Potutusi
Peresitene Thomas S. Monson
Peresitene Thomas S. Monson


Peresitene Thomas S. Monson

I TULAGAAAO O LE MATAI

Ata
President Thomas S. Monson

A o auauna o ia i ona mau tofiga i le Ekalesia, sa fesiitai ai Peresitene Thomas S. Monson mai lea ofisa i lea ofisa, o lea nofoaga i lea nofoaga. O fesiitaiga uma lava, na te aveina ai ma le faaeteete se atavali faapitoa. Na i ai lava ia te ia talu ona avea o se epikopo i le vaitau o le 1950. Sa ia aveina foi ina ua pulefaamalumalu i le Misiona i Kanata, lea sa avea ai Toronto ma laumua. O loo tautau nei lea ata i le ofisa ua ia faaaogaina nei o le Peresitene o le Ekalesia. O le atavali o se ata maoae o le Alii o Iesu Keriso na tusia e le tusiata lauiloa o Heinrich Hofmann.

O le atavali e le na o se teuteuga o le puipui o le ofisa. O se faamanatu o lē o loo avea ma “maa tulimanu” (Efeso 2:20) O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ua le na o se tautinoga e faapea o le tamalii ua tofia e avea ma Peresitene o le Ekalesia, ua faamoemoe ia avea ma matai sili i molimau soifua a le Faaola. O le atavali, o se faaa’oa’o—o le Matai Sili lea ua faaa’oa’o i ai Thomas Monson i lona soifua. “Ou te fiafia lava i lena atavali,” sa saunoa ai Peresitene Monson a o toe silasila atu i ai. “Ou te lagonaina le malosi pe a tuu ai i o’u tafatafa. Tagai atu i le agalelei o na fofoga. Tagai atu i le mafanafana o foliga. A oo ina feagai ma tulaga faigata, e tele lava ina ou tilotilo i ai ma fesili ifo ia te au lava, ‘Mata o le a le mea Na te faia?’ Ona ou taumafai ai lea e tali atu e tusa ai.”

O lena lotonuu faamaoni i le Alii, lena silasila e le aunoa i le faaaoaoga a le Matai, lena naunautaiga e savali i le ala ua faailoga e le Faaola—o uiga taua na o le soifua ma le taitaiga o Thomas S. Monson. O le tele o tala e uiga i lona soifua o se soo, ua lauiloa. O le alii lenei sa ia ofoina atu sana meataalo faapelepele aua sa manatu o ia, o loo i ai se isi tamaitiiti e sili atu ona ia manaomia, ma sa ia foaiina atu ana fagafao lapiti e lua ina ia mafai e se aiga o sana uo, ona fai ai sa latou toonai o le Kerisimasi. O le epikopo talavou lenei sa tausia lelei ma tautuaina ni tina e 84 ua oti a latou tane o lana uarota—ma teuina pea i lona loto mo le fiasefulu o tausaga. O le Pulega Aoao lenei sa gauai atu i musumusuga a le Agaga Paia, na ia silafia ai le taimi ua tatau ai ona taofia se sauniga sa faatulaga, ae tuuina atu se auaunaga i se tamaitiiti.

E malamalama lelei i latou ua masani ia te ia, e na te lei faia nei mea ona faapea sa faamoemoe ona matua e tatau ona ia faia, pe faapea foi o fafine ua oti a latou tane o le matafaioi a se epikopo, pe faapea foi ona o lana matafaioi o se Aposetolo. Na ia tuuina atu lea ituaiga o tautua ma le leai o se manatu faapito, aua o lona ituaiga tagata lena. E faia e Thomas S. Monson na mea aua o mea na semanu e faia e le Faaola.

I se aotelega, o Peresitene Monson o se soo moni o lena “Iesu o le Nasareta … sa femaliuai ma agalelei” (Galuega 10:38), o se mau e masani ona sii mai e Peresitene Monson. O ona tiutetauave e aofia ai le anoanoai o faaiuga faaletaitaiga ma galuega tusitusi e matuai lofituina ai le tele o tagata. Ae e ui i lena anoanoai, ae e le aveesea ai lava lona taulai atu ia i latou semanu e auauna atu i ai lona Faaaoao. O lona soifua, o se faasologa lautele o le aapa atu i se tasi, e faamalosiau i e ua lotovaivai, ma le manatuaina o i latou e faigofie ona faagalo. Atonu e leai se tasi o i le taitaiga o le Ekalesia i nei tausaga ua matua faamamaluina le poloaiga paia ia “fesoasoani i e vaivai, ia sii a’e lima o loo tautau i lalo, ma faamalosia tulivae vaivai” (MFF 81:5).

O Le Amataga

Ina ia silafia le ituaiga o tagata ua avea ai nei Thomas Spencer Monson, e taua le silafia o ona a’a ma le siosiomaga na faafaileleina ai o ia.

Na soifua mai o ia i le aso 21 o Aokuso, 1927, o le atalii matua ma o le lona lua a’i o le fanau a G. Spencer ma Gladys Condie Monson. I le itu o lona tama, o lona tupuaga o Suetena ma Egelani, ma o le itu o lona tina, o se Sikotilani. O le tama o lona tamamatua o Mons Okeson, ma o lea, e tusa ma le mamanu o faaiu faaSuetena, o lona tamamatua o Nels Monson. Na amata mai i lona tama, o le faaiu o lo latou aiga sa mulimulita’ia le mamanu masani faaAmerika, ma ta’u ai o Monson. O loo faaigoa Peresitene Monson i igoa muamua o le tama o lona tina, o Thomas Sharp Condie, ma lona tama, o Spencer Monson.

