Konifelenisi Lahi
Tokanga Taha kia Sīsū Kalaisi
konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023


Tokanga Taha kia Sīsū Kalaisi

Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e fakalelei ki heʻetau ngaahi palopalemá, ka kuo pau ke tau tokanga taha mo sio kiate Ia.

Naʻe faʻa talamai ʻe heʻeku tangataʻeikí kiate au, “ʻOua te ke fuʻu tokanga taha pē ki hoʻo ngaahi palopalemá ʻo ʻikai ke ke toe lava ai ʻo fakatokangaʻi ʻa e founga ke fakaleleiʻi aí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e founga fakaleleiʻí ʻo aʻu ki heʻetau palopalema faingataʻa tahá. Ke mahinó, kuó Ne ikunaʻi ha palopalema ʻe fā ʻoku tau fehangahangai kotoa mo ia pea ʻoku hala hatau taha te ne lava ʻo fakaleleiʻi ʻiate ia pē:

  1. Ko e ʻuluaki palopalemá ko e mate fakatuʻasinó. Te tau lava ʻo feinga ke fakatoloi pe tukunoaʻi ia, ka he ʻikai ke tau lava ʻo ikunaʻi ia ʻiate kitautolu pē. Neongo ia, naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e maté maʻatautolu, pea ko hono olá, te tau toetuʻu kotoa ʻi ha ʻaho.1

  2. Ko e palopalema hono uá, ʻoku kau ai ʻa e ngaahi mamahí, ngaahi aʻusia faingataʻá, loto-taʻefiemālié, mamahiʻiá, mo e taʻe-fakafiemālie ʻo e māmaní. Naʻe ikunaʻi kotoa ʻeni ʻe Sīsū Kalaisi. Kiate kinautolu ʻoku nau feinga ke muimui ʻiate Iá, ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te Ne “holoholo[ʻi] … ʻa e loʻimata kotoa pē” mo toe fakatonutonu ʻa e meʻa kotoa pē.2 Ka ʻi he taimi ní, te Ne lava ʻo fakamālohia kitautolu ke tau lavaʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi he loto-toʻa, fiefia, mo e nonga.3

  3. Ko e palopalema hono tolú ko e mate fakalaumālie tupu ʻi he angahalá. Naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e palopalemá ni ʻi Heʻene fuesia “ʻa e tauteá koeʻuhi ke tau fiemālie.”4 Tuʻunga ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, te tau lava ai ʻo hao mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau angahalá kapau te tau tui ki he Fakamoʻuí, fakatomala moʻoni, tali ʻa e fuakava kuo ʻomi ʻe he Tamaí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau mahuʻinga hangē ko e papitaisó, pea kātaki ki he ikuʻangá.5

  4. Ko e palopalema hono faá ko hotau natula fakangatangata mo taʻe-haohaoá. ‘Oku maʻu foki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e founga fakalelei ki he palopalema ko ʻení. ʻOku ʻikai ke Ne toʻo mola pē ʻetau ngaahi fehalāakí pea ʻai ke tau toe haohaoa. Te Ne lava ʻo fakahoko ha “fuʻu liliu lahi … ʻi [hotau] lotó, ʻo ʻikai ai te [tau] toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē.”6 ʻE lava ke fakahaohaoaʻi kitautolu ʻi he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí pea hoko ha ʻaho ʻo tatau mo Ia.7

Kae pangó, ʻoku tau tāfataha he taimi lahi ki heʻetau ngaahi palopalemá ʻo ʻikai ke tau toe tokanga ki he founga fakaleleiʻí, ʻa ia ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Te tau lava fēfē ke hao mei he fehalaaki ko iá? ʻOku ou tui ko e talí ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi fuakava kuo fakaafeʻi ke tau fakahoko mo Ia pea mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní.

Tokanga taha kia Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi he Ngaahi Fuakavá.

