2011
E to’u taea‘e, te ou‘a ra vau
Tiurai 2011


Parau poro‘i na te Peresideniraa Matamua ava‘e Tiurai 2011

E to’u taea‘e, te ou‘a ra vau

E piti na taea‘e teie te ti‘a ra i ni‘a i te hoê mato tarere i ni‘a a‘e i te pape maramarama maitai o te hoê roto ninamu. E vahi matauhia teie no te ou‘a patia, e ua paraparau pinepine teie na taea‘e e haere atoa raua e ou‘a mai ta raua i ite ia vetahi ê i te na-reira-raa.

E hinaaro rahi to raua ia ou‘a, tera râ, aita te tahi e hinaaro e ou‘a na mua i te tahi. E ere i te mea teitei roa te mato, tera râ, no teie na tamaiti apî, ia haamata ana‘e raua i te pi‘o i mua no te ou‘a, mai te huru ra e, e teitei faahou atu â te mato—e i reira ïa to raua mana‘o e tarapape oioi noa ai.

I te pae hopea, ua tuu a‘e ra te hoê taea‘e i to’na avae i te hiti o te mato e ua haamata i te ou‘a. I taua taime ra, ua muhumuhu maira to’na taea‘e e, « e tia‘i ana‘e paha taua e tae roa’tu i teie matahiti i mua ».

Tera râ, ua haamata a‘e na te taea‘e matanua i te ou‘a. Ua pahono maira oia e, « to’u taea‘e, te ou‘a ra vau ! »

Ua topa’tura oia i roto i te pape e ua puhâ oioi maira i rapae ma te tuou i te oaoa. Ua pee atoa maira te piti o te taea‘e i taua iho taime ra. I muri iho, ua aata a‘e ra raua no te mau parau hopea a te tamaiti matamua hou a ou‘a ai oia i roto i te pape : « e to’u taea‘e, te ou‘a ra vau ».

E au rii te fafauraa mai te ou‘araa i roto i te pape. E ou‘a oe e aore râ, aita. E haere oe i mua e aore râ, e ti‘a noa oe i reira. Aita e afaraa. Te farerei nei tatou paatoa i te mau taime no te faaotiraa o te taui i te toe‘a o to tatou oraraa. Tatou te mau melo o te Ekalesia, e ti‘a ia tatou ia ui ia tatou iho e, « e ou‘a anei au e aore râ, e ti‘a noa anei au i te hiti ? E ou‘a anei au e aore râ, e tutautau noa anei au i to’u manimani avae no te tamatamata i te huru o te pape ? »

E ravehia te tahi mau hara no te mea ua hape ta tatou raveraa ; e ravehia te tahi atu mau hara no te mea aita tatou i rave hoê noa a‘e ohipa. Mai te mea e, e fafau rii noa tatou i roto i te evanelia, e nehenehe te reira e faatupu mai i te oto, te oaoa ore e te tatarahapa. Eiaha tatou e rave i te reira huru i te mea e, e nunaa fafauhia tatou. Ua rave tatou i te mau fafauraa i mua i te Fatu a bapetizohia ai tatou e a tomo ai tatou i roto i te fare o te Fatu. E rave te mau tane i te fafauraa i mua i te Fatu i te taime a faatoro‘ahia ai ratou i roto i te autahu‘araa. Aita e ohipa hau atu i te faufaa i te haapa‘oraa i te hoê fafauraa ta tatou i rave i mua i te Fatu. A haamana‘o na tatou i te pahonoraa a Rahera e a Lea ia Iakoba i roto i te Faufaa Tahito. E mea ohie roa e te afaroti‘a e ua faaite papû te reira i to raua hinaaro mau ia haapa‘o : « E tena na, e haapa‘o oe i ta te Atua i parau mai ia oe ra » (Genese 31:16).