Sa soifua a’e Peresitene Monson i le itu i sisifo o le Aai o Sate Leki i se vaega e lei lauiloa ai ni aiga maumea pe taualoa, ae sa siomia o ia e ni alii ma ni tamaitai alolofa, ma galulue malosi, aemaise i lona lava aiga. Sa nonofo lona aiga e le mamao mai le auala o nofoaafi, ma sa masani i le toatele o tagata fāi mai o e sa femalagaai i auala o nofoaafi i le Pau Tele o le Tamaoaiga o le 1930, i lo latou aiga. A tuitui mai tagata malaga—o nisi o alii talavou e taisefulu ma ona tupu tausaga—i le faitotoa i tua o le fale o le au Monson, sa iloa lava e le aiga o le a valaaulia i latou e Gladys Monson e nonofo i le laulau a o ia saunia se sanuisi ma ligi atu i ai se ipu susu e tausami ai. O isi taimi, o le galuega a Tommy talavou e fai, o le aveina lea o ipu meaai vevela e saunia e lona tina, i se tuaoi nofo toatasi, o “Bob Toeaina,” sa nofo i se fale sa ave i ai e le tamamatua o Tom. Sa tumu le pitonuu o Monson i tagata na latou mauaina le alofa mama Kerisiano.

E masani o afiafi o Aso Sa e o ai Tom ma lona tama e piki mai “Uncle Elias” e ave e faatietie faataamilo i le aai. E manatua e Peresitene Monson, le siiina ma le faaeteete e lona tama o le toeaina ma’i, ua pipili ona o le gugu, i le taavale ma tuu i le nofoa i luma o le taavale, aua o le a lelei ai lana matamata i vaaiga ma fiafia ai. “Sa puupuu le tietiega ma e tau leai foi se talanoaga, ae oka, e maeu se talatuu o le alofa!” Na toe tomanatu ai Peresitene Monson. “E lei faitau mai lava e lo’u tama ia te au mai le Tusi Paia le tala e uiga i le Samaria agalelei. Ae, na ia aveina au faatasi ma Uncle Elias i lena Taavale tuai o le 1928, ma aumaia ai se lesona ola lea ou te manatuaina pea lava.”

E manatua pea foi le faataitaiga faatamā o le galue malosi. Sa lauiloa G. Spencer Monson, i lona faamaeaina o galuega uma sa ia amataina ma faia ia sa’o le galuega. Sa pule o ia i se kamupani lomitusi, ma a o laitiiti lava o ia, sa amata e Tom ona aoao i le pisinisi. O le a avea le pulega o le galuega lomitusi ma ana galuega. Ina ua maea lona faauuga (ma le faamamaluina) i le 1948 i le Iunivesite o Iuta i lona faailoga i le pulega o pisinisi, sa avea o ia ma se faatonu o faasalalauga i le nusipepa mo aso taitasi a le Ekalesia, o le Deseret News. (E matua talitonu o ia i le aoao i le olaga atoa, ma o le a sailia mulimuli ane sona faailoga o le matuaofaiva i le pulega o pisinisi—a o auauna ai i le Korama a le Toasefululua!) Sa galue o ia i le nusipepa ma le lomitusi mo le 11 tausaga, seia oo ina tofia i le 1959 e pulefaamalumalu i le Misiona i Kanata. Ina ua maea lana auaunaga o se peresitene o le misiona, sa toe foi o ia i se tulaga o le pule sili i le kamupani a le Deseret Press. I le taimi a o faigaluega, sa ia tuuina atu le tausiga ma le gauai i ana galuega lomitusi e faapei lava ona ia vaaia ai o faatino e lona tama i tausaga ua mavae.

Olaga Faatamaitiiti i se Aiga Vavalalata

O ata o le alii talavou o Tommy, ua faaalia mai ai se alii aulelei, ma ona foliga tiotio, faatosina ma sina emoemo o le ulavale i nisi taimi i ona mata. O ia lava e muamua tautino maia o ia o se tamaitiiti e pei ona masani ai. Na ia faamatalaina le tala lenei e uiga i se aafiaga i le Peraimeri:

“I lo’u tausaga Tafao [o se vasega mo le ta’i 10-tausaga-le matutua], ou te manatua a matou amio i le Peraimeri, sa le o ni amio sa tatau ona i ai. Sa tele lo’u malosi ma sa faigata ia te au ona ou nofo filemu i se vasega. O Melissa Georgell o le peresitene o le Peraimeri i la matou uarota. I se tasi aso, sa fesili mai ia te au pe mafai ona ma talanoa. Sa ma nonofo i le laina nofoa pito i luma o le falesa, ma sa amata ona tagi o ia. Ona fai mai lea, ua faanoanoa lava o ia ona o tamaiti aemaise lava o tama, e lei nonofo fifilemu i le sauniga amata a le Peraimeri. Sa ou fesili atu i ai ma le agaga mama, ‘Pe mafai ona ou fesoasoani atu, Sister Georgell?’

“Faatasi ma se ataata i ona foliga ma se emoemo i ona mata, sa ia tali mai, ‘E te faia?’

“Sa ou fai atu ia te ia ou te faia. Sa uma ai lava iina faafitauli faaleamio a le Peraimeri,” sa ata o ia.

I le 500 Saute ma le 200 Sisifo i le Aai o Sate Leki, sa fausia ai e Thomas Condie ni fale se fa mo ona afafine ma o latou aiga. I le “Atufalega o Condie,” e pei ona iloa ai lena faaitu, sa siosiomia ai Tommy Monson i taimi uma e le aiga, ma maua ai le lagona saoloto e asiasi i soo se fale o ona tausoga, ma ua pei ai lava o ona fale. Sa fiafia lava o ia e asiasi i le faatoaga a le aiga o Condie i Granger, o se vaega o le Vanu o Sate Leki sa maotua i le taimi lena ae o la ua tumu i fale ma faleoloa i le taimi nei. E oo lava i le taimi ua sefulu ma ona tupu ona tausaga, ina ua amata ona faamuamua galuega i le taumafanafana, o la sa matua fiafia lava o ia e faaalu ona taimi i le faleapi o le aiga i le Provo Canyon’s Vivian Park, pe tusa o le 60 maila (95 km) mai lona aiga. O iina sa taaalo ai o ia i fafo ma ona tausoga, feausi i le vai (na ia laveaiina ai le ola o se tamaitai talavou na malemo), ma o iina foi sa ia aoao ai e fiafia e fagota, o se mea faapasitaimi sa ia fiafia i ai i lona soifuaga atoa.

