2010
Abaot Ol Samting we Oli Impoten Moa
Novemba 2010


Visiting Tijing Mesej, Novemba 2010

Abaot Ol Samting we Oli Impoten Moa

Sapos laef mo hae spid blong hem, mo plante tingting i fasfas i mekem se i had blong yu filim glad, nao ating naoia i wan gud taem blong lukluk stret long wanem i moa impoten.

Hem i gud tumas blong luk hamas yumi save lanem abaot laef taem yumi stadi long kriesen. Eksampol, ol man blong saens oli save luk ring raon long ol tru mo mekem tingting long wanem kaen weta mo kondisen tri ia i gro long hem, iven sapos hem i wan taosen yia i pas. Wan long ol samting we yumi lanem taem yumi stadi long olsem wanem ol tri oli gro, i we, long ol taem ia, taem weta i gud, ol tri oli gro long nomol spid. Be, long ol weta we i nogud tumas, ol tri oli gro slo mo oli givim ful paoa blong olgeta long ol stamba nid blong oli no ded.

Long poen ia, ating yu stap tingting, “Hemia i gud tumas be olsem wanem nao samting ia i go wetem wei blong mekem plen i flae?” I stret, bae mi talem long yu.

Yu yu stap finis insaed long wan plen we i mufmuf tumas? Wanem i mekem plen i mufmuf tumas i from, wan kwik jenis long ea, mekem se plen i go antap mo daon, i muv saedsaed, mo i rol. Nomata oli bildim ol plen blong i stanap agensem ol strong ea ia bitim wanem yu fesem long wan gud flaet, hem i stap yet olsem wan wari long ol pasenja.

Yu ting se ol paelot oli mekem wanem taem oli fesem strong ea ia? Wan studen paelot i ting se blong spid moa i wan gud wei from we bae i mekem oli go tru long strong ea ia hariap. Be ating, hemia i rong samting blong mekem. Ol profesenol paelot oli andastanem se i gat wan spid limit blong gotru long strong ea ia, we bae i mekem se i nogat tumas samting. Mo plante taem, bae i minim blong slo daon. Semfala prinsipol ia i stap tu taem yu draev ova long hip simen long rod.

Nao, hem i wan gud advaes blong slo daon smol, ron sloslo, mo lukluk long ol stamba samting taem yu fesem ol nogud taem.

Spid blong Laef Tedei

Hem i wan simpol be impoten lesen blong lanem. Yu luk se i stret nomo taem yu tokbaot ol tri o jenis long weta, be bae yu sapraes hamas hem i isi blong tanem ae long lesen ia taem i kam blong yusum ol prinsipol ia long laef blong yumi evri dei. Taem tumas tingting i kam antap, taem harem nogud long tingting i kam, taem nogud taem i kasem hom, plante taem, yumi traem blong gohed wetem krangke spid, o yumi spid moa, mo tingting se long wan wei, moa yumi spid, moa bae i gud long yumi.

Wan long fasin blong laef tedei, i luk se yumi stap muv long wan spid we i go antap oltaem, nomata se i gat ol jenis o ol samting i blokem rod.

Yumi mas ones, i isi tumas blong stap bisi. Yumi evriwan i tingbaot wan lis blong ol samting blong mekem we bae i tekem ful taem blong yumi. Sam, oli ting se hamas oli impoten i dipen long longfala blong lis blong olgeta. Oli fulumap ol open spes long taem blong olgeta wetem lis blong ol miting mo smol samting blong mekem—iven sapos tingting i hevi o oli taed. From se oli mekem laef blong olgeta i fasfas tumas blong nating, oli filim se oli kros oltaem, oli nomo glad, mo i nomo gat mining long laef blong olgeta.

Oli talem se, eni klin fasin, taem oli tekem i go tumas, i kam olsem wan rabis fasin. Blong fulumap tumas dei blong yumi i wan long olgeta. I kam kasem wan poen we ol ajivmen oli blokem rod, mo ol samting blong wok from oli fasem nek blong yumi.

Wanem Nao Ansa?

Man we i waes i andastanem mo yusum ol lesen blong ol ring blong ol tri mo jenis blong ea. Oli stanap agensem temtesen blong fas insaed long krangke spid blong evri dei laef. Oli folem advaes ia, “I gat samting moa long laef bitim blong yu spid moa.”1 Long sot toktok, oli lukluk nomo long ol samting we oli moa impoten.

