2011
Jutak ilo Jikin ko Rekwojarjar
Nobōm̧ba 2011


Jutak ilo Jikin ko Rekwojarjar

Kōnono ippān Jemād iLan̄—ekitbuuj jar ko ad n̄an E im im̧we eo An n̄an kōj—ej menin aikuj n̄an ad dibuk lan̄ ko im mālijon̄ ko an mour.

Ro jeiū im jatū rrejitōnbōro, jaar ron̄ ennaan ko rem̧m̧an kiiō ej jibbon̄, im Ij nōbar kajjojo ro raar bōk kuņaer. Eļap jān jon̄an ad laurin̄rin̄ n̄an an Elder Robert D. Hales pād ippād bar juon alen im em̧m̧anļo̧k an mour. Kōm̧ij iakwe eok, Bob.

Ke Iaar kejōkļo̧kjeņ kōn ta eo Inaaj kar kōņaan ba n̄an kom̧ kiiō jibbon̄, Iaar en̄jake m̧weiur n̄an kwaļo̧k jet ļōmņak ko im en̄jake ko me Ij watōki rejejjet im em̧m̧an tartokin. Ij jar bwe In maron̄ tōl ilo ennaan ko aō.

Em̧ōj Aō jokwe ioon laļ in ium̧win 84 iiō ko kiiō. N̄an lewaj n̄an kom̧ jidik ļōmņak, Iaar ļotak ilo ejja iiō eo wōt Charles Lindbergh eaar make kelo̧k ilo ejjeļo̧k bōjrak jān New York n̄an Paris ilo juon baļuun juon wōt injiin, baļuun rōt en ekoba pā ko pein. Eļap kar oktak ium̧win 84 iiō ko jān tōre eo. Jen juon tōre eo eaitok n̄an kiin em̧ōj an armej etal n̄an allōn̄ im ro̧o̧l tok. Ilo m̧ool, m̧okta rekōn kar menin ino̧n̄ wōt em̧ōj aer kiin erom̧ m̧ool. Im m̧ool jab in, menin kam̧oolol n̄an kein kapeel ko an tōre kein ad, ekanooj in ļap an oktak jidik wōt ad jeļā kaki—eļan̄n̄e jemaron̄ ļoori. N̄an kōj ro me rej kememej taļboon ko edoulul kein nōm̧ba ko im kein taib ko, kein kapeel ko rainin reļļap ļo̧k jān aer baj kabūlōn̄lōn̄.

Barāinwōt jon̄ak ko an mour an jukjuk in pād em̧ōj an oktak jab kadikdik. M̧wil ko me juon iien raar ļōmņak kaki rejjab jejjet im ettonon rejjab wōt kaorōki kiiō ijoke barāinwōt ļōmņak kar kili im errā kake jen elōn̄ armej ro.

Raan ko ļo̧k Iaar riiti ilo Wall Street Journal eo juon bwebwenato jān Jonathan Sacks, rūkai in kabun̄ an riju me eutiej an Britian. Ibwilijin men ko jet, ej je: “Ilo enan̄in aolep jukjuk in pād Iturilik ilo 1960 ko eaar wōr juon oktak em̧ōkaj an jon̄ak, juon kowaan kōn aolepen kakien ko iminene kaki me armej rej aikuj dāpij m̧wiler jān e. Beatle ro raar al, bwe men eo deeo kwoj aikuj kōm̧m̧ane, ej iakwe. Jon̄ak ko iminene kaki an Judaism im Christian kar kakkuri. Im ilo jikin eo an eaar itok [kōkajkaj eo ebun̄bun̄]: [Kōm̧m̧ane] jabdewōt men ejipan̄ kwe. Kien ko Jon̄oul kar bar jei āinwōt Ļōmņak ko Jon̄oul Reim̧we.”