Sa ia aoao ai foi e fiafia e tuli pato ma isi manulele e masani ona tuli e tagata, ae na iu lava ina avea le faafaileleina ma le puipuia o manulele ma mea e masani ai o ia. Ina o tamaitiiti, sa fiafia lava o ia i lupe ma sa amata ona ia tausia i latou i le fale. Na iu ina ia faafaileleina ni manulele na manumalo i tauvaga. O le mea moni, o ana lupe na avea ma ki i nisi o lesona mautu i le taitaiga.

Mo se faataitaiga, a o avea le alii talavou o Tom Monson ma peresitene o le korama a aoao i lana uarota, sa matua faagaeetia o ia ina ua fesili atu le fautua o lana korama e uiga i lona naunau i le tausiga o manulele. Ona fesili atu lea o le fautua, “E a pe a ou avatu ia te oe ni lupe fafaga se lua o le ituaiga o le Birmingham Roller?” O le lupe fafine e faapitoa, sa faamatala atu ai e le fautua; e na o le tasi lona mata, o le isi na leaga i se pusi. O le faatonuga a lona fautua, na ia tuuina ai i lana falelupe pe tusa o le 10 aso, ona tuu ai lea e felelei pe toe foi mai. Sa toe foi mai le lupe po’a, ae na alu le lupe fafine—ma toe foi i le fale o le fautua. Ina ua alu Tom e toe aumai, sa talanoa ane i ai lona fautua e uiga i se tamaitiiti o le korama ua le toaga mai. Sa tali atu Tom, “O le a ou aumaia o ia i le sauniga a le korama i le vaiaso nei.” Sa ia aveina le lupe i le fale, ae o le isi taimi na ia talaia ai ia lupe, sa toe lele foi le lupe fafine i le fale o le fautua. Ina ua alu Tom e aumai, sa talanoa ane le fautua e uiga i se isi foi tamaitiiti e lei toe sau i sauniga a le korama. O taimi taitasi uma lava e tatala ai lupe, e toe foi lava le lupe fafine i le fale o le fautua, ma o taimi taitasi foi e alu ai Tom e toe aumai, e i ai lava se talanoaga e uiga i se isi tamaitiiti.

“Sa oo ina ou matua,” na manatua ai e Peresitene Monson, “ae ou te lei malamalama atoatoa i lena mea, ioe, o Harold, lo’u fautua, na ia tuuina mai ia te au se lupe faapitoa, na pau lea o le lupe sa i lana falelupe na ia iloa o le a toe foi atu i taimi uma lava e tatala ai. O lana auala musuia lena e maua lelei ai se faatalanoaga patino faaleperisitua ma le peresitene o le korama a aoao i vaiaso tailua uma. Ona o na faatalanoaga ma lena lupe olomatua mata-tasi, na toaaga uma mai ai tamaiti taitasi o lena korama a aoao.”

Avea o se Tagata Matua

I le taulotoaiga o lona talavou, o le Taua Lona Lua a le Lalolagi o se vaega tatau ai lea o le lumanai o alii talavou o lana tupulaga. Sa faauu Tom mai le aoga maualuga ma sa lesitala i le Iunivesite o Iuta. Ina ua latalata i lona aso fanau e atoa i ai lona 18, sa foliga mai ua mautinoa o le a ave faamalosi o ia i le tautua faamiliteli, o lea na ia filifili ai e lesitala i le Neivi a le Iunaite Setete. O se faaiuga na ia faia i lea lesitalaga, sa i ai se aafiaga maoae mo lona lumanai: sa filifili o ia e saini i le Neivi Faaleoleo. O lona uiga, e uma loa le taua, pe a toe faaitiitia autau a le militeli, ona faamutaina foi lea o lana tautua. Ma o lea sa mafai ai ona toe foi o ia i le fale ma toe amata ana suesuega i le kolisi—ma toe amata ona aumoe ia Frances Beverly Johnson. (Na ia tautino maia o le taimi lena, sa sili atu ona taua ia te ia le tulimata’iga lona lua nai lo le mea muamua!)

Sa feiloai Tom ma Frances i lona tausaga muamua i le iunivesite. Sa faamausali la latou sootaga ma le aiga [o Frances] i le taimi muamua na faailoa atu ai o ia ia te i latou. Ina ua alu atu Tom e asiasi i le aiga, sa aumai e le tama o Frances se ata o ni faifeautalai se toalua mai tausaga ua mavae, e fai o la’ua pulou faatamalii. Sa tusi o ia i se tasi o nei alii i le ata ma fesili pe aiga Tom i le Monson lea. Ioe, sa tali atu ai Tom, o le toeaina o Elias, o le aiga o lona tama. Sa loimatā mata o le tama o Frances a o ia faamatalaina o Elder Elias Monson o ia lea sa auala mai ai le liliu o lona aiga i le talalelei. Sa ataata le loto o Tom, aua ua ia iloa ua amata lelei lana aumoega.

Sa faaipoipo Thomas Monson ma Frances Johnson i le aso 7 o Oketopa, 1948, i le Malumalu o Sate Leki.

E le manatuaina e Sister Monson se taimi e lei pisi ai lona toalua e auauna i le Ekalesia. “Sa avea Tom ma failautusi a le uarota, ona ia vaaia ai lea o le faalapotopotoga a Alii Talavou ina ua ma faatoa faaipoipo, ma talu mai lava lena taimi o alu atu mai lea tofiga i lea tofiga,” o lana tala lea ma ataata. Sa feagai o ia e le aunoa ma matafaioi faaletaitaiga i le Ekalesia talu mai le masina o Me i le 1950, ina ua tofia o ia e avea ma epikopo o lana uarota i le 22 o ona tausaga. “E lei avea lava o se osigataulaga le vaai atu i lo’u toalua o faia le galuega a le Alii,” na saunoa ai Sister Monson. “Ua ou manuia ai, ma ua manuia ai foi la ma’ua fanau. Na te iloaina lava afai o se mea mo le Ekalesia, ou te faamoemoe lava ia na faia le mea e tatau ona ia faia.”

