2009
O Pepa a Iosefa Samita: O Tusiga o Tusi o Faaaliga
Iulai 2009


O Pepa a Iosefa Samita: O Tusiga o Tusi o Faaaliga

Ata
Elder Marlin K. Jensen

Ile vaitaimi o le 1970 na amata ai ona iloa e le au atamamai o le Au Paia o Aso e Gata Ai le aoga o le aoina ma le mauaina e tagata lautele o faamatalaga e uiga i le soifuaga ma galuega a le Perofeta o Iosefa Samita. O Le Galuega Faatino o Pepa a Iosefa Samita, o le iuga lea o lenei taumafaiga ua tele tausaga o faagasolo. Ua fuafuaina e le au atamamai o le galuega faatino e ao uma mai api talaaga, tala o le olaga, tusi, aoaoga, faaaliga, talafaasolopito tusitusia, faaaliga, ma pepa faaletulafono—o mea uma lava ua tusia na fatuina pe na faatonuina foi e Iosefa Samita e fai.

A maea, O Pepa a Iosefa Samita o le a aofia ai le tusa ma le 30 voluma e i ai le silia i le 2,000 o pepa o faamatalaga. O le a vaevaeina ia voluma i ni faasologa se ono e faavae i eria faamamafaina: pepa o faamatalaga, talafaasolopito, api talaaga, pepa o le taitaiga, mataupu faaletulafono ma faapisinisi, ma faaaliga ma faaliliuga. O le tuuina atu o tusitusiga (o vaega na lolomiina) o uluai pepa uma o faamatalaga, O Pepa a Iosefa Samita o le a tuuina atu ai i le au atamamai ma isi tagata e fia iloaina ia tusiga e mafai ona faitau ma tuuitiitia ai foi le manaomia o le taulimaina ma le ono faaleagaina o pepa maaleale faasolopito ua loa ona i ai. E uia e tusitusiga taitasi se faagasologa e tolu laasaga ina ia ausia ai le tulaga aloaia ua fuafuaina ina ia mautinoa ai le sa’o ona kopiina o tusiga.

O le aoaoina o nei punavai iloga, ae maise lava i lo latou tulaga muamua lava na i ai, ua tuuina atu ai i tagata o loo suesue e uiga ia Iosefa Samita se malamalamaaga tele i le soifuaga o le Perofeta ma le alualu i luma o le Ekalesia toefuataiina. O Pepa a Iosefa Samita o le a faapea ona faafaigofie atili ai suesuega auiliili faasolopito. O loo teuina ia pepa o faamatalaga i ni nofoaga eseese—e aofia ai vaega o loo umia e le Ekalesia, iunivesite, faalapotopotoga o talafaasolopito, ma tagata taitoatasi—o le a faapea ona lolomiina ma o le a maua i le tele o nofoaga faapea ai foi ma le Initoneti. Talu ai ona o le a ofoina atu e lenei galuega faatino atoa se filifiliga tele o punavai autu, e aofia ai le tele semanu e le mafai ona maua e tagata atamamai, O Pepa a Iosefa Samitao le a siitia ai le tulaga ma le sao o suesuega ma sailiiliga i le lumanai e taulimaina Iosefa Samita ma talafaasolopito anamua o le Ekalesia.

O Le Faasologa o Faaaliga ma Faaliliuga

O voluma o loo i le faasologa ua faaautuina “Faaaliga ma Faaliliuga” o le a kopiina ai tusitusiga anamua o faaaliga ma faaliliuga ua tusia a Iosefa Samita, faatasi ai ma lomiga aloaia o nei pepa e pei ona lomiaina ai i lona soifuaga. O nei lomiga e aofia ai le lomiga muamua o le Tusi a Mamona (1830); o le uluai lomiga o se tuufaatasiga o faaaliga a Iosefa Samita, na taua O Le Tusi o Poloaiga (1833); ma le uluai lomiga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga (1835).