Rabbi eo ej wōnm̧aanļo̧k wōt ilo kwaļo̧k kōn ajļo̧k bwe:

“Em̧ōj ad kakkure erreo eo ad kōn ejja wāween kakkure eo wōt me em̧ōj ad kōm̧m̧ane ilo jāān ko ad. …

Ewōr m̧ōttan ko reļļap an [lal in] me kabun̄ ej juon men m̧weien tōre ko ļo̧k im ejjeļo̧k jepaan wōt juon n̄an ļōm̧ņak ko iminene kaki rej rōjan̄ armej n̄an wiaiki men ko, joļo̧k jāān n̄ani, kōņak nuknuk ko rem̧m̧an, im kakōl kōnke komaron̄ wiaiki. Ennaan eo ej bwe mour erreo emaat an raan, jeļā eo ej n̄an rim̧ōjņo̧, im kien eo eaorōk tata ej Lale bwe jerawiwi ko ‘ren jab waļo̧k n̄an ro jet.’”1

Ro jeiū im jatū, menin—ekabūrom̧ōjm̧ōj—ej kōmeļeļeik eļap kōn laļ eo ipeļaakid. Jej ke aikuj lukkuun in inepata im bwilōn̄ ekōjkan ad naaj anjo ilo juon laļ āinwōt in? Jaab. Em̧ool, ewōr ilo mour ko ad ko̧jpeļ eo an Jisōs Kraist, im jejeļā bwe mour erreo ejjab maat an raan, bwe ewōr kile ko ippād n̄an tōl kōj, im bwe jej eddo kōn m̧akūtkūt ko ad.

Men̄e laļ in eaar oktak, kien ko an Anij rejjab ukoktak. Rejjan̄in kar oktak; rejjamin naaj oktak. Kien ko Jon̄oul rej lukkuun in—kien ko. Rej jab ļōmm̧ak ko. Rej menin aikuj rainin āinwōt raar jen tōre eo Anij eaar liļo̧k n̄an ro nejin Israel. Eļan̄n̄e jenaaj ron̄jake wōt, jej ron̄ pan̄ijn̄ij in ainikien Anij ej kōnono n̄an kōj ijin im kiiō:

“En ejjeļo̧k bar anij raņ ippam̧ ijello̧kū.

“Kwōn jab kōm̧anm̧an im jekjek ekjab n̄an eok. …

“Kwōn jab ba pata etan Jeova am̧ Anij. …

“Kwōn keememej raan in Sabat, bwe kwōn kokwōjarjar e. …

“Kwōn kautiej jemam̧ im jinōm̧. …

“Kwōn jab uror.

“Kwōn jab ļōn̄.

“Kwōn jab ko̧o̧t.

“Kwōn jab kōnnaan naan in riab. …

“Kwōn jab aņokņak.”2

Jekjek eo an m̧wiliid epen; jab maron̄ kōnono n̄an ukōte. Ejjab pād wōt ilo Kien ko Jon̄oul bōtaab ebarāinwōt pād ilo Kwaļo̧k eo ilo Toļ eo, eo kar letok n̄an kōj jān Rilo̧mo̧o̧r ke Eaar etetal ioon laļ in. Epād ilo aolepen katak ko An. Rej pād ilo naan in revelesōn ko rekāāl rainin.

Jemedwōj Ilan̄ ej ejja āinwōt inne, rainin, im indeeo. Rikanaan Mormon ej jiron̄ kōj bwe Anij ej “jab ukoktak jān indeeo n̄an aolep indeeo.”3 Ilo laļ in me enan̄in aolep men rej āinwōt rej okoktak, An tiljek ej juon men eo me jemaron̄ pedped ioon, juon eo me jemaron̄ jirok im aenōm̧m̧an, me jamin naaj likūt ļo̧k kōj n̄an m̧aļo ko jab jeļā kaki.

Emaron̄ in waļo̧k n̄an kom̧ jet iien ko bwe ro rej pād ilo wujwaan laļ in im eļap ļo̧k aer m̧ōņōņō jān kom̧. Jet iaami remaron̄ en̄jake mo jen jekjek in m̧wil eo me kōj ilo Kabun̄ in jej joor likatōtōt ie. Ro jeiū im jatū, Ij kwaļo̧k n̄an kom̧, mekarta, bwe ejjeļo̧k men eo me emaron̄ bōktok eļap lan̄lōn̄ n̄an mour ko ad ak ļapļo̧k aenōm̧m̧an n̄an jetōb ko ad jān Jetōb eo me emaron̄ itok n̄an kōj ilo ad ļoor Rilo̧mo̧o̧r eo im kejparok kien ko. Jetōb jab in ejjab maron̄ pād ilo kain m̧akūtkūt ko me ekanooj ļap an laļ in pād ie. Rijilōk Paul eaar kwaļo̧k m̧ool in: “A armej kōn biktokin e jab bōk men ko an Jetōb an Anij, bwe re men in bwebwe ippān; im e jab maron̄ in jeļā bwe re meļeļe kōn jetōb”4 Naan eo armej kōn piktokin maron̄ jan jabdewōt iaad eļan̄n̄e jej kōtļo̧k kōj bwe en āindein.