Na saunoa Peresitene Monson sa matua taua lava le lagolago a lona faletua i lana galuega. “ou te lei iloaina lava se taimi na faitio ai Frances i o’u tiutetauave,” na ia saunoa ai. “E tele aso ma po ou te malaga ai, ma e seasea mafai ona ma nonofo faatasi ma ia i le faapotopotoga. Ae e leai lava se tasi e pei o ia—e matua leai lava. O se tamaitai e lagolago tele i soo se itu, ma o se tamaitai foi o le faatuatua lē leoa ma le maoae le mamana.”

Sa ia faailoa mai, o [Sister Monson], sa faatumauina se siosiomaga malosi faaleaiga mo o la’ua alo e toatolu: o Thomas Lee, Ann Frances, ma Clark Spencer Monson. O na fanau e toatolu ma o latou taitoalua ua maua mai ai e Peresitene ma Sister Monson a latou fanau e toavalu ma fanau a a latou fanau e toafa.

Fai mai Clark S. Monson, lo la’ua atalii, e ui lava ina malaga soo lona tama mo pisinisi faale-Ekalesia, ma alu ese atu ai i le tele o faaiuga o vaiaso, ae na te “faaavanoaina e le aunoa le taimi mo lana fanau, ma o loo ia faia pea lava i le taimi nei. E lei faoa lava lo’u taimi ma lo’u Tama. A i ai o ia i le fale, matou te taaalo faatasi ma ia, na te aveina foi i matou e ‘ai se aisakulimi. I le taumafanafana e tele atu lona taimi avanoa e maua ai, ma e matou te faaaluina faatasi lena taimi i Provo Canyon i le faleapi o le aiga. E tele taimi sa ou faaaluina a o ou talavou ma te fagogota ai ma lo’u tama. Ou te le iloa se isi auala sili atu e faaalu ai e se tama se taimi ma sona atalii.”

Fai mai Ann Monson Dibb, le afafine o Peresitene ma Sister Monson, na malamalama lava o ia e le aunoa o se tasi o auala sili e auauna atu ai ma faamamaluina lona tama, o le auauna atu lea ma faamamaluina lona tina. Fai mai a ia, o lona tama, e alofa lava ma lagolago i lana fanau a o lea la ua fai i fanau a lana fanau. “E fiafia lava la’u fanau tama e fesoasoani ia Tamamatua i le moaina o le vao,” o lana tala lea. “E fiafia lava e galulue faatasi ma ia.” Ma sa ia toe faaopoopo mai, “E fiafia lava tagata uma o le aiga e nonofo faataaliolio i se afi tolauapi i le faleapi o le aiga, ma tunu ai masimelo ma faalogologo ia Tamamatua o faamatala ni tala.” E agalelei lava lona tama i le faasoaina atu o mea na te aoaoina mai, o lana tala lea.

O mea ua ia aoaoina na maua mai i le poto masani na ia maua i le galue malosi, na amata a o laitiiti lava. Soo se alii lava, mo se faataitaiga, atonu e matua le mautonu lava i le mauaina o le matafaioi e avea o se epikopo a o talavou naua. O se uarota toatele, e 1,080 tagata, ma o le 84 o i latou o tina ua oti a latou tane ma sa latou manaomia le gauai atu i ai o le epikopo. Ae e lei maimauina e Epikopo Monson se taimi e lofituina ai i le avega; sa tatalo o ia ma galue. Sa ia auauna atu, sa ia alofa, ma sa ia faamalolosia; o lona tiute, ae o le alafua foi lea na uunaia e lona loto. Sa i ai o ia “i le feau a le Alii” (MFF 64:29).

E toatele tagata o le Ekalesia ua faalogo ia te ia o faamatala ni tala patino i lona auauna atu i mea e manaomia e na tina ua oti a latou tane. E toaitiiti ua latou silafia le tala atoa. A oo i le taimi o le Kerisimasi, ona asiasi lea o ia i tina taitasi ua oti a latou tane, ma avatu i ai se meaalofa o ni meaai manaomia; o le tele o tausaga o se moa mai lana lafumoa, ua saunia mo le kukaina. I le amataga, e alu ai le vaiaso atoa o ona aso malolo, e fai ai ana asiasiga uma. Ua leva se taimi talu ona le toe avea o ia ma o latou epikopo, ae e sagisagi mai lava na tina ua oti a latou tane i ana asiasiga faaletausaga, aua latou te iloa lava o le a alu atu. Sa faaauau pea ona ia asiasi atu ia i latou i le pulapula lagoto o lo latou soifua, ma o se mea ofoofogia, aua sa mafai ona ia lauga i sauniga taitasi o o latou falelauasiga—i latou uma e 84! O loo ia faia pea lava ana asiasiga masani i fale mo tagata matutua ma nofoaga o loo tausi ai gasegase mo se taimi umi, e talatalanoa ma i latou na ia feiloai atu i ai i le taimi na i ai i na nofoaga “ana” tina ua oti a latou tane.

“O loo soifua lo’u tama i mau e tolu mai le Iakopo,” na saunoa ai Sister Dibb. “Muamua, Iakopo 1:22: “Ia fai outou ma e anaana i le upu, a e aua le na ona faalogologo i ai.’ Lona Lua, Iakopo 1:25: ‘O le anaana i le galuega, e manuia o ia i lona lava anaana.’ Ma le lona tolu, Iakopo 1:27: ‘O lenei lava le amio Atua e lelei ma le faamaoni i luma o le Atua o le Tama lea, Ina ia tauasiasi atu i e matua oti ma fafine ua oti a latou tane i o latou tiga, ia leoleo foi o ia ia te ia, ina ne’i pisia mai o ia i le lalolagi.’” Fai mai a ia, o loo faaaoao e Peresitene Monson le Faaola i lona ofoina atu lea o le fesoasoani i isi. “E le afaina po o le a lo latou mafatiaga po o le faanoanoaga, na te faaloaloa atu lava lona lima. Na te sii a’e i latou, faatusa’o i latou, ma lagolagoina i latou a o latou faaaogaina lo latou lava faatuatua ma le faalagolago i lo latou Faaola, o Iesu Keriso.”

