Konifelenisi Lahi
Ko Hotau Takaua Maʻu Pē
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Ko Hotau Takaua Maʻu Pē

ʻOkú ta maʻu ʻa e faingamālie ke hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu peé.

Siʻoku kāinga ʻofeina, kuo tāpuekina kitautolu ʻi he konifelenisí ni ʻaki ha fakahā lahi faufaua. Kuo lea pea ʻe lea ʻaki ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻoní, fakalotolahí, mo e fakahinohinó.

Kuo ueʻi au ʻe he ngaahi fakamoʻoni kuo fai ʻi he konifelenisí ni ʻoku folofola fakataautaha mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau lotu mo talangofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi ʻilo mo ha ngaahi tāpuaki lahi ange ke tataki kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa ʻoku tuʻunuku maí.

Naʻa tau toe fanongo ki he fakatokanga ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi heʻene pehē, “ʻi he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”1

Kuo tataki au ʻe he fakatokanga fakapalōfita ko iá ke u fakalaulauloto ki ha meʻa te u ala akoʻi ki heʻeku fānaú, makapuná, mo e makapuna uá ʻo kau ki he founga ke maʻu ai ʻa e fakahinohino mahuʻinga ko iá ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa ʻoku hanga mai mei muʻá.

Ko ia ko e pōpoaki ko ʻeni ʻi he ʻaho ní, ko ha tohi nounou ia ki hoku hakó ʻe ala tokoni kiate kinautolu ʻi he taimi he ʻikai ke u toe kau fakataha ai mo kinautolu ʻi he ngaahi ʻaho fakafiefia ʻoku hanga maí. ʻOku ou loto ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa kuó u ʻiloʻi ʻe lava ʻo tokoni kiate kinautolú.

Kuo mahino lelei ange kiate au ʻa e meʻa ʻe fiemaʻu meiate kinautolu ke nau maʻu maʻu ai pē ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi ʻaho te nau moʻui aí. Pea kuó u ongoʻi ke u lea ʻi he ʻahó ni ʻo kau ki heʻeku aʻusia fakataautaha ʻi hono fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he lahi taha naʻá ku lavá, ke hoko maʻu pē ko hoku takauá. Ko ʻeku fakaʻānauá ke u lava ʻo fakalotolahiʻi kinautolu.

Te u kamata ʻaki hano poupouʻi ke nau fakakaukau mo lotua ʻa e ongo foha ʻo Hilamaní, ʻa Nīfai mo Līhai, mo e kau tamaioʻeiki kehe ʻa e ʻEikí naʻe ngāue mo kinauá. Naʻa nau fehangahangai mo ha fakafepaki faingataʻa. Naʻa nau ngāue ʻi ha feituʻu faiangahala pea naʻe pau ke nau fekuki mo ha ngaahi kākā fakalilifu. ʻOku ou maʻu ha loto-toʻa, te ke lava foki mo koe ʻo maʻu ha loto-toʻa, mei he veesi ko ʻeni mei he lekooti ʻa Hilamaní:

“Pea ʻi hono fitungofulu mā hiva ʻo e taʻú naʻe kamata ke ʻi ai ʻa e ngaahi fakakikihi lahi. Ka naʻe hoko ʻo pehē ʻi he maʻu ʻe Nīfai mo Līhai, mo e tokolahi ʻo hona kāingá ʻa ia naʻa nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefito moʻoni ʻo e tokāteliné, ʻa e ngaahi fakahā lahi ʻi he ʻaho taki tahá, ko ia naʻa nau malanga ki he kakaí, pea naʻa nau taʻofi ai ʻa ʻenau fakakikihí ʻi he taʻu pē ko iá.”2

ʻOku fakalotolahiʻi au ʻe he fakamatala ko ʻení, pea ʻe lava foki ke ne fakalotolahiʻi mo koe. Naʻe akoʻi mo tataki ʻa e ngaahi foha ʻo Hilamaní ʻe ha ngaahi aʻusia hokohoko mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he meʻá ni kiate au ʻe lava ke akoʻi mo tau ako mei he Laumālié ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, maʻu ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú, pea maʻu ha meʻa lahi ange ʻi he taimi te tau mateuteu aí.

Kuo fakalotolahiʻi au ʻi he founga tatau pē ʻi he fakamatala ki hono kole kia Nīfai ke foki ki Selusalema ʻo ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻa Lēpaní. ʻOkú ke manatuʻi ʻa e fili naʻá ne faí. Naʻá ne pehē, “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”3

Kuo hanga ʻe he aʻusia ʻa Nīfai mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he fekau ko iá ʻo fakalotolahiʻi au ʻi he ngaahi taimi lahi kuó u kamata fakahoko ai ha ngaahi ngāue naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí, ka naʻe hangē naʻe ope atu ia ʻi he aʻusia kuó u maʻu ʻi he kuohilí pea mahulu atu ʻi he tuʻunga malava ne u pehē ʻoku ʻiate aú.