Jej aikuj mejmej karuo ilo juon laļ eo me m̧anit eo em̧ōj an kanooj kar oktak jān men ko an jetōb. Eaorōk bwe jān joļo̧k jabdewōt men me rejjab ekkar n̄an jon̄ak ko ad, ba jaab n̄an jekjek eo n̄an ajeļo̧k ta eo me eļap ad kōņaan: mour indeeo ilo aelōn̄ eo an Anij. Jenaaj ioon wōt jet iien apan̄ ko jān iien n̄an iien, bwe rej m̧ōttan wōt jeļā eo ad ilo mour in. Kōj, mekarta, jenaaj kanooj pojak n̄an jerbal kōn men kein, n̄an katak jāni, im n̄an anjo ioer eļan̄n̄e ewōr ippād ko̧jpeļ eo n̄an an pedped in mour ko ad im iakwe eo an Rilo̧mo̧o̧r eo ilo būruwōd. Rikanaan Aiseia eaar kwaļo̧k, “Im jerbal in wānōk enaaj aenōm̧m̧an; im tōprak in wānōk, tōr im lōke n̄an indeeo.”5

Āinwōt meļeļe eo an pād ilo laļ in ijoke enjab jān laļ in, emenin aorōk bwe jān kōnono ippān Jemedwōj Ilan̄ ilo jar. Ekōnaan bwe jān kōm̧m̧ane āindein. Enaaj uwaaki jar ko ad. Rilo̧mo̧o̧r eo eaar kakkōl kōj, āinwōt kar je ilo 3 Nipai 18, n̄an “ekkōl im jar iien otemjej bwe kom̧in jab deļo̧n̄ ilo kapo; bwe Setan ekōņaan bōk kom̧. …

“Kōn menin, kom̧ aikuj iien otemjej jar n̄an Jema ilo Eta;

“Im jabdewōt kom̧ naaj kajjitōk jān Jema ilo Eta, eo ejim̧we, im tōmak bwe kom̧ naaj bōk; lo naaj lewōj e n̄an kom̧.”6

Iaar bōk naan in kam̧ool eo aō kōn kajoor in jar ke Iaar nan̄in 12 iiō deta. Iaar buul jerbal n̄an bōk jidik jāān im kar maron̄ kejparok ļalem taļa. Ekar ilo tōre eo ar jinoin Jorāān eo Ikijeen Jeram̧m̧an ilo Amedka, ikōtaan 1929 im 1940, ke ļalem taļa eaar juon oran jāān eo eļap—eļaptata n̄an juon ļaddik 12 an iiō. Iaar leļo̧k aolep jāān dekā ko aō, eo oraer eaar ļalem taļa, n̄an jema, im eaar letok n̄an eō ilo an kōro̧o̧l tok juon ļalem taļa peba. Ijeļā eaar wōr juon men ejejjet Iaar karōk n̄an wiaik kōn ļalem taļa eo, men̄e elōn̄ iiō ko tok ālik Iaar jab maron̄ kememej kar ta eo. Ij kememej wōt kar ewi jon̄an an kar aorōk jāān jab eo n̄an kar n̄a.

Ilo tōre eo eaar ejjeļo̧k am̧ make injin in kwo̧ļkōļ, kōn menin jinō ekōn būklo̧k nuknuk ko am n̄an im̧ōn kwo̧lkwōļ eo. Ālkin jet raan ko, juon eojik in ta eo kōm kar ņae etan “nuknuk ko kwaļi retutu” kar bar kōro̧o̧l tok n̄an kōm̧ im Jinō ekōn rooki nuknuk ko ilo to in roro ko am itulikin m̧weo n̄an kōmōrāere.