Lotonuu Faamaoni i Uo ma le Alii

O lona gauai atu ma le faamaoni i na uo pele ua matua manino mai ai se tasi o uiga tamalii ua iloagofie ai ia i latou e silafia lelei o ia: o lona lotonuu faamaoni. O i latou o ana uo—ma e toetoe lava o tagata uma e feiloai atu i ai o ia, e avea ma se uo—e amatalia se noataga o le lotonuu faamaoni lea e le toe motusia lava. O paaga i le taimi o lona talavou, o loo avea pea ma uo mamae. Mo se faataitaiga, afai e maua le avanoa, e sapi ai i se tasi o avanoa faapitoa mo se taaloga pasiketipolo a le Utah Jazz, atonu na te valaaulia ni taitai faalemalo ma le au faipisinisi po o isi paaga latou te auai faatasi. Ae o le tele lava o taimi o le a ia filifili e valaaulia nisi o uo e le taualoa o aso ua mavae, ma latou maimoaina faatasi ma le naunautai taga o le taaloga pasiketipolo. E oo lava ia i latou e le iloa nei paaga, e mafai ona latou fiafia e faalogologo i tala a Peresitene Monson e uiga i aso ua mavae, e avatu ai lava i taimi uma i lona siufofoga lona lotonuu faamaoni mo i latou.

E faamanatu mai ai ia i tatou se isi ituaiga lotonuu faamaoni o Thomas S. Monson—lotonuu faamaoni i le leo o le Agaga. A o avea o ia ma epikopo talavou, sa ia maua se telefoni i se tasi afiafi, e ta’u atu ai ia te ia ua i ai se toeaina matua o lana uarota ua ave i le falemai mo i latou na tautua i le militeli i le Aai o Sate Leki mo togafitiga. Pe mafai ona alu atu e fai se faamanuiaga o lea alii? o le fesili lea. Sa faamatala atu e Epikopo Monson, o lea ua alu atu i se sauniga faalesiteki, ae o le a afe atu i le falemai i le taimi e uma ai le sauniga. I lena sauniga faaleautaitai, sa ia lagonaina le faaletonu, ua le mau nofo. Sa malosi le oo mai o se uunaiga: ia e tuua nei loa lava le sauniga, ae alu sa’o nei loa i le falemai. Ae o le matua le faaaloalo lava le savali ese atu a o saunoa le peresitene o le siteki, a ea? Sa faatalitali o ia seia uma le saunoaga a le peresitene o le siteki ona savali ai loa lea i le faitotoa a o lei faia le tatalo faaiu. Ina ua taunuu i le falemai, sa tamoe o ia i le alasavali. Sa foliga mai sa matuai tele ni gaoioiga sa faia i fafo mai o le faitotoa o le potu o lea alii, ma sa taofi e le tamaitai tausi soifua o ia [Thomas S. Monson] ina ua taunuu atu. “O oe o Epikopo Monson?” o lana fesili lea. “Ioe,” o lana tali naunau atu lea. “E faamalie atu,” sa tali ane ai le tamaitai tausi soifua. “Sa taufono le gasegase i lou igoa a o le’i pine ae maliu o ia.”

A o savali ese atu le epikopo talavou mai le falemai i lena po, sa ia tautino o le a le toe faatamala lava e faatino se uunaiga mai le Alii. E leai se tasi e ono sili atu lona faamaoni i lena tautinoga. Ioe, o lona soifua o se faasologa o lea vavega ma lea vavega o ni tali i lona usiusitai ma le faamaoni i uunaiga a le Agaga.

Atonu sa mafaufau pea i lena aafiaga i le falemai, i tausaga mulimuli ane ina ua avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ina ua avea sana asiasiga i se konafesi faalesiteki ma se mea tulaga ese. Sa tofia muamua o ia e asiasi i se tasi siteki i le faaiuga o le vaiaso lena, peitai sa manaomia ona sui le tofiga. E lei silafia e Elder Monson se taua faapitoa o le nuu ina ua saunoa atu Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994), i le taimi lena a o Peresitene i le Korama a le Toasefululua, “Uso Monson, ua uunaia au, e te alu e asiasi i le Siteki a Shreveport Louisiana.”

Ina ua taunuu o ia i Shreveport, sa iloa ai e Elder Monson o Christal Methin, e 10 tausaga le matua, sa manao o ia mo se faamanuiaga mai se Pulega Aoao aemaise lava—o ia. Sa tagai o ia i le faasologa o sauniga o le konafesi ma iloa ai, e leai se taimi mo se malaga e 80-maila (130-km) i le fale o Christal. Sa talosaga o ia i le peresitene o le siteki ina ia manatua Christal i talosaga i le taimi o le konafesi a le siteki. Sa malamalama le aiga o Methvin i le faafitauli o le malaga atu, ae ui o lea sa tatalo ina ia silafia le naunau o lo la afafine. Sa sauni Elder Monson e lauga i le sauniga faaleautaitai i le afiafi o le Aso Toonai ae, na ia tomanatu ai, “Sa ou faalogoina se leo o tulei mai i lo’u agaga. Sa puupuu lava le feau, sa ou masani i upu: ‘Ina tuu mai ia o tama iti e o mai ia te au; aua le vavao ia te i latou; aua e faapei o i latou nei o e o i le malo o le Atua’ (Mareko 10:14).” Faatasi ai ma le fesoasoani a le peresitene o le siteki, sa vave ona faatulaga se asiasiga i le aiga o Methvin i le taeao na sosoo ai. O se aafiaga mamalu ma le paia mo e sa aofia ai. Na o le fa aso talu ona maua le faamanuiaga sa manao ai, ae toe foi atu Christal i lona Tama Faalelagi.

E masani, o mea faapenei e fausia ai aafiaga maoae i olaga o isi. I se saunoaga i le konafesi aoao ia Oketopa 1975, sa faamatala ai e Elder Monson le tala e uiga ia Christal. Ina ua ia vaaia se teineitiiti palagi e tupulaga ma Christal i le faataumata o le Tapeneko, sa uunaia o ia e faasinotonu lana saunoaga ia te ia. Ina ua uma ona faamatala atu le tala i le naunautaiga loloto o Christal lea na taliaina ma le alofa e le Tama Faalelagi, sa saunoa Elder Monson i le faaiuga, “Ia te oe, la’u uo itiiti i le faataumata i luga, ma le au talitonu uma i soo se mea, ou te molimau atu o Iesu le Nasareta e alofa i tama iti, ma e faafofoga o Ia i a outou tatalo ma tali mai i ai.”

