2010–2019
Te peropheta Iosepha Semita
Eperera 2014


Te peropheta Iosepha Semita

Hōho’a

Na te mau heheuraa i maniihia i ni‘a ia Iosepha Semita e haapapû nei e, e peropheta oia na te Atua.

Te Orama Matamua

Ua tai‘o te hoê tamaiti iti i te Bibilia, e ua haru mai to’na mata i te hoê irava papa‘iraa mo‘a. E taime teie o te taui i te ao nei.

Ua pe‘ape‘a rahi oia ia itehia mai ia’na te ekalesia e nehenehe e arata‘i ia’na i te parau mau e i te faaoraraa. Ua tamata oia i te mau mea atoa, e i teie nei, ua hi‘o oia i roto i te Bibilia ma te tai‘o i teie mau parau: « Te ere ra râ te hoê o outou i te ite, e ani oia i te Atua ra, o tei horo‘a hua mai i te maitai i te taata’toa ra, ma te pato‘i ore ; e e horo‘ahia mai ta’na ».1

Ua feruriruri oia i te reira, faahou e faahou â. E maramarama iti te hiti maira i roto i te poiri. O teie anei te pahonoraa, te eʻa e mahuti mai i rapae i te ahuehue e te poiri ? Atae hoʻi ohipa ohie ? E ani noa i te Atua e e pahonohia mai ? I te hopearaa, ua faaoti oia e ani i te Atua e aita ana‘e, e faaea noa ïa i roto i te poiri e te ahuehue.

E teie râ, noa’tu â to’na pe‘ape‘a iti rahi, aita oia i horo noa i te hoê vahi a faahiti ru noa’tu ai i ta’na pure. E 14 matahiti noa to’na, e noa’tu to’na hinaaro rahi ia ite, aita oia i ru noa. E ere hoʻi te reira i te hoê noa pure iho. Ua faaoti oia i te vahi e i te taime no te tamata. Ua faaineine oia no te paraparau i te Atua.

E, tae mai nei taua mahana ra. E poʻipoʻi nehenehe e te maramarama, i te omuaraa o te tau faatupuraa raau i te matahiti [1820].2 Ua haere oia, ona ana‘e, i roto i te hau o te hoê uru raau fatata i te fare, i raro ae i te marû o te mau tumu raau e hi‘o mai nei ia’na. Ua tae oia i te vahi ta’na i faaoti ia haere. Ua tuturi i raro e ua pûpû i te hiaai o to’na aau.

No te faa‘ite i te ohipa i tupu i muri iho, teie ta’na iho mau parau :

« Ua ite atura vau i te pou maramarama i te faaatiraa i ni‘a noa a‘e i to’u upoo, e ua pou maira te reira i ni‘a iho ia’u

« … I te maʻiriraa taua maramarama ra i ni‘a iho ia’u, ua ite atura vau e piti taata ; to raua teatea e te hanahana a ti‘a noa’i raua i ni‘a a‘e ia‘u i roto i te reva ra, e ore roa ïa e ti‘a ia faaauhia i te hoê noa’tu mea. Ua parau maira te hoê o raua ia’u, ma te faatoro atu i to’na rima i ni‘a i te tahi, e ma te faahiti i to’u i‘oa, i te na ôraa mai e—[Iosepha,] O Ta’u Tamaiti Here Teie, A faaroo Ia’na ! »3

24 noa matahiti i muri iho, ua pohe Iosepha Semita e to’na taea‘e Hyrum no teie ohipa i omua i ô nei.

Pato‘iraa

Te parau nei Iosepha e, i te 17raa o to’na matahiti, ua parau mai te hoê melahi ia’na e, « e haamaitaihia e e faainohia [to’na] i‘oa i rotopu i te mau nunaa atoa… i te mau taata atoa ».4 Te tupu noa nei â teie parau tohu a parare ai Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei na te ao atoa nei.

Te pato‘iraa, te faahapahaparaa e te umeumeraa, e mau apiti te reira no te parau mau. I te taime atoa e heheuhia mai te parau mau no te maitai e te hopea o te taata nei, e hiti atoa mai te puai no te pato‘i i te reira. Mai te tau mai â te reira o Adamu raua Eva i roto i te ô i Edene, e hee mai i te tau taviniraa o te Mesia e tae roa mai i teie nei mahana. I vai noa na e e vai noa’tu te tautooraa no te haavarevare, no te ruri ê, no te pato‘i e no te faaore i te faanahoraa no te ora.

Ahani, e imi na tatou i te ata repo rahi roa a‘e e te havahava tei maniihia i ni‘a i te Hoê tei pato‘ihia, tei faatiʻohia e tei vahavahahia, tei taparahihia, tei faaruʻehia e tei faasataurohia, te Hoê tei pou i raro a‘e i te mau mea atoa. I reira outou e ite mai ai i te parau mau, te Tamaiti a te Atua, te Faaora o te taata nei. No te aha aita ratou i vaiiho noa Ia’na ?

No te aha ? No te mea o Oia te parau mau, e e riro noa te parau mau i te pato‘ihia.