Iaar likūt ļalem taļa peba eo aō ilo bōjo̧in talim eo aō. Āinwōt ami maron̄ kajidedeik, talim ko aō kar būklo̧k n̄an im̧ōn kwo̧ļkwōļ eo ippān jāān eo ej pād wōt ilo bōjo̧ eo. Ke Iaar kile ta eo eaar waļo̧k. Iaar obrak kōn inepata. Iaar jeļā bwe bōjo̧ ko raar rebōjo̧ik ilo im̧ōn kwo̧ļkwōļ eo m̧okta jen aer kwaļi. Eļan̄n̄e jāān eo aō kar jab loe im bōke ilo iien kwo̧ļkwōļ eo, Iaar jeļā bwe n̄e jāān eo eban wōtlo̧k jān bōjo̧ eo ilo iien kwo̧ļkwōļ eo im rijerbal eo an im̧ōn kwo̧ļkwōļ eo naaj bōke im eban wōr juon an meļeļe kōn wōn eo jāān eo eaikuj kar ro̧o̧l n̄ane, men̄e eļan̄n̄e eaar kōņaan. Jekjek ko n̄an bar bōk ļalem taļa eo aō eaar kanooj tinaad—meļeļe eo jinō ejitōnbōro eaar kapene ke Iaar jiron̄ e ke Iaar door wōt jāān eo aō ilo bōjo̧ in talim eo aō.

Iaar kōņaan jāān eo; Iaar aikuji jāān eo; Iaar buuļ jerbal n̄an bōke jāān eo. Iaar kile bwe eaar wōr juon wōt men Imaron̄ kar kōm̧m̧ane. Ilo kōņaan eo eļap aō Iaar oktakļo̧k n̄an Jema ilo Lan̄ im kar akweļap Ippān n̄an kejparok wōt jāān eo aō ilo bōjo̧ eo ilo juon wāween m̧ae iien eo nuknuk ko am retutu naaj bar ro̧o̧ltok.

Ruo raan ko raitok tok ālik, ke Iaar jeļā enan̄in kar iien an waan ebbōk tok ebbōk tak eo bōktok nuknuk ko am, Iaar jijet turin wintō eo, im kōttar. Ke wa eo eaar jede tok jān bōōl eo, menono eo aō eaar bam̧. Ilo tōre wōt me nuknuk tutu ko rar pād lowaan m̧weo, Iaar bōk talim ko aō im kar ettōr ļo̧k n̄an ruum̧ in kiki eo aō. Iaar leļo̧k im rebōjo̧ik bōjo̧ eo ilo an utidtid pā ko peiū. Ke Iaar jab elolo jabdewōt ilo iien eo em̧ōkaj, Iaar ļōmņak elukkuun jako. Innām jantin peiū eaar an̄ūr ļalem taļa peba eo etutu. Ke Iaar kanōk tok men eo jān bōjo̧ eo, Iaar lukkuun en̄jake m̧ōņōņō. Iaar kōm̧m̧ane juon jar in kam̧oolol an bōro kōn kam̧oolol eo n̄an Jema ilo Lan̄, bwe Iaar jeļā Eaar uwaake jar eo aō.

Jen tōre in ilo iien ko etto, elōn̄ jar ko Aō raar uwaak. Ejjeļo̧k juon raan ej eļļāļo̧k me Iaar jab kōnono ippān Jemād ilo Lan̄ ilo jar. Ej juon jem̧jerā eo Ij kaorōke—Inaaj kar jebwābwe eļan̄n̄e ejjab jemjerā in. Eļan̄n̄e ejjeļo̧k ippāmi kain jemjerā in ippān Jemed ilo Lan̄, Ij libjerjere kom̧ n̄an jerbal m̧aan ļo̧k menin kōttōpar jab in. Ilo ami kōm̧m̧ane āindein, kom̧ naaj bōk im̧we eo An im tōl ilo mour ko ami—menin aikuj ko n̄an kōj kajjojo eļan̄n̄e jej aikuj anjo ilo jetōb ilo mour in ad ijin ioon laļ in. Kain im̧we im tōl in rej menin letok ko E ej litok ejjeļo̧k wōnāer eļan̄n̄e jej kapukōti wōt. Rej menin aorōk ko reļļap!