Ina ua toe taliu Elder Monson i lona ofisa ina ua maea lena sauniga o le konafesi, sa ia maua atu le teineitiiti palagi lea sa i le faataumata, o faatalitali mai ma lona tinamatua ia te ia. Sa taumafai le teineitiiti e filifili pe tatau ona papatiso; sa fautuaina o ia e se tasi e latalata ia te ia, e faatali sei atoa lona 18. Sa talosaga o ia i lona tinamatua e ave o ia i le konafesi, ma lona faatuatua o le a fesoasoani Iesu ia te ia ia maua se tali. Na tago o ia i le lima o Elder Monson ma faapea atu, “Ua e fesoasoani ia te Ia e tali mai i la’u tatalo. Faafetai lava.” E lei pine ae papatiso o ia mulimuli ane.

I le galuega auauna atu atoa a Thomas Monson, e i ai aafiaga masani, o aafiaga e toe tulai mai, ma aafiaga maoae i le tali atu i le tapa musumusu mai a le Agaga—o se asiasiga i le taimi tonu lava e tuuina atu se faamanuiaga moomia, se tali i se tulaga manaomia lē leoa o se tasi, se aoina mai ma se faatulagaina o le fesoasoani mai taitai ma tagata o le au paia i le taimi e matua manaomia ai lava e se tasi. O le a saunoa mai Peresitene Monson, o nei aafiaga na oo mai e ala i galuega a le Agaga Paia ae le o se taleni faapitoa po o sona lava tomai. “O le faalogona aupito matagofie e mafai ona e maua i lenei lalolagi, o le lagonaina lea o le aao o le Alii i lou tauau,” sa ia saunoa ai ma le ootia. “I lo’u faamanuiaga faapeteriaka a o ou laitiiti, sa folafola mai ai ia te au o le a ou mauaina le meaalofa e iloatino ai. Ou te fia faailoa atu ua matua faataunuuina lava lena tautinoga i lo’u olaga.” O na lesona sa amata ona ia aoaoina a o talavou, ua faamalolosia ma faateleina i le gasologa o tausaga.

O Se Valaauga e Auauna Atu ai i le Soifuaga Atoa

Ua tatou matauina le valaauina o le alii talavou o Thomas i tofiga faaletaitai. I le 22 o ona tausaga sa tofia ai e avea ma epikopo o le Uarota Ono-Fitu i le Siteki a Salt Lake City Temple View. I le 27 o ona tausaga, sa tofia ai e avea ma fesoasoani i le au peresitene o le siteki lena. Sa galue ai o ia i lena tofiga, i le taimi ina ua 31, na tofia ai e avea ma peresitene o le Misiona i Kanata. Ina ua maea ona pulefaamalumalu i le misiona, sa toe taliu mai o ia ma tofia ai e avea ma fautua maualuga ma galue ai i komiti aoao a le Ekalesia. Pe sili atu teisi ma se tausaga, ina ua 36 ona tausaga, sa maua ai se valaauga i le tulaga paia faaaposetolo.

Ina ua tofia Thomas S. Monson e faatumu se avanoa i le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le 1963, atonu o tagata o le ekalesia sa le’i silafia sina mea e uiga i lona talaaga, na manatu e le o se tagata taualoa. O ia o le tamalii aupito laitiiti na tofia i lena tofi talu mai le 1910, lea na tofia ai Iosefa Filitia Samita i le 33 o ona tausaga. Ae o i latou na masani ia Elder Monson, sa latou silafia ua uma ona saunia o ia mo le tofi.

O ana fegalegaleaiga ma taitai o le Ekalesia, na vave amata i lona soifuaga. Sa avea Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) ma peresitene i lana siteki, ma o le 1950 na liliu atu ai Tom Monson i lana uo, o le taimi lena-o Elder Lee o le Korama o le Toasefululua, mo se fesoasoani i se faaiuga taua lava. A o tautua ai faafailautusi i le Neivi Faaleoleo sa i ai ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa ofoina atu ia Tom se komisi e avea ma se tasi o le neivi a le Iunaite Setete—se alii ofisa. Pe tatau ona ia taliaina, aua ua ia iloa afai e faaaoga lana vaegaau, o lona uiga o le a tuua lona aiga? Ina ua fautuaina o ia e Elder Lee e aua nei ona taliaina le komisi ma ia faamavae mai le neivi, sa tauivi Tom ma le faaiuga aua o le komisi e avea ma se alii ofisa, o se siitaga lea sa ia sailia ma le naunautai. Ae ui o lea, sa ia mulimuli i le fautuaga. Ina ua tofia Tom e avea ma epikopo i se taimi e lei mamao mulimuli ane, sa ta’ua e Elder Lee, o lē sa vaetofiaina o ia, a na faapea e tuuto atu Tom e tautua i le neivi, semanu e le oo mai le tofiga o se epikopo. Tatou te manatu, semanu foi e le oo mai le mau valaauga taua na mulimuli mai ai.

O Elder Lee lea na aumai ai le igoa ogatotonu o le atalii ulumatua o Thomas Monson o Tom. O le atalii lona lua o le au Monson, o Clark, sa faaigoa i le isi uo a le aiga: o Peresitene J. Reuben Clark (1871–1961), o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili. I lana matafaioi o se lolomitusi, sa galulue ai Tom Monson ma Peresitene Clark i le tele o tusi a taitai o le Ekalesia, e aofia ai le tusi logologoa o le Our Lord of the Gospels [O Lo Tatou Alii o Tala Lelei]. O le sootaga i le va o nei tamalii na atagia mai e pei o se tamā ma se atalii.