O se tasi o mea na ave i ai le faamuamua a le Perofeta ina ua uma ona faatulagaina le Ekalesia i le 1830 o le pueina ma le puipuia o ana faaaliga. E ui ina faatoa maua i le 1832 se faiga na sili atu ona atoatoa e teuina ai faamaumauga, ae na amataina e Iosefa Samita ma Ioane Uitimera i le taumafanafana o le 1830 ona tuufaatasi ia faaaliga na maua e le Perofeta e oo mai i lena taimi. E oo ane i le pe tusa o Mati i le 1831, ua amata ona kopi e Ioane Uitimera lenei tuufaatasiga muamua o tusitusiga o faaaliga i le mea na ia faaautuina o le “Tusi o Poloaiga ma Faaaliga.” O lenei tusi o tusitusiga, lea na ta’ua e faatonu o Pepa o Faaaliga Tusi 1, o loo i ai aitema na kopiina mai i se vaitaimi o Mati 1831 e oo i le ogatotonu o le 1835.

Ina ua faatagaina i le taimi o se konafesi a le Ekalesia ia Novema 1831 i Ohaio e lolomi ia faaaliga na tuufaatasia, na aveina atu ai loa e Ioane Uitimera ma Oliva Kaotui le “Tusi o Poloaiga ma Faaaliga” i Misuri i le mea na latou amataina ai ma W. W. Phelps, le lolomiina O Le Tusi o Poloaiga (tagai MFF 67). E oo ane i le amataga o le 1832, faatasi ai ma le tusi muamua o tusiga o faaaliga i Misuri, na aumaia ai e Iosefa ma ana tusiupu se isi tusi e kopi i ai faaaliga. Na ta’ua o le “Tusi o Faaaliga i Katelani,” o le tusi lona lua lenei na faaigoaina e faatonu o Pepa o le Faaaliga Tusi 2. Na fatuina mai le faaiuga o Fepuari po o le amataga o Mati 1832 seia oo i le faaiuga o le 1834. O le voluma muamua i le Faasologa o Faaaliga ma Faaliliuga o loo faaalia ai nei tusi e lua o tusiga o faaaliga.

E ala i le suesueina ma le toto’a, ua autasi ai le au sikola o le Galuega Faatino o Pepa a Iosefa Samita e faapea, o le “Tusi o Poloaiga ma Faaaliga” ua avea ma punavai autu mo le lomiga i le 1833 o le Tusi o Poloaiga ma o le “Tusi o Poloaiga ma Faaaliga” ma le “Tusi o Faaaliga i Katelani” na avea ma faavae mo le uluai lomiga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le 1835. O nei tusiga o tusi sa le toe faaaogaina ina ua uma ona lolomi le Mataupu Faavae ma Feagaiga ae o loo teuina faalelei lava faatasi ma isi faamaumauga a le Ekalesia. Mulimuli ane, na tusia ai faaaliga i api talaaga a Iosefa Samita ma tusi o faamaumauga, faapea ai foi ma pepa a epikopo, Aposetolo, ma isi tagata na mulimuli atu ai.

Ina ua uma ona lolomi le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le 1835, sa tele lava ina le amanaiaina nei tusi e lua o tusitusiga ona ua maua ia voluma na lolomiina. Ae peitai, na malosi lava se fia iloa o le au atamamai i tausaga lata mai nei i le suesueina o uluai tusitusiga o faaaliga a Iosefa Samita. Sa le’i taatele le Faaaliga Tusi 2 seia oo ina lomia e le Ekalesia ni ata o uluai tusitusiga o se vaega o lana tuufaatasiga i le DVD i le Tuufaatasiga Filifilia mai Anapapa.1 Ma le isi, sa na o tausaga lata mai nei na amata iloiloina ai e le au atamamai le taua o le Faaaliga Tusi 1, lea sa umia e le Au Peresitene Sili.

O le Faaaliga Tusi 1 o loo i ai kopi muamua lava ua iloa o le tele o faaaliga, ma i nisi o itu, na o le pau ia o tusitusiga o uluai kopi o loo i ai nei. Na avea lea ma punavai mo faaaliga na lomiaina i le lomiga muamua o le mekasini a le Ekalesia The Evening and the Morning Star [O Le Fetu Ao ma le Fetu Afiafi]. E fa ni itulau na aveesea mai le tusi i se taimi o loo umia i le taimi nei e le Community of Christ Library-Archives i Initipene, Misuri, ma o loo toe kopiina mai se faatagaga i le O Pepa a Iosefa Samita.