ʻOku mou manatuʻi ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Nīfai ʻo kau ki heʻene aʻusiá: “Pea kuo poʻuli foki; ko ia naʻa ku fekau ke … toitoi [hoku ngaahi tokouá] ʻi tuʻa ʻi he ngaahi ʻaá. Pea ʻi he ʻosi ʻenau toitoí, ko au, Nīfai, naʻá ku totolo atu ki he loto koló, ʻo u ʻalu atu ki he fale ʻo Lēpaní.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Pea naʻe tataki au ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te u tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te u faí.”4

Kuo fakalotolahiʻi au ʻi heʻeku ʻiloʻi naʻe tataki ʻe he Laumālié ʻa Nīfai ʻi he pō ko iá, ʻi he miniti kotoa pē ʻi heʻene fakahoko ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻOku tau fiemaʻu, pea te ke fiemaʻu, ʻa e takaua maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau fakaʻamu ki ai ʻi he taimí ni, ka ʻoku tau ʻilo mei he aʻusia ʻoku ʻikai faingofua ke fakahoko ia. ʻOku tau takitaha fakakaukau, lea ʻaki, mo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó te ne lava ʻo tuli ʻa e Laumālié.

ʻI heʻene hoko iá, ʻe lava ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai hōifua mai ʻa e ʻEikí. Pea ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau ongoʻi ʻoku tau tuenoa. ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi ʻa e talaʻofa pau ʻoku tau maʻu ʻi he uike takitaha ʻi heʻetau fakatomala mo maʻu ʻa e sākalamēnití: “Koeʻuhí ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié.”5

Kapau kuó ke ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻahó ni, te ke lava ʻo lau ia ko ha fakamoʻoni lelei ʻoku ngāue ʻa e Fakaleleí ʻi hoʻo moʻuí.

Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlaní: “Ko e taimi pē ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi momeniti ko ʻeni ʻo ʻetau fuʻu faingataʻaʻiá, kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakavaivai ki he manavahē kuo liʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá pe ʻoku ʻikai ke Ne fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOkú Ne fanongo mai kiate kitautolu. ʻOkú Ne ʻafio mai kiate kitautolu. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.”6

Kuo tokoniʻi au ʻe he ʻilo fakapapau ko iá. ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi ai ʻoku ou mamaʻo mei he ʻEikí, ʻi he taimi ʻoku hangē ʻoku tuai ai ʻa e tali ki heʻeku ngaahi lotú, kuó u ako ke muimui ki he faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoní ke toe vakaiʻi ʻeku moʻuí ki ha ngaahi faingamālie ke u fakatomala ai. ʻOkú ne fakamanatu mai kiate kitautolu, “Ko e fakatomala fakaʻahó ko e hala ia ki he maʻá, pea ʻoku ʻomi ʻe he maʻá ʻa e mālohí.”7

Kapau ʻoku faingataʻa ke ke ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava ke ke fakakaukauloto pe ʻoku ʻi ai nai ha meʻa ʻoku fiemaʻu ke ke fakatomalaʻi pea ke maʻu ha fakamolemole.8 Te ke lava ʻo lotua ʻi he tui ke ʻilo ʻa e meʻa ke fai ke fakamaʻa ai koé peá ke taau ange ai mo e takaua maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kapau ʻokú ke fiemaʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, kuo pau ke ke fiemaʻu ia ki he ngaahi ʻuhinga totonú. Kuo pau ke tatau hoʻo ngaahi taumuʻá mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí. Kapau ʻoku fuʻu siokita ho ngaahi taumuʻá, ʻe faingataʻa ke ke maʻu ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.

Ko e tefitoʻi foungá ke ta fiemaʻu ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku fiemaʻu ke tākiekina ʻetau ngaahi taumuʻá ʻe he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. ʻOku fiemaʻu ʻetau lotú ke pehē, “Ko e meʻa pē ʻoku ou fiemaʻú ʻa e meʻa ʻokú Ke finangalo ki aí. Ke fai pē Ho finangaló.”

ʻOku ou feinga ke manatuʻi ʻa e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ʻofa kiate aú. Pea ʻi heʻeku lotu ke fakamālō ki he Tamai Hēvaní, ʻoku ou ongoʻi ʻa e ʻofa mo e fakapapau ʻoku ongona ʻeku ngaahi lotú pea te u maʻu ʻa e meʻa ʻoku lelei taha maʻaku mo kinautolu ʻoku ou ʻofa aí. ʻOku fakamālohia ai ʻeku fakamoʻoní.