Elda Dalin H. Oks, long wan jeneral konfrens we i jes pas, i tijim: “Yumi mas lego sam gud samting blong mekem se yumi jusum ol narawan we oli gud moa o stret, from se oli developem fet long Lod Jisas Kraes, mo i mekem ol famle i kam strong moa.”2

Blong lukaotem samting we i moa gud, i tru, i lidim yumi i go long stamba prinsipol blong gospel blong Jisas Kraes—ol simpol mo naes trutok we i kamaot long yumi tru long wan Papa we i stap long Heven we i kea, i no save finis mo i save evri samting. Ol stamba doktrin ia mo prinsipol ia, nomata oli simpol inaf blong wan pikinini i andastanem, i givim ol ansa long ol bigbigfala kwestin blong laef.

I gat naes mo klia samting we i kamaot long ol simpol samting we samtaem, yumi no glad inaf long hem taem yumi hanggri tumas from ol bigfala ansa.

Eksampol. I no longtaem we ol man blong spes oli bin go raon long wol we oli luksave se ol stilo bae oli no raet long spes. Mekem se, sam smat pipol oli bin wok blong stretem problem ia. Hem i tekem plante taosen aoa mo milian dola be, long en, oli mekem wan pen we i save raet long eni ples, long eni tempereja, mo long eni samting. Be, olsem wanem nao ol man blong spes ia oli bin mekem kasem taem oli faenem pen ia? Simpol. Oli bin yusum wan pensel.

Leonardo da Vinji i bin talem se, “Simpol fasin i stret wei blong gat gudgudfala samting we i sas.”3 Taem yumi luk long stamba prinsipol blong Plan blong Stap Glad, Plan blong Fasin blong Sevem Man, yumi luksave mo glad, from se hem i klia mo i simpol, long waes we i gud mo i naes blong Papa long Heven. Nao, blong tanem rod blong yumi i go long rod blong Hem, i statem waes blong yumi.

Paoa blong Ol Stamba Samting

Stori i talem se top futbol koj, Vinse Lombadi i gat wan fasin we hem i stap mekem long fas dei blong trening. Bae hem i holem wan balong blong futbol, i soem long ol pleia we oli plei spot ia blong plante yia mo talem, “Ol gud man, … hemia i wan balong blong futbol!” Bae hem i tokbaot saes mo sep blong hem, olsem wanem oli kikim, holem, o pasem. Hem i tekem tim i go aot long emti fil mo talem, “Hemia fulbol fil.” Bae i mekem olgeta oli wokbaot raon, i tokbaot saes mo sep blong hem, ol rul mo olsem wanem oli plei long gem ia.4

Koj ia i bin save se ol pleia ia tu, we oli gat eksperiens, mo i wan tim, oli no save kam top, sapos oli no save ol stamba samting. Oli save spendem taem blong olgeta blong praktisim ol trik plei, be kasem taem we oli save gud ol stamba blong gem ia, bae oli neva kam wan jampion tim.

Mi ting se plante long yumi i ting se hem i andastanem hamas ol stamba samting ia oli impoten. Hem i jes we, samtaem, yumi lusum tingting from plante samting i pulum yumi.

Ol buk we oli printim, ol defren kaen media, ol lektronik tul mo masin—evriwan i help sapos oli yusum gud—i save spolem man mo tanem rod blong man i lidim olgeta i stap olgetawan.

Yet long medel blong plante voes mo joes, gud Man blong Galili i stanap wetem ol han blong hem i open. I wet. Hem i gat wan simpol mesej: “Kam, folem mi.”5 Mo Hem i no toktok wetem wan bigfala spika, be wetem wan kwaet, smol voes.6 Hem i isi blong stamba gospel mesej i lus long medel blong plante infomesen we i kasem yumi long evri saed.

Ol tabu skripja mo toktok we ol profet we oli laef oli talem, oli poenemaot gud ol stamba prinsipol mo doktrin blong gospel. Risen we yumi stap gobak long ol stamba prinsipol ia, long ol stret doktrin, i from we oli get we i open i go long ol trutok blong bigfala mining. Oli ol doa blong gat eksperiens we i impoten we sapos i no gat, bae yumi no naf blong andastanem yumiwan. Ol simpol, stamba prinsipol ia oli ki blong laef gud wetem God mo man. Oli ol ki blong ol windo blong heven oli open. Oli lidim yumi long pis, glad, mo andastanem se Papa long Heven i bin promesem long ol pikinini blong Hem we oli lisin mo obei long Hem.