ʻOku tokoni ʻetau ngaahi fuakavá ke tukutaha ʻetau tokangá, fakakaukaú, mo ʻetau ngāué ʻia Kalaisi. Ko e taimi ʻoku tau “pīkitai [ai] ki he ngaahi fuakava ʻa ia kuo [tau] faí” ʻe faingofua ange ʻetau ʻiloʻi “e ngaahi meʻa ʻo māmaní” ʻoku totonu ke tau “liʻakí” mo e “ngaahi meʻa ʻo ha maama lelei ange” ʻoku totonu ke tau kumi faivelenga ki aí.8

Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe he kakai ʻo ʻĀmoní ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻenau ʻilo ʻa Sīsū Kalaisi mo kamata ke tukutaha ʻenau moʻuí kiate Iá, naʻa nau fakatokangaʻi naʻe totonu ke nau tanu ʻenau ngaahi meʻataú pea hoko ʻo faitotonu ʻaupito pea “ongoongoa foki ʻi heʻenau loto-māfana ki he ʻOtuá”9

ʻOku taki kitautolu ʻe he tauhi ʻo e fuakavá ke tau fekumi ki he meʻa ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālié pea tafoki mei he meʻa ʻokú ne tuli ʻa e ivi tākiekina ko iá—“he ʻoku tau ʻiloʻi kapau ʻoku tau taau ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau lava foki ʻo taau ke nofo ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní mo hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí.”10 ʻE ala ʻuhinga ʻeni ke liliu ʻa e ngaahi lea ʻoku tau ngāue ʻaki ʻi heʻetau leá, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻoku angaʻofa angé. ʻE ala ʻuhinga ia ke liliu ʻetau ngaahi tōʻonga fakalaumālie ʻoku ʻikai leleí ʻaki ha ngaahi tōʻonga foʻou ʻokú ne fakamālohia hotau vā mo e ʻEikí, hangē ko e lotu mo e ako folofola fakaʻaho fakafoʻituitui mo fakafāmilí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fakahoko ha ngaahi fuakava ʻi he vai papitaisó pea ʻi he temipalé—mo tauhi kinautolú—kuo fakalahi ʻene maʻu e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí. …

Ko e pale ki he tauhi ʻo e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ko e mālohi fakalangi—ko e mālohi ʻokú ne fakamālohia kitautolu ke tau matuʻuaki lelei ange hotau ngaahi faingataʻá, ʻahiʻahí, mo e loto-mamahí.”11

Ko e fakafoʻou ko ia ʻetau ngaahi fuakava ʻi he sākalamēnití he Sāpate kotoá ko ha faingamālie maʻongoʻonga ia ke vakavakaiʻi ai kitautolu12 mo toe tukutaha ʻetau moʻuí kia Sīsū Kalaisi. ʻI heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau “manatu maʻu ai pē kiate Ia.”13 Ko e foʻi lea maʻu ai peé ʻoku mahuʻinga ʻaupito. ʻOkú ne fakaaʻu ʻa e ivi ʻo e Fakamoʻuí ki he tapa kotoa ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai ke tau toki manatuʻi pē Ia ʻi he lotú pe ʻi he lolotonga ʻo ʻetau lotu pongipongí pe ʻi he taimi pē ʻoku tau faingataʻaʻia ai mo fiemaʻu ha meʻá.

ʻIo, ʻoku tau faʻa matavalea he taimi ʻe niʻihi. ʻOku ngalo ʻiate kitautolu. ʻO ʻikai toe tukutaha ʻetau tokangá. Ka ʻoku ʻuhinga ʻa e fakafoʻou ʻo ʻetau fuakavá ʻoku tau fiemaʻu ke manatu maʻu ai pē ki he Fakamoʻuí, te tau feinga maʻu pē ke fai pehē ʻi he lolotonga ʻo e uiké, pea te tau toe tukupā mo tokanga taha kiate Ia ʻi hono maʻu ʻo e sākalamēnití ʻi he uike hokó.