I lana galuega na aoaoina ai foi e Tom Monson ia masani ma faananau ia Elder LeGrand Richards (1886–1983) o le Korama a le Toasefululua. A o pulefaamalumalu o ia i le misiona i Toronto, sa silafia ai e Peresitene Monson le taitai faipisinisi ma le malo o Kanata o Nathan Eldon Tanner (1898–1982). Ioe, o le avanoa o le a faatumu e Thomas Monson i le Korama a le Toasefululua i le 1963, sa tulai mai ona ua tofia Peresitene Tanner mai lena korama i se tofiga i le Au Peresitene Sili, e avea ma fesoasoani ia Peresitene Tavita O. MaKei (1873–1970).

I le Aai o Sate Leki ina ua maea lana auaunaga o se peresitene o le misiona, sa tofia ai Uso Monson i le Komiti Perisitua a le Ekalesia mo Faifeautalai, sa taitaia i lena taimi e Elder Spencer W. Kimball (1895–1985) o le Korama a le Toasefululua. Sa i ai Thomas Monson i le Komiti o le Perisitua mo Gafa i lalo o le taitaiga a Elder Tanner. Sa auauna atu mulimuli ane o ia i le Komiti Faamaopoopo a le Au Matutua ma le Komiti Perisitua o Faiaoga o Aiga i lalo o le taitaiga a Elder Marion G. Romney (1897– 1988), o lē sa avea i lena taimi ma se tasi o le Korama a le Toasefululua, ma mulimuli ane avea ma se fesoasoani i le Au Peresitene Sili. O le matua auai tele o Uso Monson i galuega a komiti o le Ekalesia, o lea ina ua oo i le aso na ia maua ai lona valaauga i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa ia manatu ai na valaaulia o ia i le ofisa o Peresitene MaKei, e talanoaina se tasi o ona tofiga i komiti.

O Se Tagata Aoao, o se Faiaoga

I ana uluai fegalegaleaiga ma taitai o le Ekalesia, o Elder Monson o se tagata naunau ma vave le aoao. Na silafia lelei e le Usoga o le korama lona tomai ma lona gafatia e auauna atu. Sa ta’ua o ia e Peresitene Kimball o se “tagata moni o le ‘faia’”—o le tagata “e faatinoina vave ma le maua’i.” Sa faaigoa o ia e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Toasefululua “o se tagata atamai tele i le pulega o le Ekalesia.” Ina ua ta’ua lona lotonuu faamaoni tele i isi, sa ta’ua ai i lena taimi e James E. Faust (1920–2007), lea na auauna mulimuli ane faatasi ma ia i le Au Peresitene Sili, “E le galo i lona mafaufau se mea, ae e faapena foi i lona loto—aemaise lava o tagata.” Na saunoa Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a le Toasefululua e uiga ia Thomas Monson, o ona tomai faalepulega ma faaletaitai e afua mai “i se mea e sosolo i le toto ma o se natura. Na te le manaomia ni tausaga se luasefulu i se faafitauli e tau pu’e ai lona taua ma taofi lona uiga. E malamalama o ia i le aano o le tele o mataupu a’o la e taumafai isi e tau talatala le pepa afifi.” Na saunoa Peresitene Boyd K. Packer, o lē sa alala i tafatafa o Peresitene Monson i tausaga uma na la faatasi ai i le Korama a le Toasefululua, “A oo ina ou manaomia se tagata na te faafoeina ma le faautauta se mataupu maaleale i aufono a le Ekalesia, o Thomas S. Monson o le tagata lea ou te filifilia mo lena galuega.”

A o auauna ai i le Korama a le Toasefululua, sa taitaifono Peresitene Monson i le Komiti Faamaopoopo a le Au Matutua, Komiti Faafoe o Faifeautalai, ma le Komiti Faafoe o le Uelefea a le Ekalesia. Ua lauiloa lona popolega mo mataupu o le uelefea; sa avea o ia ma uunaiga mamana o le auai o le Ekalesia i le faafetaiaia o manaoga o alalafaga i le Vanu o Sate Leki faapea foi le Ekalesia i le lalolagi atoa. O lona popolega e le na o upu. Ua lauiloa o ia i le tuutino atu o ona laei i tagata o le au paia e manaomia le fesoasoani, o ē ua le maua se avanoa e faatau ai ni ofu fou. O lana auaunaga e tele lava ina tuuina atu e aunoa ma le iloa e mata o tagata lautele. “E matua anoanoai ua faia faalilolilo,” o le tala lea a lona afafine o Ann. E tele taimi, e faamatala ai na aafiaga e ona atalii po o le afafine. “E oo lava ia i matou o le fanau, matou te le iloa uma mea sa ia faia,” o lana tala lea.

I le avea ai ma se tasi o le Toasefululua, sa taitaifono ai foi Elder Monson i le Komiti a le Au Taitai, sa ia te ia le matafaioi e faia aoaoga a le Au Pulega Aoao o le Ekalesia e uiga i polokalama a le Ekalesia, ina ia mafai ai ona latou faasafua atu lena aoaoga i konafesi a siteki. E faapei lava ona avea o ia o se tagata aoao naunau ma gafatia a na taitai maoae na muamua atu ia te ia i tofi o molimau faapitoa a le Alii o Iesu Keriso, o ia foi o se faiaoga naunau ma le tomai mo i matou sa mulimuli atu ia te ia. I le avea ai ma se uso fou o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o a’u (faatasi ai ma o’u Uso uma) ua matua aafia lava ia Peresitene Monson. O lona naunautaiga, o lona gauai i auiliiliga, o ana lesona patino mai lona soifua o aafiaga po o poto masani—o nei uunaiga ma le tele o isi ua avea ma se aafiaga tele, aemaise lava o le maua mai i le anoanoai o tausaga mai se tasi sa tofia i le tofi aposetolo i le talavou o lona soifua. Ua matou lagonaina lava lona lotonuu faamaoni ia i matou i ia mataupu, e faapei foi o na uluai uo i le itu i sisifo o le Aai o Sate Leki.

Sa aofia ai Peresitene Monson i le auaunaga ma le faamalolosia o le autalavou o le Ekalesia talu ina faatoa atoa lona 20 tausaga. O lona popolega mo le sologa lelei faaleagaga o le autalavou, na faaalia i faatinoga patino. Mo se faataitaiga, sa galue o ia i le Au Faatonu Faaleatunuu o Tama Sikauti a Amerika talu mai le 1969, ma ona o lana tautua, o lea na ia mauaina ai ia taui aupito maualuluga faalemalo ma faavaomalo o le Sikauti.