Ol brata mo sista blong mi, bae yumi mekem gud blong slo daon smol, go long wan slo spid folem situesen blong yumi, lukluk long samting we i impoten, leftemap ae blong yufala, mo luk stret long samting we i impoten moa. Bae yumi gat tingting long ol stamba aedia we Papa blong yumi long Heven i givim long ol pikinini blong Hem, we bae i stanemap stamba blong wan rij mo gud laef wetem ol promes blong hapines blong taem we i no save finis. “Yufala i luk se oli mekem ol samting ia long waes tingting mo long oda; from i no gat nid blong wan man i ron moa kwik bitim paoa we hem i gat. Mo bakegen, i nid blong hem i wok strong oltaem, blong mekem se hem i save winim praes.”7

Ol brata mo sista, wok strong wetem strong tingting oltaem blong mekem ol samting we oli moa impoten we bae i lidim yumi i go long Sevya blong wol. Hemia nao from wanem yumi tokbaot Kraes, yumi glad long Kraes, yumi prij abaot Kraes, yumi profesae abaot Kraes, blong yumi save wanem stamba samting blong lukluk long hem blong kam klin aot long sin.8 Long laef we i defdefren, i fasfas mo i spid tedei, hemia i “rod we i moa gud.”9

Mekem Se, Wanem Nao Ol Stamba Samting Ia?

Taem yumi tanem yumi long Papa long Heven mo lukaotem waes blong Hem long saed blong ol samting we oli impoten moa, yumi lanem, bakegen mo bakegen olsem wanem nao ol fo ki rilesensip ia oli impoten: wetem God, wetem famle blong yumi, wetem ol fren blong yumi, mo wetem yumiwan. Taem yumi skelem laef blong yumiwan wetem wan maen we i wantem mekem olsem, bae yumi luk se yumi go longwe long wan moa gud wei. Ol ae blong andastaning blong yumi bae oli open, mo bae yumi luksave wanem yumi nidim blong mekem blong klinim gud hat blong yumi mo mekem laef blong yumi i stret bakegen.

Faswan, rilesensip blong yumi wetem God i tabu moa mo i gat nid. Yumi ol spirit pikinini blong Hem. Hem i Papa blong yumi. Hem i wantem yumi stap hapi. Taem yumi lukaotem Hem, taem yumi lanem abaot Pikinini blong Hem, Jisas Kraes, taem yumi openem hat blong yumi long daereksen blong Tabu Spirit, laef blong yumi i nomo muvmuv tumas mo i sef. Yumi faenem moa pis, glad mo yumi mekem moa samting taem yumi mekem evri samting blong laef folem plan blong God we i no save finis mo stap obei ol komanmen blong Hem.

Yumi bildimap rilesensip blong yumi wetem Papa long Heven taem yumi lanem abaot Hem; taem yumi toktok wetem Hem, yumi sakem sin blong yumi, mo tekem aksen blong folem Jisas Kraes; “i no gat man i save kam long Papa blong [Hem], sipos [Kraes] i no tekem hem i kam.”10 Blong mekem rilesensip blong yumi wetem God i kam strong moa, yumi nidim sam taem we i gat mining blong yumi stap yumiwan wetem Hem. Long kwaet taem, tingting long prea blong yuwan mo skripja stadi, olsem tingting blong stap klin inaf blong gat wan tempol rekomen—hemia bae i sam waes investmen blong taem mo hadwok blong yumi blong kam klosap moa long Papa blong yumi long Heven. Bae yumi mekem folem invitesen blong man we i raetem Ol Sam: “Yufala i no moa faet! Yufala i mas save we mi mi God.”11

Seken ki rilesensip blong yumi i stap wetem ol famle blong yumi. From se i “no gat wan nara sakses i save stap olsem eskius blong ol samting we yumi no save mekem,”12 yumi mas putum famle faswan. Yumi bildimap ol famle rilesensip we i dip mo i gat lav taem yumi mekem ol simpol samting tugeta, olsem famle kaekae, mo famle haos naet, mo blong pleiplei. Long ol famle rilesensip, lav, oli spelem olsem T A E M, taem. Blong tekem taem long wanwan long yumi, i ki blong gud filing long hom. Yumi toktok wetem, be i no abaot wanwan long yumi. Yumi lanem samting long wanwan long yumi mo glad long ol samting we i defren mo semmak long wanwan long yumi. Yumi setemap wan tabu rilesen wetem wanwan long yumi taem yumi kam klosap long God tru long famle prea, gospel stadi mo Sandei wosip.

