2009
O Le Siufofoga o le Leoleo Mamoe Lelei
Aperila 2009


O Le Siufofoga o le Leoleo Mamoe Lelei

I le avea ai ma se tagata e ona se lafumanu i Monatana mo se taimi umi o ou tausaga e 70, ou te fiafia ai lava i le faataoto i le leoleo mamoe lelei, o loo maua i le Ioane 10:1–18, aua na ou ola ai. O aafiaga nei sa faapitoa lava le mamana i le faataunuuina o lenei faataoto.

I vaitaimi o le tusi paia, e valaau gutu ai lava e leoleo taitasi o lafu ia ana lava manu mai le tele o lafu e milo faatasi i se malutaga e momoe ai manu (tagai ff. 3–4). E faapena foi, soo se taimi lava ou te feaveaia ai au mamoe, e na o lo’u valaau lava i ai, ona latou mulimuli mai lea.

I tausaga ua mavae, i le vaitau e fananau ai tamai mamoe, na gasegase ai lo’u tuaoi tiotio e 96-tausaga o Alesi, o lē sa tausia foi se lafu, o lea na ou ofo atu ai ou te taulimaina le faafanauina o ana tamai mamoe i le po. Ou te ulu atu i le fale e faafanau ai ana mamoe i le po muamua lava na ou “tiute ai,” ua taooto uma i lalo le pe a ma le 100 o mamoe fafine a Alesi o le a momoe. Ae ina ua ou tu atu, sa vave lava ona latou lagonaina se tagata ese ua ia i latou. O le fefefe tele sa vave ai ona latou sailia se puipuiga e ala i le faapupuu faatasi uma i se tulimanu mamao (tagai f. 5).

Sa faaauau ai lava lenei faiga mo ni nai po. E tusa lava pe o le a le fifilemu ou te alu atu ai, e fefefe lava ia mamoe ma sosola ese. Sa ou tautala malū atu i tamai mamoe faatoa fananau a o ou tausia i latou. E oo ane i le po lona lima ua leai ma se toe gasē pe a ou taulimaina i latou. Na amata ona latou iloa lo’u leo ma talitonuina a’u.

O se taimi mulimuli ane, sa ou fai atu ai ia Alesi e mafai ona ou faasusuina i fagususu ana tamai mamoe e sefululua pe a ua le fesusui i o latou tina. (O se tamai mamoe ua le mafai ona susu o se manu lea ua mate lona tina pe le lava foi se suasusu mai lona tina.) I lo’u faataitai ai ia pei o Alesi, na ou valaauina ai ana tamai mamoe, “Omai, PaPa! Omai, PaPa!” Sa ou faapea o le a taufetuli mai ia te au tamai mamoe e pei ona latou faia ia te ia [Alesi]. Ae sa leai ma se tamai mamoe e tasi na ea mai i luga. Ona laa mai lea i fafo o Alesi i le faitotoa o lona umukuka ma valaau i latou. O le faalogoinao lona leo, sa latou taufetuli atu ai ma le naunautai ia te ia, ma fetagisi atu mo a latou susu.

O le fiailoa lava, sa ma faia ai loa ma Alesi se suesuega. Sa tu Alesi i totonu o la’u pa, ma faataitai la’u valaau: “Omai, tamai, tamai! Omai, tamai, tamai!” ma e leai lava se tali na maua mai ai. Ae ina ua ou valaauina i latou i na lava upu, sa vave lava ona siomia a’u e a’u mamoe. E ui lava o upu sa ma faaaogaina e valaau ai mamoe sa tutusa lava, ae o le eseese o o ma leo sa le usitai mai ai [mamoe]. Sa na o lo latou leoleo mamoe moni sa faalogo i ai ma le faamaoni ia mamoe (tagai f. 4).

O le Ioane e 10 o loo ta’u mai ai le eseesega o se leoleo mamoe mai se auauna. O se leoleo mamoe, o ia e ana mamoe, e popole alofa o ia mo lo latou saogalemu. O le eseesega, o se auauna ua na o se “auauna” ma “e le manatu” [o ia i mamoe] (f. 13). Ua aoao mai foi le faataoto e faapea, o le auauna e sola ae lafoai ana mamoe (tagai f. 12), ae o le leoleo mamoe e tuu atu ma le naunautai lona ola e sui ai ana mamoe (tagai f. 11). O lenei mea ua moni ma faamaoni e uiga i lo tatou Leoleo Mamoe Lelei—o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso—o lē na tuuina mai ma le alofa Lona soifua mo i tatou (tagai ff. 15, 17–18).

Ia te au, o nei aafiaga na faamautuina ai se tasi o savali aupito taua o le faataoto: o le taumafai ia iloa lelei lo tatou Leoleo Mamoe Lelei ma ia masani lelei foi i Lona siufofoga, o le a taofia ai i tatou mai lo tatou mulimuli sese atu i le auauna. O le usiusitai ma le faamaoni i le siufofoga o lo tatou Leoleo Mamoe Lelei—ae le o se isi lava—o le a faapea ona taialaina ai i tatou i le saogalemu e faavavau.

O Le Alii o Lo’u Leoleo Mamoe, na saunia e Simon Dewey, faaaloaloga a le Altus Fine Art, American Fork, Iuta