Te feia o te fafau rii noa e farii rii noa ïa ratou i te mau haamaitairaa o te iteraa papû, o te oaoa e o te hau. E matara rii noa mai ïa te mau haamaramarama o te ra‘i ia ratou. E ere anei e ohipa maamaa ia feruri e, « e fafau noa vau ia‘u iho e 50 i ni‘a i te hanere i teie taime, ia fâ mai râ te Mesia i te Tae-Piti-raa mai, e fafau ïa vau ia‘u iho e 100 i ni‘a i te hanere ? »

Ia haapa‘o ana‘e tatou i ta tatou mau fafauraa i te Fatu, e hotu te reira no to tatou faafariuraa. Ia fafau ana‘e tatou i mua i to tatou Faaora e i mua i Ta’na Ekalesia, e haapaari te reira i to tatou huru taata e e haapuai ho’i i to tatou varua, e ia farerei tatou i te Mesia ra, i reira Oia e tauahi mai ai ia tatou e a parau mai ai e, « ua ti‘a roa, e teie nei tavini maitai e te haavare ore » (Mataio 25:21).

Te vai ra te taa-ê-raa i rotopu i te opuaraa e i te ohipa. Te feia o te opua noa e horo‘a i te taime, e riro ïa ratou i te tuu mai i te tahi mau otoheraa i te mau taime atoa. Te feia o te fafau papû mau, e ti‘a’tu ïa ratou i mua i ta ratou mau titauraa ma te papû maitai e ma te parau ia ratou iho e, « Oia, e tumu maitai roa te reira no te faataime, tera râ, ua fafau vau, e no reira, e rave au i te mea ta’u i fafau e rave ». E tai‘o ratou i te mau papa‘iraa mo‘a, e e imi itoito ratou i te arata‘iraa a to ratou Metua i te Ao ra. E farii ratou e e faarahi ratou i to ratou mau piiraa i roto i te Ekalesia. E haere ratou i ta ratou mau pureraa. E rave ratou i ta ratou hahaereraa utuafare.

Te na ô ra te hoê maseli Purutia e, « e au te mau fafauraa mai te hoê ava‘e ati hope roa. Mai te mea e, aita e haapa‘ohia te reira mau fafauraa i te hoê taime, e haere ratou i te na‘ina‘iraa i te mau mahana atoa ». Tatou te mau melo no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, ua fafau tatou ia haere na ni‘a i te e‘a o te pĭpĭ. Ua fafau tatou ia pee i te hi‘oraa o to tatou Faaora. A feruri na i te haamaitairaa e i te tauiraa maitai o te ao nei mai te mea e, e ora te mau melo taatoa o te Ekalesia a te Fatu i to ratou huru mau—e faafariuhia ratou i roto i te hohonuraa o to ratou varua, e e fafau ho’i ia patu i te basileia o te Atua.

Mai tera rii tatou, te ti‘a nei tatou i te hoê vahi faaotiraa, i ni‘a a‘e i te pape. Te pure nei au ia vai to tatou faaroo, ia haere i mua, ia ti‘a i mua i to tatou mau mata‘u e te mau mana‘o tapitapi ma te itoito, e ia parau ia tatou iho e, « Te ou‘a ra vau ! »

Haapiiraa no roto mai i teie parau poro‘i

« Hoê rave‘a no te tauturu i te mau piahi ia haroaroa i te mau parau tumu o te evanelia o te haapapa‘iraa ïa ia ratou i te tahi mau hoho‘a. Na te papa‘iraa hoho‘a e tauturu ia ratou ia imi e ia faaite i to ratou haroaroa e to ratou mau mana‘o no ni‘a i te mau aamu e te mau parau tumu o te evanelia » (Haapiiraa, Aita e Piiraa Teitei A‘e [1999], 166). A tai‘o i te parau papa‘i, e a aparau i te tumu parau o te horo‘araa i te taime no te evanelia, e a ani i te mau taata e hinaaro ia papa‘i i te hoê hoho‘a o te faaite i te parau no te horo‘araa i te taime no te evanelia. E titau paha te mau tamarii i te tahi mau mana‘o tauturu no te iteraa eaha te mea e papa‘i.