Nambatri ki rilesensip we yumi gat i stap wetem ol fren blong yumi. Yumi bildimap rilesensip ia wetem wan man afta wan—taem yumi lisin gud long ol nid blong ol narawan, givim seves long olgeta, mo givim taem mo talen blong yumi. Mi sapraes long wan sista we i wari long ol jalenj blong kam olfala mo sik be i mekem tingting se nating we hem i no save mekem plante, bae hem i lisin. Mekem se evri wik, hem i lukaot ol pipol we i luk se oli gat trabol, o gat slak tingting mo i spendem taem wetem olgeta, i lisin. Hem i bin wan blesing long laef blong plante pipol.

Nambafo ki rilesensip blong yumi i wetem yumiwan. Ating i defren blong ting se yumi gat wan rilesensip wetem yumiwan, be i tru. Sam pipol oli no wok wetem olgetawan. Oli tokbaot nogud mo daonem olgetawan evri dei kasem taem we oli nomo laekem olgetawan bakegen. Mi wantem givim tingting long yufala blong yu slo daon, mo tekem smol taem moa blong kam blong savegud yuwan moa. Wokbaot long bus, luk san i girap, glad long kriesen blong God, tingting hevi long ol trutok blong gospel we i kambak, mo faenemaot wanem nao oli minim long yuwan. Lan blong luk yuwan olsem we Papa long Heven i stap luk yu—olsem spesel gel o boe blong hem we i gat fulap talen i stap.

Stap Glad long Klin Gospel

Ol brata mo sista, bae yumi waes. Bae yumi tanem yumi long klin wota blong doktrin blong gospel we i kambak blong Jisas Kraes. Bae yumi tekem pat long olgeta wetem glad long simpol mo klia fasin. Ol heven oli open bakegen. Gospel blong Jisas Kraes i stap long wol wan moa taem, mo ol simpol trutok oli fulap long bigfala glad!

Ol brata mo sista, i tru, yumi gat gud risen blong stap glad. Sapos laef mo hae spid blong hem, mo plante tingting i fasfas i mekem se i had blong yu filim glad, nao ating naoia i wan gud taem blong lukluk stret long wanem i moa impoten.

Paoa i no kam long plante aktiviti be taem yumi stap kwaet long wan strong fandesen blong trutok mo laet. Hem i kam taem yumi putum tingting blong yumi mo hadwok long ol stamba blong gospel blong Jisas Kraes we i kambak. Hem i kam taem yumi lukluk gud long ol tabu samting we i moa impoten.

Bae yumi mekem laef blong yumi i simpol smol. Bae yumi mekem ol jenis we i nid blong mekem laef blong yumi i lukluk nomo long ol naes simpol mo gud rod blong ol Kristin disaepol—rod we i lidim yumi oltaem long wan laef we i gat mining, glad, mo pis. From hemia, mi prea taem mi livim blesing blong mi wetem yufala, long tabu nem blong Jisas Kraes, amen.

Ol Not

  1. Mahatma Gandhi, long Larry Chang, Wisdom for the Soul (2006), 356.

  2. Dallin H. Oaks, “Good, Better, Best,” Liahona, Nov. 2007, 107.

  3. Leonardo da Vinci, long John Cook, komp., The Book of Positive Quotations, 2nd ed. (1993), 262.

  4. Vince Lombardi, long Donald T. Phillips, Run to Win: Vince Lombardi on Coaching and Leadership (2001), 92.

  5. Luk 18:22.

  6. Luk long Fas King 19:12.

  7. Mosaea 4:27.

  8. 2 Nifae 25:26.

  9. Fas Korin 12:31; Ita 12:11.

  10. Jon 14:6.

  11. Ol Sam 46:10.

  12. J. E. McCulloch, Home: The Savior of Civilization (1924), 42; luk tu long Conference Report, Epr. 1935, 116.