Ij iien otemjej ettā im kam̧oolol n̄e Jemedwōj Ilan̄ ej kōnono ippa kōn An im̧we. Iaar katak n̄an kile, n̄an lōke, im n̄an ļoor e. Jen iien n̄an iien Ij tōļļo̧k n̄an bōk im̧we. Juon kar en̄jake eo eļap kar bōk jikin ilo O̧kwōj ilo 1987 ilo iien aje eo an kar Frankfurt Germany Tampeļ eo. Būreejtōn Ezra Taft Benson eaar pād ippām raan eo m̧oktata ak ruo iaan aje ko bōtaab eaar ro̧o̧l n̄an kapijuknen, im kōn menin eaar aō iien em̧m̧an n̄an kōjeikik m̧wein̄an ko aolep.

Ilo Jādede eo kōm kar kōm̧m̧ane juon m̧wein̄an n̄an membōr in Dutch ro ad ro raar pād ilo Frankfurt Tampeļ district eo. Iaar kanooj jeļā kajien juon iaan ritōl ro ad rōm̧m̧an jān Netherlands, Būratōr Peter Mourik. M̧okta wōt jen m̧wein̄an eo, Iaar en̄jake juon im̧we ekajoor bwe Būratōr Mourik en kar kajjitōk n̄an ekōnono n̄an membōr in Dutch ro m̧ottan ilo m̧wein̄an eo im bwe, ilo m̧ool, ej aikuj in rikōnono eo kein kajuon. Ilo aō kar jab maron̄ loe e ilowaan tampeļ eo jibbon̄ eo, Iaar leļo̧k juon peba n̄an Elder Carlos E. Asay, Eria Būreejtōn eo am̧, kajjitōk eļan̄n̄e Peter Mourik eaar pād ilo m̧wein̄an eo. M̧okta wōt jān aō kar jutak n̄an jino m̧wein̄an eo, Iaar bar bōk peba eo jān Elder Asay kwaļo̧k bwe Būratōr eaar jab pād ilo ijo, bwe eaar boub bar juon jikin, im bwe eaar karōk n̄an pād ilo m̧wein̄an in aje eo ilowaan tampeļ eo raan eo juon ippān ritariņae ro m̧ōttan ilo stake ko.

Ke Iaar jutak ilo lokatok eo n̄an karuwaineneik armej ro im kwaļo̧k kadkadin būrookraam̧ eo, Iaar bōk juon im̧we ealikkar bar juon alen bwe Iaar tōn kwaļo̧k Peter Mourik āinwōt rikōnono eo kein kajuon. Menin eaar jum̧ae aolep en̄jake ko aō, bwe ej kab m̧ōj Aō ron̄ jān Elder Asay bwe Būratōr Mourik eaar lukkuun in jab pād ilo tampeļ eo. Lōke ilo im̧we eo, mekarta, Iaar kwaļo̧k al eo an kumin in al eo, jar eo, innām kar kwaļo̧k bwe rikōnono eo am enaaj kar Būratōr Peter Mourik.

Ke Iaar ro̧o̧l n̄an jea eo aō, Iaar reilo̧k n̄an Elder Asay im lo turin mejān an jebarujruj. Tokālik eaar jiron̄ eō bwe ke Iaar kwaļo̧k bwe Būratōr Mourik āinwōt rikōnono eo kein kajuon, eaar jab tōmak ta eo eaar ron̄. Eaar ba ijeļā bwe Iaar bōk peba eo an im bwe aaet Iaar riiti, im eaar jab meļeļe etke Iaar kwaļo̧k bwe Būratōr Mourik āinwōt juon rikōnono, jejeļā eaar jab pād ilo jabdewōt jikin ilo tampeļ eo.

Ilo tōre eo aolep men ar bōk jikin, Peter Mourik eaar pād ilo juon kweilo̧k ilo opiij ko an eria ilo Porthstrasse. Ke kweilo̧k eo an ej wōnm̧aanļo̧k wōt, em̧ōkaj an oktak ļo̧k n̄an Elder Thomas A. Hawkes Jr., eo eaar juon Regional Representative, im kar kajjitōk, “Ewi m̧ōkaj in an maron̄ bōkļo̧k e n̄an tampeļ eo?”