O le Faaaliga Tusi 1 o se tuufaatasiga ua toeitiiti lava atoatoa o uluai faaaliga, o loo i ai le 64 o aitema e 65 na lolomiina i le 1833 i Le Tusi o Poloaiga2 faapea ai ma le 95 o vaega e 103 na lolomi i le 1835 i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. E na o le 10 aitema mai le tusi o tusitusiga e le o i ai i Le Tusi o Poloaiga po o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le 1835.

Tapenaina o Tusi o Tusitusiga o Faaaliga mo le Lomiga i le Taimi o Iosefa Samita

O se tasi o galuega a Iosefa Samita i le toe iloiloina o tusitusiga a o lei lolomiina o le “faasa’oina lea o measese po o sasi ia na mafai ona ia tau i ai, e ala i le Agaga Paia.”3 Na silafia e Iosefa mai ona aafiaga, le faiga e le tagata o le tusiaina o faaaliga, kopiina i tusi o tusitusiga, ona oo atu lea i nisi o lima aua le tapenaina mo le lolomiina, e le mafai lava ona le maua ai ni measese e le’i fuafuaina. O nisi taimi na manaomia ai ni suiga ina ia faamanino ai faaupuga. E i ai taimi, e suia ai pe faafouina ai e faaaliga e mulimuli mai ni faaaliga na mauaina muamua, lea e manaomia ai le faasa’oina o pepa ina ia suia ai lomiga na i ai muamua. Na faia foi nisi suiga eseese mai lea taimi i lea taimi. O le tele lava o nei suiga, e pei o le vaevaeina o le anotusi i fuaiupu po o le faamaninoina o uiga, sa le manaomia ai ni faasaoga tetele.

Na foliga mai sa manatu Iosefa o tusitusiga o faaaliga o ana taumafaiga sili ia, e faamaumau ai le siufofoga o le Alii na fetalai ifo e fesootai i le mea na ta’ua e Iosefa o le “gagana le sa’osa’o, sasisasi, taapeape, ma lē atoatoa” a le tagata.4 O le faatomuaga ua faaalia i faaaliga na lolomiina na foliga mai foi na faaalia ai lenei mataupu faavae: “O au o le Atua ma ua fai atu ai; o au poloaiga lava nei, ma ua ou tuuina atu i au auauna i lo latou vaivai, e tusa ma le uiga o la latou gagana” (MFF 1:24).

O Iosefa ma ona fesoasoani na tofia e ala i le filifiliga i konafesi a le Ekalesia e tapenaina faaaliga mo le lolomiina e ala i le faasa’oina o anotusi. O le suesueina lata mai nei o tusi uma o tusitusiga o faaaliga ua faaalia ai le auala ma le taimi na faia ai le tele o suiga. Mo se faataitaiga, o nisi o suiga na faia a o lei filifilia faaaliga na lolomiina i Misuri, ae o isi na faia i Ohaio a o lei lolomiina le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le 1835.

O se tasi o faataitaiga masani o le aafia ai lea o suiga na faia e Sini Rikitone. Sa masani ona ia suia le gagana i faaaliga mai upu tuai faaletusipaia o le “thee” [lau afio], “thy” [lou afio], ma le “thine” [e a lau afio] i upu o aso nei o le “you,” “your,” ma le “yours.” O le tele o nei suiga na toe suia mulimuli. Sa ia faasa’oina foi le kalama ma sui nisi o gagana ina ia faamanino ma toe iloilo ai upu ma uiga.

E laiti lava ni vaega, na faia ai ni suiga tetele a o toe faafouina ia faaaliga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le 1835. Mo se faataitaiga, o le vaega e 20 na muai mauaina i le 1830, a o lei faaalia mai ia Iosefa Samita e pei ona tatou iloa i aso nei, le tele o le faatulagaga faaleautaitai o le Ekalesia. E oo ane i le 1835 ua faatulagaina e Iosefa le tele o tofi ma korama e ala i faaaliga. Ina ia aofia ai lenei faatulagaga fou faale-ekalesia na faaalia mai, na faapea ona faatinoina ai nisi o suiga ma faaopoopoga i anotusi o le vaega e 20. Mo se faataitaiga, o a tatou fuaiupu o le 65–67 o loo i ai nei e uiga i le faauuina o alii i tofi o le perisitua, na faaalia mai ina ua mae’a le lomiga i le 1833 ma sa faapea ona sosoo ai ma le faaopoopo atu i le lomiga o le 1835.