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fakamoʻoni ki ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mahalo ko e meʻa mahuʻinga taha kiate kitautolú, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo moʻui ʻo e ʻOtuá. Naʻe talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí, “Ka ʻo ka haʻu ʻa e Fakafiemālié, ʻa ia te u fekau kiate kimoutolu mei he Tamaí, ko e Laumālie ʻo e moʻoni, ʻoku ʻalu atu mei he Tamaí, te ne fakamoʻoniʻi au.”9

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻá ku maʻu ai ha telefoni mei ha faʻē loto-mamahi. Naʻá ne talamai kuo hiki mamaʻo hono ʻofefiné mei ʻapi. Naʻá ne ongoʻi mei he tātaaitaha ʻene fetuʻutaki mo hono ʻofefiné naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe matuʻaki fehālaaki. Naʻá ne kole mai ke u tokoni.

Naʻá ku fekumi ʻo ʻiloʻi ʻa e faiako fakaʻapi ʻa hono ʻofefiné. Te ke lava ʻo tala ʻi he foʻi lea ko iá naʻe hoko fuoloa ʻa e talanoá ni. Naʻá ku telefoni kiate ia. Naʻá ne kei talavou. Naʻá ne talamai naʻá na fakatou ʻā mo hono hoa faiako fakaʻapí ʻi he poʻulí ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻena tokanga ki he ʻofefiné ka ʻi he ueʻi fakalaumālie naʻe ʻamanaki ke ne fai ha ngaahi fili te ne ʻomi ha loto-mamahi mo e faingataʻaʻia. ʻI he ueʻi pē ko ia ʻa e Laumālié, naʻá na ō ke ʻaʻahi ki ai.

ʻI he kamatá, naʻe ʻikai fie vahevahe ange ʻa e ʻofefiné fekauʻaki mo hono tūkungá. ʻI hono ueʻi ʻo e ongo faiako fakaʻapí ʻe he laumālié, naʻá na kole ange ke ne fakatomala pea fili ʻa e hala kuo tofa ʻe he ʻEikí maʻaná. ʻOku ou tui naʻe fakatokangaʻi ʻe he ʻofefiné ʻi he taimi ko iá ʻo fakafou ʻi he Laumālié, ko e founga pē te na ʻilo ai kau ki heʻene moʻuí ko ha tataki mei he ʻOtuá. Naʻe fakafalala ha faʻē ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ke tokoniʻi ia ʻi he ngaahi hohaʻa naʻá ne ongoʻí. Naʻe fekauʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he ongo faiako fakaʻapi ko iá koeʻuhí naʻá na loto-fiemālie ke ngāue maʻá e ʻEikí. Naʻá na muimui ki he faleʻi mo e talaʻofa ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Tuku foki ke fonu ʻa ho lotó ʻi he manavaʻofa ki he kakai fulipē, pea ki he fale ʻo e tuí pea tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú; pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea ko e tokāteline ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe mokulu ia ki ho laumālié ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí.

ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē, pea ko ho tokotokó, ko e tokotoko taʻe-faʻa-liliu ʻo e māʻoniʻoni mo e moʻoni; pea ko hoʻo pulé ʻe hoko ia ko e pule taʻengata, pea ʻe tafe mai ia kiate koe taʻe ʻi ai ha fakamālohiʻi ʻo taʻengata pea taʻengata.”10

ʻOku ou fakamoʻoni kuo tauhi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne talaʻofá. ʻOku fekauʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kāingalotu fuakava faivelenga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE makehe ʻi he taimí ni hoʻo ngaahi aʻusiá, pea ʻe tataki koe ʻe he Laumālié ʻi he founga lelei taha ʻe feʻunga mo hoʻo tuí pea mo hoʻo malava ko ia ke maʻu ha fakahā maʻau mo kinautolu ʻokú ke ʻofa ai mo tokoniʻí. ʻOku ou lotua ʻaki hoku lotó kotoa ʻe tupulaki hoʻomou loto-falalá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu. ʻOkú Ne fanongo ki hoʻo ngaahi lotu kotoa pē. Naʻe lotu ʻa Sīsū Kalaisi ki he Tamaí ke tuku mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki, fakafiemālieʻi, mo fakamoʻoniʻi mai ʻa e moʻoní kiate kitautolu. Naʻe hā ʻa e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá kia Siosefa Sāmita ʻi ha vaoʻakau. Naʻe liliu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

Naʻe fakafoki mai ʻe ha kau talafekau fakalangi ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ki he māmaní hono kotoa.

ʻI heʻeku hoko ko ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻoku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne tataki Hono Siasí. ʻOkú ta maʻu ʻa e faingamālie ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu pē pea ke fakapapauʻi mai ʻa e ngaahi moʻoni ko iá ʻi heʻetau manatuʻi mo ʻofa ʻi he Fakamoʻuí, fakatomala, mo kolea ʻEne ʻofá ke nofoʻia ʻi hotau lotó. ʻOku ou lotua ke tau maʻu ʻa e tāpuaki ko iá pea mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻahó ni pea ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ou ʻofa atu. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.