Elder Hawkes, eo kar jeļā kake bwe emōkaj an ettōr ilo wa jidikdik eo waan, eaar uwaak, “Imaron̄ kōm̧m̧an bwe kwōn pād ijōņ 10 minit! Ak etke kwoj aikuj etal n̄an tampeļ eo?”

Būratōr Mourik eaar kwaļo̧k eaar jab jeļā etke ej aikuj kar etal n̄an tampeļ eo bōtaab ejeļā eaar aikuj in pād ijo. Rein ruo raar ilo̧k n̄an tampeļ eo ilo iien eo em̧ōkaj tata.

Ilo tōre eo kumi in al eo ej al, Iaar reito reitak, ļōmņak bwe ejjab to Inaaj kar lo Peter Mourik. Iaar jab. Ekabwilōn̄lōn̄, mekarta, Iaar jab wiwijet. Ewōr Ippa juon naan in kam̧ool eo em̧m̧an, jab maron̄ kaarmejete bwe aolep men naaj kar em̧m̧an.

Būratōr Mourik kar deļo̧n̄ tok ilo kōjam eo im̧aan in tampeļ eo ke jar in kōpeļļo̧k eo kar dedeļo̧k, ejjan̄in jeļā etke eaar pād ijo. Ke eaar ekairir ļo̧k ilo jikin etetal eo, eaar lo annan̄ū ilo tipi eo im kar ron̄ aō kwaļo̧k, “Jenaaj kiiō ron̄ jān Būratōr Peter Mourik.”

Kōn ļo̧kjenan eo an Elder Asay, Peter Mourik em̧ōkaj an etetal ļo̧k n̄an lowaan ruum̧ eo im bōk jikin ilo jikin kōnono eo.

Ālkin m̧wein̄an eo, Būratōr Mourik im N̄a kar kōnono kake ta eo eaar bōk jikin m̧okta jān iien kōnono eo an. Iaar kejekļo̧kjeņ kōn im̧we eo me eaar itok ilo raan eo ejjab n̄an n̄a wōt ak barāinwōt n̄an Būratōr Peter Mourik. En̄jake jab in ekabwilōn̄lōn̄ eaar letok juon kam̧ool eo ban kaarmejete kōn aorōk eo an bōk kain im̧we rōt in innām lōke—im ļoore—n̄e ej itok. Ijeļā kōn ejjeļo̧k kajjitōk bwe kar kōttōpar eo an Irooj n̄an ro me raar pād ilo m̧wein̄an jab eo eo an aje eo an Frankfurt Tampeļ eo n̄an ron̄ naan in kam̧ool eo ekajoor, ekeim̧weur an rikarejeran eo An Būratōr Peter Mourik.

Ro jeiū im jatū rejitōnbōro, kōnono ippān Jemād ilo Lan̄—ekitbuuj jar ko ad n̄an E im im̧we eo An n̄an kōj—ej menin aikuj n̄an ad maron̄ dibuk lan̄ ko im mālijon̄ ko an mour. Irooj ej kūr kōj n̄an kepaake ļo̧k e, im E enaaj kepaak tok kōj. Eļan̄n̄e jej pukōt e ilo niknik, jenaaj loe.7 Ilo ad kōm̧m̧ane āindein, jenaaj en̄jake Jetōb eo An ilo mour ko ad, letok n̄an kōj kōņaan eo n̄an jutak pen im dim ilo jim̧we—n̄an jutak ilo jikin ko rekwojarjar im jab em̧m̧akūt.8

Ilo an laļ in ukoktak ipeļaakiid im jej lo pedped ko rerreo an mour an jukjuk in pād m̧ōjņo̧ ļo̧k, kōm̧m̧an bwe jān kememej kalim̧m̧ur ko raorōk an Irooj n̄an ro me rej lōke ilo E: “Kwōn jab mijak, bwe N̄a ippam̧; kwōn jab lōļn̄o̧n̄, bwe N̄a Anij; Inaaj kakajoor eok, aaet, Inaaj jipan̄ eok; aaet Inaaj bo̧ur eok kōn pein an mooņōn wānōk eo Aō.”9

Ej juon kōjeram̧m̧an! Kōm̧m̧an bwe kain kōjeram̧m̧an in en ad, Ij jar ilo etan ekwojarjar ad Irooj im Rilo̧mo̧o̧r, Jisōs Kraist, amen.