Ko e Tokanga taha kia Sīsū Kalaisi ʻi Hotau ʻApí

Ko hono moʻoní, ko e tokanga taha kia Sīsū Kalaisí kuo pau ke mahulu hake ia ʻi ha ʻekitivitī pē ʻi he lotú ʻi he Sāpaté. ʻI he taimi naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻi he 2018, naʻá ne pehē, “Kuo hokosia e taimi ke ʻi ai ha Siasi ʻoku fakatefito ʻi ʻapi.”14 Naʻá ne pehē ʻoku totonu ke “liliu [hotau] ʻapí ke hoko ko ha ungaʻanga ʻo e tuí” mo “ha senitā ki hono ako ʻo e ongoongoleleí.” Peá ne fakahoko mai ha palōmesi fakaʻofoʻofa ʻe fā kapau te tau fai ʻeni.15

Ko e ʻuluaki palōmesí: “ʻE hoko moʻoni homou ʻaho Sāpaté ko ha meʻa fakafiefia.” ʻE hoko ia ko ha ʻaho te tau ʻunu ai ʻo ofi ange ki hotau Fakamoʻuí. Hangē ko e fakamatala ʻa e finemui mei Peluú, “Ko e ʻaho ʻo e ʻEikí ko e ʻaho ia ʻoku ou maʻu ai e tali lahi taha mei he ʻEikí.”

Ko e palōmesi hono uá: “ʻE fiefia hoʻo fānaú ke ako pea moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí.” Ko e ʻuhinga ia “ʻoku [tau] lea [ai] ʻia Kalaisi, ʻoku [tau] fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku [tau] malanga ʻaki ʻa Kalaisi, … ke ʻilo ʻe [heʻetau] fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.”16

ʻOku tau fai ʻeni ke ʻi ai ha ʻaho, ʻi he ʻalu hotau fohá ke ngāue pe ʻeva ʻi he ʻotu moʻungá pe tulimanu ʻi he vaotaá, hangē ko ʻĪnosí, te ne ala manatuʻi naʻa tau akoʻi ia kau kia Kalaisi pea mo e fiefia ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Pea ko hai te ne ʻilo? Mahalo ko e ʻaho ʻeni ʻe faifai pea te ne ongoʻi ai ha fiekaia fakalaumālie te ne fakatafoki ia kia Sīsū Kalaisi ke ne lava ʻo ongoʻi ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ʻoku folofola mai kiate ia, “Kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá, pea ʻe tāpuekina koe.”17

Ko e palōmesi hono tolú: ʻE “hōloa e ivi tākiekina ʻo e filí ʻi hoʻo moʻuí mo ho ʻapí.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ko e lahi ange ʻetau tokanga taha kia Sīsū Kalaisí, ko e lahi ange ia ʻa e mole ʻa e fakahehema ki he angahalá.18 ʻI he taimi ʻoku fakafonu ai hotau ʻapí ʻaki ʻa e maama ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku fakaʻau ʻo siʻi ange ha toe feituʻu ki he fakapoʻuli ʻa e filí.

Ko e palōmesi hono faá: “ʻE hoko ha ngaahi liliu lahi mo tuʻuloa ʻi homou fāmilí.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ko e liliu ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisí ko ha “fuʻu liliu lahi.”19 ʻOkú Ne liliu hotau natulá; ʻo tau hoko ko ha “kakai foʻou.”20 ʻOku tau fakaʻau ke tatau ange mo e Fakamoʻuí, ʻo fakafonu ʻaki ʻEne ʻofa haohaoá ʻa e kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.

Ko hai ia te ne taʻe-fiemaʻu ke hoko ʻa e ngaahi palōmesí ni ʻi heʻenau moʻuí mo honau ngaahi fāmilí? Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke maʻu ai kinautolú? Ko e talí ke liliu hotau ʻapí ke hoko ko ha ungaʻanga ʻo e tuí mo ha senitā ki hono ako ʻo e ongoongoleleí. Pea ʻoku anga fēfē ʻetau fai iá? ʻAki ʻetau tokanga taha ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, ʻo ʻai Kinaua ko e uho ʻo ʻetau moʻui fakafāmilí, ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi hotau ʻapí.

