʻe he tohí ha fakavaʻe maʻá e houʻeiki fafiné ʻi heʻenau hoko ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne pehē, ʻi hono ako ʻe he kakaí ʻa e tohí te nau lava ai ʻo ʻiloʻi ʻa e founga ʻoku totonu ke ʻaonga ai e Fineʻofá ki he moʻui ʻa e fefine takitaha.

Founga Faʻu ʻo e Tohí

Naʻe kamata e ngāué ʻi hono vahe mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe vaheʻi ʻa Sūsana W. Tena, ko e palesiteni lahi mālōlō ʻa e Kau Finemuí, ke ne faʻu e tohí. Naʻe vahe kia Sisitā Peki mo hono ongo tokoní, ko Silivia H. ʻOloleti pea mo Papulā Tomisoni ke nau tokangaʻi ʻa e ngāué pea ke nau ngāue fakataha mo Sisitā Tena, kau ʻētitá, kau fokotuʻutuʻu ʻo e tohí pea mo ha niʻihi kehe pē ke fakapapauʻi ʻoku tataki e ngāué ʻe he laumālie ʻo e fakahaá. Naʻe pehē ʻe Sisitā Peki, “Kuo teʻeki ai ke u kau ki ha ngāue kuo tākiekina lahi pehē ʻe he Laumālié, ʻo hangē ko ʻení.”

Naʻe kau he ngāue ko iá ʻa hono fili pe ko e fē ʻa e ʻū laʻi peesi ʻe lauiafe ʻo e ngaahi fakamatala fakahisitōliá ʻoku totonu ke fakakau ʻi he tohí. Naʻe vakaiʻi ʻe Sisitā Peki mo hono ongo tokoní pea mo Sisitā Tena ʻa e ngaahi miniti mei he ngaahi fuofua fakataha ʻa e Kau Fineʻofá ʻi Nāvuú pea pehē ki ha ngaahi hisitōlia mo ha ngaahi talanoa kehe fekauʻaki mo e Fineʻofá pea mo e houʻeiki fafine ʻo e Siasí.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Peki ko hono olá, naʻe ʻikai ke maʻu ai ha hohoko fakahisitōlia ʻo hangē ko e angamahení, ka ko ha hisitōlia fakalaumālie ʻo ha houʻeiki fafine ʻo e Siasí pea mo e Fineʻofá.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Peki ʻi heʻene lea he fakataha lahi ʻa e Fineʻofá ʻi Sepitema 2010, “ʻOku tau ako hotau hisitōliá he ʻoku tokoni ia ke tau liliu. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai fekauʻaki e mahuʻinga ʻo e hisitōliá ia mo hono ngaahi ʻahó, taimí mo e feituʻú. ʻOku mahuʻingá he ʻokú ne akoʻi mai e ngaahi tefitoʻi moʻoni, ngaahi taumuʻa mo e sīpinga ke tau muimui ki aí mo tau ʻiloʻi ai ko hai kitautolu, meʻa ke tau faí pea mo tau faaitaha ai ʻi hono fakamālohia ʻo e ngaahi ʻapi ʻo Saioné pea langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní” (“Ngaahi ʻOfefine ʻi hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá,” Liahona, Nōv. 2010, 115).

Neongo ʻoku ʻi ai ha fakahokohoko fakataʻu ʻi he tohí, ka ʻoku ʻoatu e ngaahi akonaki ʻi he ngaahi vahé ʻo fakatatau ki hono tefitó. ʻOku fakaʻaongaʻi ai ha ngaahi talanoa, ngaahi sīpinga mei he folofolá mo e kuonga ʻi onopōní, ngaahi lea ʻa e kau palōfitá pea mo ha kau taki ʻo e Fineʻofá ke akoʻi ʻaki ʻa hono ngaahi pōpoaki mahuʻingá.

Ko e Ivi Tākiekina ʻo e Tohí

Naʻe pehē ʻe Sisitā Peki ʻe fakafou ʻi he tohí hano ako ʻe he kau fafiné ki he founga ke fakahoko ʻaki e ngaahi taumuʻa ʻo e Fineʻofá ʻi heʻenau moʻuí pea pehē ki heʻenau kau ki ha feohiʻanga fakatokoua ʻo ha kau ākonga tauhi fuakavá.

Naʻe fakahā ʻe Sisitā Peki ʻi hano fakaʻekeʻeke ia ʻe he ngaahi makasini ʻo e Siasí, “Te nau ako ai ke ʻiloʻi e ʻuhinga ʻo e fakatupulaki e tuí mo e angatonu fakatāutahá, fakamālohia ʻo e fāmilí mo e ʻapí pea mo e fekumi pea tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻI he vakai ko ia e kau fafiné ki heʻenau fakahoko e ngāue ʻo e Fineʻofá, ʻe lava ke mahino ai kiate kinautolu e founga ne kau atu ai ha kau fafine tuʻukimuʻa ki he fakalakalaka ʻo e Siasí, ʻo tatau pē he kuonga muʻá pea mo e ngaahi ʻaho kimui ní, pea ʻe lava ke nau ʻiloʻi ai ʻenau taumuʻá mo e meʻa ʻe ʻiloʻi ʻaki kinautolú.”