Sa toe iloiloina e Iosefa Samita le tele o suiga faafaatonu a ona fesoasoani, ma faia ai ni suiga laiti i lana lava tusitusi a o lei lolomiina Le Tusi o Poloaiga i le 1833. Sa ia faia ni suiga faaopoopo, e aofia ai le faaopoopoina o faaiu o tagata o loo ta’ua i faaaliga, ae e lei leva ae lolomi loa le Mataupu Faavae ma Feagaiga i le 1835.

I se vaitaimi o le 1834–35 i Katelani, Ohaio, na faaaogaina ai le Faaaliga Tusi 2 mo le tapenaina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le 1835, ma o vaega uma lava sei vagana ai ni faaaliga se valu i le tusi o tusitusiga na lolomiina i lena voluma o le 1835. E ese mai ai, na o le tolu faaaliga na kopiina i totonu o le tusi na lolomiina i Le Tusi o Poloaiga i le 1833. E lua faaaliga o le tusi o tusitusiga o faaaliga na lolomiina muamua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le 1844.

Na sosoo ai ma le faasaosaoga o suiga e oo atu i le lomiga o le 1981 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga na aofia ai ni upu na seasea ona suia, ae o suiga tetele lava na faia i lalo o le taitaiga a le Perofeta o Iosefa mo le lomiga o le 1835.

Faamatalaga Fou

I le faasa’osa’oina o nei tusi o tusitusiga [o faaaliga], ua maua ai e faatonu o Pepa ni faamatalaga fou. Mo se faataitaiga, o tagata suesue na fiailoa le faasologa o mea na tutupu o le soifuaga o Iosefa Samita, ua leva ona faalagolago i le masani o le tusia na o le aso o le tele o faaaliga na muai mauaina. O le Faaaliga Tusi 1 o loo tuuina mai ai aso tonu mo le tele o nei faaaliga. Ma le isi, o folasaga pupuu i aso ua mavae a Ioane Uitimera i le tele o faaaliga o loo tuuina mai ai foi ni faamatalaga o aso anamua mo le au sikola.

E ala i le suesuega toto’a, ua mafai ai e faatonu ona iloa tusitusiga o le tele o faailoga faasa’o i luga o itulau o le tusitusiga. Pe a lomiaina ia Faasologa o Faaaliga ma Faaliliuga, o le a faapea ona aofia ai ata o pepa o faamatalaga faatasi ma tusitusiga i itulau e faasaga atu i le isi itu. O le mea lea, o le a mafai ai e le au faitau ona iloa ia uluai tusilima, faailoga faasa’o, faapea foi ma le ituaiga o pepa o faamatalaga ae e le manaomia le avea ma ni tagata tomai faapitoa i le tau faauigaina o le tusitusi. O suiga na faia i uluai pepa o faamatalaga o le a faailogaina i lanu i totonu o faamaumauga ina ia mafai e le au faitau ona iloa tusitusi a tagata o e na tusitusi i luga o itulau taitasi.

O le isi mea manaia na atiina ae mai le galuega o le Faasologa o Faaaliga ma Faaliliuga, o le faailoaga lea o faaaliga na i ai muamua e lei lomiaina i le faamautuina lea o se puletaofia mo le Tusi a Mamona i Kanata. Na ta’ua e Tavita Uitimera, ina ua aluese ma le Ekalesia e faapea, na folafola mai i le faaaliga le faamanuiaina i le faatauina atu o le puletaofia, ae ina ua toe foi mai alii sa nafa ma le tiute, na lē fiafia Iosefa Samita ma isi i le mea na foliga mai o se toilalo. Mo le fiasefulu o tausaga na faalagolago ai le au tusitalafaasolopito i faamatalaga a Tavita Uitimera, Ailama Page, ma Viliamu McLellin ae latou te lei maua anotusi moni o le faaaliga. O le Faaaliga Tusi 1 o le a maua mai ai.