ʻE lava ke u fokotuʻu atu ke mou kamata ʻaki hano ʻai ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisi ʻoku maʻu ʻi he folofolá, ko ha konga ʻo hoʻomou moʻui fakaʻahó? ʻOku ʻikai ha founga pau ia kuo ʻoatu ke ako haohaoa ai ʻa e folofolá. ʻE lava pē ke miniti ʻe 5 pe 10 ʻi he ʻaho takitaha—pe lahi ange kapau te ke lava. ʻE lava pē ko ha vahe pe ngaahi veesi siʻi ʻi ha ʻaho. ʻOku saiʻia ha ngaahi fāmili ia ke ako ʻi he pongipongí kimuʻa pea nau toki mavahe ki he akó pe ngāué. Ko ha niʻihi ʻoku nau saiʻia ke lau ʻi he poʻulí kimuʻa pea toki mohe. Ne talamai ʻe ha ngaahi hoa mali foʻou ʻe niʻihi ʻoku nau ako fakataautaha ʻi heʻenau ō ki he ngāué pea nau toki fevahevaheʻaki fakafou ʻi he text, koeʻuhí ke lekooti ʻenau fakamatalá mo e fevahevaheʻakí.

ʻOku ʻomi ʻe he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ha ngaahi fokotuʻu lahi ki ha ngaahi ʻekitivitī mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe lava ʻo tokoni ke ako ʻe he fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mei he folofolá. ʻE lava foki ke hoko ʻa e ngaahi vitiō ʻo e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻangāue ʻaonga ke lava ai ʻa e folofolá ʻo maʻu ʻe homou fāmilí. ʻOku faʻa ueʻi ʻa e toʻu tupú mo e fānaú ʻe he ngaahi talanoa fakangalongataʻa ʻi he folofolá. ʻE nofo ʻa e ngaahi talanoa ko ʻení, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku nau akoʻí, mo hoʻomou fānaú, hangē ha ngaahi kaumeʻa falalaʻangá, ʻi he taimi te nau fiemaʻu ai ha ngaahi sīpinga lelei ʻo e tokoní, ʻulungāngá, talangofuá, faʻa kātakí, vilitakí, fakahā fakafoʻituituí, ʻofá, loto-fakatōkilaló, mo e tui kia Sīsū Kalaisí. ʻE tokoni ki hoʻo fānaú, ʻi he fakalau atu ʻa e taimí ʻa e keinanga maʻu pē ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá, ke nau fakaʻau ʻo ofi ange pea toe ofi ange ki he Fakamoʻuí. Te nau iku ʻo ʻiloʻi Ia ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa.

ʻOku moʻui ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he ʻahó ni. ʻE lava ke Ne kau mai mo tokonia fakaʻaho kitautolu ʻi heʻetau moʻuí. Ko e fakalelei Ia ki heʻetau ngaahi palopalemá, ka kuo pau ke tau tokanga taha mo sio kiate Ia. Kuó Ne ʻosi folofola, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”21 Ko e taimi te tau tokanga taha ai kiate Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní, fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava mo Kinauá, pea ʻai Kinaua ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi hotau ʻapí mo e fāmilí, te tau hoko leva ko e faʻahinga kakai naʻe sioloto ki ai ʻa Palesiteni Nalesoní: “[Ko] ha kakai ʻoku nau malava, mateuteu, mo taau ke tali e ʻEikí ʻi Heʻene toe hāʻele maí, ko ha kakai kuo nau ʻosi fili ʻa Sīsū Kalaisi kae ʻikai ko e māmani hingá ni, ko ha kakai ʻoku nau fiefia ʻi heʻenau tauʻatāina ke fili ke moʻui ʻaki e ngaahi fono māʻolunga mo māʻoniʻoni ange ʻa Sīsū Kalaisí.”22 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.