ʻOku tui ʻa Sisitā Peki ʻe ako e niʻihi te nau lau e tohí, ʻo fakafou ʻi he sīpinga mo e akonaki ki he founga ʻo e fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e maʻu fakahaá. ʻE lava foki ke fakamālohia mo poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau moʻuí pea mo honau ngaahi ʻahiʻahí mo e faingataʻá.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Peki, “ʻOku lahi e mālohinga ʻoku maʻu ʻi he tohí—ko ha mālohinga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ki ai. Ko ia ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻá, ʻofa te nau tauhi e tohí ko ha tokoni ofi kiate kinautolu pea ke nau toʻo hake ia ʻo lau ha talanoa pe sīpinga te ne fakamālohia kinautolu.”

Naʻe pehē foki ʻe Sisitā Peki ʻe aʻu e tohí ki he ngaahi ʻapi ʻo e Siasí ʻo fakafou ʻi he kau fafiné ka naʻá ne tui ʻe hoko e tohí ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga fakatouʻosi ki he houʻeiki tangatá mo fafiné. ʻE tokoni ia ke mahino ki he kau finemuí ʻa e founga te nau kau atu ai ki ha feohiʻanga fakatokoua fakaemāmani lahí pea ʻe lava ke faaitaha ai e husepānití mo e uaifí ʻi heʻenau ngāue toputapu ko hono tataki honau fāmilí pea mo ʻenau tokoni ʻi he Siasí.

Hili hono ako e tohí ʻe Teili Kuki ko e palesiteni ʻo e Siteiki Salakusa ʻIutā Palafú, naʻá ne pehē ʻe hoko ia ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ke tokoni ʻi hono fakamahino ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí mo e houʻeiki tangatá ʻa honau ngaahi fatongia ko e kau ākonga ʻo Kalaisí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kuki, “ʻOkú ke lau mo ke mamata ai ki he founga ʻoku fetuiaki mo fehokotaki ai ʻa e [Fineʻofá] mo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuó ne tokoniʻi au ke u fakatokangaʻi e mālohi ʻi hoku hoá mo e founga ke toe lelei ange ai ʻeku ʻofa mo poupou kiate iá.”

Fekauʻaki mo e Tohí

Ko e tohí ko ha maʻuʻanga tokoni ia ki he ako fakatāutahá pea mo e faiako ʻoku fai ʻi ʻapí, ʻi he Fineʻofá pea mo e ngaahi feituʻu kehe ʻo e Siasí. ʻOku fakafolau atu ia ki he kau pīsopé mo e palesiteni fakakolo te nau ngāue mo e kau palesiteni Fineʻofá ke ʻiloʻi e founga ʻe hoko ai hono tufaki ʻo e tohí ko ha tāpuaki ki he kau fafine ʻo e koló mo e uōtí.

ʻOku ʻi ai e ʻamanaki ʻe lava ke maʻu e ʻū tohí ʻi ha lea fakafonua ʻe meimei uofulu tupu ʻi he fakaʻosinga ʻo Sānuali 2012. Ko e konga lahi ai kuo ʻosi lava ʻo maʻu fakahangatonu atu mei he ʻInitanetí ʻa ia ʻe lava ke maʻu ai ʻe he kāingalotú ha ngaahi filimi vitiō, ngaahi kupuʻi lea ʻoku fekauʻaki mo ia pea mo nau lau ai ha ngaahi fokotuʻu ki he founga hono fakaʻaongaʻi mo vahevahe atu ʻo e ngaahi pōpoaki ʻi he tohí. Vakai ki he lds.org/relief-society/daughters-in-my-kingdom. Lomiʻi ʻi he “Additional Languages (PDF)” ʻi loto mālie ʻo e peesi “Related Resources.” ʻE ʻasi atu ai ha lisi ʻo e ngaahi lea fakafonua ʻe ala maʻu aí ʻi he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e peesi hokó. ʻE ʻi ai pē ha taimi ʻe liliu ai e uepisaití ki ha ngaahi lea fakafonua kehekehe.

ʻOku ʻi ai foki e palani ke ʻoatu ha tatau ʻo e tohí ʻi he lea faka-Pilitāniá, faka-Potukalí mo e faka-Sipeiní ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻú pea ʻe lava ke maʻu atu ia mei he Tafaʻaki Tufakiʻanga Nāunaú pea mo e store.lds.org.

FAITAAʻI ʻE RICK WALLACE