E ui lava tatou te lei iloaina le tala atoa, ae maise lava o manatu o Iosefa Samita lava ia e uiga i ai, ae ua tatou iloa o le ta’uina o fesootaiga faalelagi o se “faaaliga toilalo” e le ta’uamiotonuina. O le faatonuga a le Alii na ta’u manino mai ai o le manuia i le faatauina atu o le puletaofia e faalagolago lea i le agavaa o i latou o loo taumafai e faatauina atu faapea foi ma le mataala faaleagaga o tagata ua faamoemoe e faatauina.5

O Le Malamalamaaga Fou o le Perofeta

O le faasa’oina ma le faafouina o anotusi o faaaliga i uluai tausaga o le Ekalesia ua faaalia ai le faagasologa o faaaliga faifaipea ia Iosefa Samita. O tusitusiga o le faaaliga o loo faaalia ai le auala na tauivi ai tagata i le taumafaiga ia mautinoa o manatu ma aoaoga na maua e Iosefa na tusia ma lolomi sa’o—o se faagasologa mo soo se galuega e lolomiina e lamatia ai lava i le amatalia i se sese. I nisi o tulaga, a suia pe faafouina e se faaaliga fou se faaaliga na maua muamua, na faasa’oina ai e le Perofeta le faaaliga tusitusia na maua muamua ina ia atagia ai le malamalamaaga fou. O lea, a o faamalamalamaina ma faalauteleina lona malamalama i le aoaoga faavae, na faapena foi i faaaliga na faamaumauina. Sa iloga lava ia i le suiga o le natura o lona malamalamaaga e uiga i le mataupu paia o loo taua. Sa lei talitonu le Perofeta e faapea, o faaaliga, o le taimi lava e faamaumauina ai, ua le mafai foi ona toe suia e nisi faaaliga e mulimuli mai.

O le faasaosaoina ma le lolomiina o nei tusi o tusitusiga o faaaliga, ua maua ai se punaoa taua mo tagata aoga i le talafaasolopito o le Ekalesia. O lenei galuega faatino o le a taitai atu ai i se malamalamaaga sili atu i le auala na faatulagaina ma lomiaina ai a tatou faaaliga ua lomia, faapea ai foi ma se malamalama faateleina i le mafaufau ma le faamoemoe o Iosefa Samita. O se suesueina o nei tusi o faaaliga o le a faateleina ai e le gata i o tatou malamalama ae faapea foi i a tatou molimau i le iloaina o le fuafuaga a le Alii o faaaliga faifaipea, lea e saunia ai mo manaoga e faaauau pea ona suia a le Ekalesia ua faatupulaia.

Faamatalaga

  1. Richard E. Turley Jr., ed., Selected Collections from the Archives of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints (DVD, 2002).

  2. O le faaaliga e tasi na lolomiina i Le Tusi o Poloaiga ae e le o maua i le Faaaliga Tusi 1 o le Faaaliga ia Me 1829–B, i Le Tusi o Poloaiga 11 (tagai MFF 12).

  3. Minute Book 2 (na taua foi “Far West Record”), Nov. 8, 1831.

  4. Iosefa Samita ia William W. Phelps, Nov. 27, 1832, i le Personal Writings of Joseph Smith, comp. Dean C. Jessee, rev. ed. (2002), 287.

  5. Tagai Revelation Book 1, 30–31.

Iosefa Samita le Itiiti Mauaina o Faaaliga, saunia e Daniel Lewis

Ata pue o tusi o tusitusiga mai faaaloaloga a le Galuega Faatino o Pepa a Iosefa Samita; ata pue o Le Tusi o Poloaiga na saunia e Eldon K. Linschoten; Iosefa Samita le Itiiti,saunia e Dan Weggeland, mai faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia

O se tasi o mea na ave i ai le faamuamua a le Perofeta ina ua uma ona faatulagaina le Ekalesia i le 1830 o le pueina ma le puipuia lea o ana faaaliga.

Lalo: Faaaliga Tusi 1. Luga i le taumatau: Faaaliga Tusi 2. Lalo i le taumatau: O le lomiga muamua O Se Tusi o Poloaiga.

Na foliga mai sa manatu Iosefa o le tusitusiga o faaaliga o ana taumafaiga sili ia, e faamaumau ai le siufofoga o le Alii.

Atavane o Iosefa Samita na saunia e Dan Weggeland, mai le faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia

Ioane Uitimera

Sini Rikitone

Iosefa Samita

Viliamu W. Phelps