O lana auaunaga i ona valaauga faale-Ekalesia, na lauiloa ai o ia i taitai o malo, pisinisi, ma mataupu faalemalo i le lalolagi. O le faaaloalo na maua mai ia i latou, na mafai ai ona avea o ia ma se siufofoga faatosina mo le Ekalesia. O se tasi o mea tulaga ese na ia faataunuuina, o le mauaina mai lea o le faatagaga e fausia se malumalu i le Malo Temokarasi Ripapelika o Siamani, i le taimi o la e i tua o le Papupuni Uamea. Na faapena foi ona faamanuiaina i le faatagaina mai e lena malo o faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai e malaga atu ma malaga ese mai le atunuu a o lei soloia i lalo le Pa o Perelini.

O le galuega auauna atu a Peresitene Monson o se matati’a—o se matati’a e faafiafiaina ai le Au Paia faatuatua talavou ma matutua o Aso e Gata Ai. O tala faagaeetia loto mai ana saunoaga ma tusitusiga e tumau pea, aua o loo i ai uiga ’au’aumama o faataoto faaonaponei. O le tele o na tala sa ao mai i se tusi na lolomi i le 1994, Inspiring Experiences That Build Faith: From the Life and Ministry of Thomas S. Monson. I le itulau o loo sosoo ma le itulau faasino mataupu o loo tusia ai le faaulutala lea: “Auauna atu i Isi.” I lalo ifo o lenei faaulutala o loo i ai le mau masani mai le Mosaea 2: 17: “Pe a i ai outou i le galuega a o outou uso ua na ona i ai outou i le galuega a le Atua.” O se fautuaga faatusipaia ua fetaui lelei e ogatusa ma le soifua o Thomas S. Monson, aua ua ia teulotoina. O loo soifua ai.

Tautinoga mo le Soifuaga Atoa

O le tele o tausaga o lana tautua, ua tausia ai e Peresitene Monson le tautinoga sa ia faia i le aso 4 o Oketopa, 1963, o le aso sa lagolagoina ai o ia e avea ma uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. I lana saunoaga i le Tapeneko mo le uluai taimi ina ua avea ma se Pulega Aoao, sa ia saunoa ai:

“O la’u tatalo ma le loto faamaoni i le aso, Peresitene MaKei, ia ou usitai e le aunoa ia te oe ma i latou nei, o o’u uso. Ou te tuuina atu lo’u ola, ma mea uma o ia te au. O le a ou taumafai i le mea sili ou te mafaia, ia avea ma tagata ua outou finagalo ai. Ou te faafetai mo afioga a Iesu Keriso, lo tatou Faaola, ina ua ia fetalai mai:

“‘Ou te tu atu i le puipui ma tu’itu’i atu. Ai se tasi e faalogo mai i lo’u leo ma tatala mai le puipui, ou te ulufale atu ia te ia… .’ (Faaaliga 3:20.)

“Ou te tatalo faatauanau, o’u uso e ma tuafafine, ina ia tatau ai lo’u olaga ma nei folafolaga mai lo tatou Faaola.”

I le taitaiga o le Ekalesia i le taimi nei, atonu o le a saunoa mai Peresitene Monson ia i tatou uma i le mea na ia saunoa atu ai i tuafafine ia Setema o le 2007 i le sauniga aoao a le Aualofa: “Aua tou te tatalo mo ni galuega e tutusa ma o outou tomai, ae tatalo mo tomai e tutusa ma a outou galuega. Ona le avea lea o le faatinoga o a outou galuega ma vavega, ae o outou lava o le vavega.” Mo i latou atonu e te’e i le le lava o lo latou agavaa po o lo latou le gafatia, atonu o le a ia faaopoopo atu i ai le mea na ia aoao mai i le konafesi aoao ia Aperila 1996: “Manatua o lenei galuega ua le na o sau galuega po o sa’u foi. O le galuega a le Alii, ma a tatou i ai i le feau a le Alii, ua ia i tatou le aia tatau mo le fesoasoani a le Alii. Manatua, o le ua valaauina e le Alii, e faaagavaaina foi e le Alii.” Ua manino i tagata uma ua silafia o ia, ua faaagavaaina Peresitene Monson e le Alii mo lona valaauga ua i ai i le taimi nei.

I le 1985, le tausaga na tofia ai o ia i le Au Peresitene Sili, na ia tuuina atu ai i tagata o lona aiga ana tusi o talaaga patino: “I lena voluma o tusiga na ia tusia ai: “Pe a ou toe tepa i tua i lo’u olaga, ou te faailoa atu le uunaiga taiala a se Tama Faalelagi alofa. Ou te molimau atu o Lana tausiga lelei ma faamanuiaga folafolaina o ni meaalofa taua ia te au. Ua olaola ana afioga i lo’u olaga: ‘Ou te muamua atu i o outou luma. Ou te i ai foi i lo outou itu taumatau ma lo outou itu taumatau ma lo outou itu tauagavale, a o lo’u Agaga o le a i o outou loto, e siomia foi outou e a’u agelu, e lagolagoina outou.’ (MFF 84:88).”

Ina ua uma ona faaali atu lona agaga faafetai mo lana pele o Frances ma a la’ua fanau ma a latou fanau, sa ia faaiu, “Talosia ia ou i ai pea ‘i le feau a le Alii.’”

O lena faamoemoe loloto, lea na faaalia i le 23 tausaga ua mavae, ua avea nei ma mea mautinoa. O Thomas Spencer Monson, e ala i le valaauga paia, o le a faaalu aso uma o totoe o lona soifua “e galue ai ma agalelei atu,” e faapei ona faia ai muamua e le Faaola ua ia matuai alofa tele i ai. O le a savali o ia i Ona tulagaaao, ma o le a ia faia e tusa ai ma musumusuga a se atavali faapelepele lea o le a taialaina ai aso uma o lena galuega paia.