I muri iho, a imi na i te hoê tei faatae mai i te tahi faahou ite no Iesu Mesia e te tahi faahou papa‘iraa mo‘a, a imi na i te hoê tei riro ei mauihaa no te faaho‘i faahou mai i te evanelia e te Ekalesia a Iesu Mesia i ni‘a i te fenua nei, a imi na ia’na, e inaha, e ite mai outou i te ata repo. No te aha eiaha e vaiiho noa ia’na ?

No te aha ? No te mea ua haapii oia i te parau mau, e e riro noa te parau mau i te pato‘ihia.

Te diluvi heheuraa

Na te mau heheuraa i maniihia i ni‘a ia Iosepha Semita e haapapû nei e, e peropheta oia na te Atua. E hi‘o na tatou i te tahi o ratou—e hi‘o na i te tahi o te mau maramarama e te mau parau mau tei heheuhia mai na roto ia’na, o te anaana roa nei i mua i te mau ti‘aturiraa tei mâtauhia i to’na ra tau e i to tatou atoa nei :

  • E tino faateiteihia to te Atua, e Metua Mure Ore. O Oia to tatou Metua.

  • E mea taa ê te tino o te Atua te Metua, i to Iesu Mesia e i to te Varua Maitai.5

  • Ua hau atu â outou i te taata noa. E tamarii outou na te Atua, te Metua Mure Ore e e ti‘a ia outou ia riro mai Ia’na ra te huru6 mai te peu e roaa ia outou te faaroo i roto i Ta’na Tamaiti, e tatarahapa outou, e farii outou i te mau oro‘a, e farii outou i te Varua Maitai e e faaoromai noa outou e tae noa’tu i te hopea.7

  • E mea tuʻati te Ekalesia a Iesu Mesia i to tatou nei anotau, i tera Ta’na i faanaho i te tau a tavini ai Oia i te tahuti nei, te vai ra te mau peropheta e te mau aposetolo, te mau autahu‘araa a Melehizedeka e a Levi, te mau peresibutero, te mau tahuʻa rahi, te mau diakono, te mau haapii, e te mau episekopo e te hitu ahuru, mai tei faataahia i roto i te Bibilia.

  • Ua iriti-ê-hia te mana autahu‘araa mai ni‘a i te fenua nei i muri iho i te poheraa te Faaora e Ta’na mau aposetolo, e ua faaho‘i-faahou-hia mai te reira i to tatou nei anotau.

  • Aita te heheuraa i ore, e aita te raʻi i opanihia. Te paraparau nei te Atua i ta’na mau peropheta i teie nei, e e paraparau atoa’tu Oia ia outou e ia’u nei.8

  • E ohipa rau atu â e vai ra i muri mai i teie nei oraraa, e ere te raʻi e o hade ana‘e. E toru huru hanahanaha e vai ra, e e mea faufaa mau te ohipa ta tatou e rave nei i roto i teie oraraa.9

  • Hau atu i te ti‘aturi-parahi-noa-raa i te Mesia, e ti‘a ia tatou ia « hiʻo [Ia’na] i to [tatou] mau mana‘o atoa »,10 « te mau mea atoa ta [tatou] e rave, e rave ïa… na roto i te i‘oa o te Tamaiti »,11 ia « haamana‘o â ia’na e a muri noa’tu, ma te haapa‘o maitai i ta’na mau faaue… ia vai noa to’na varua i roto ia [tatou] ».12

  • Aita i mo‘e te rahiraa milia taata, tei ora e tei pohe ma te ore i ite i te evanelia e te mau oro‘a i titauhia no te faaoraraa. Na roto i te Taraeharaa a te Mesia, pauroa te taata e « faaorahia, na roto i te haapa‘oraa i te mau ture e te mau oro‘a o te Evanelia »,13 o te faaterehia nei no te taata ora e no te taata pohe hoʻi.14

  • E ere te fanauraa te haamataraa. I ora na outou na mua aʻe i mua i te aro o te Atua, ei tamaiti e ei tamahine Na’na, e ua faaineinehia outou no teie oraraa tahuti nei.15

  • E ere te faaipoiporaa e te utuafare i te hoê faaauraa noa na te taata, e tae noa’tu e faataa mai te pohe ia tatou. E mau faaauraa tei opuahia ia vai mure ore na roto i te mau fafauraa ta tatou e rave i mua i te Atua. E hoho‘a te utuafare no te raʻi.16

E tuhaa rii noa te reira no te diluvi heheuraa tei maniihia i ni‘a ia Iosepha Semita. No hea mai te reira, teie mau heheuraa e horo‘a nei i te maramarama i te poiri, te papûraa i te feaa e o tei faaûru e o tei haamaitai e rave rahi milioni taata ? Eaha hoʻi, ua moemoea anei oia i te reira mau mea e aore râ na te raʻi anei i horo‘a mai ? Eaha te huru taʻiraa o te mau papa‘iraa mo‘a ta’na i tuu mai, e reo anei na te taata e aore râ na te Atua ?

Puohuraa

Aita e mârôraa no ni‘a i te ohipa ta Iosepha Semita i rave maori râ, nahea oia i te raveraa i te reira, eaha ta’na i rave e no te aha. Inaha, aita e pahonoraa rahi i reira. E taata faahua anei e aore râ e peropheta. E mea na roto anei ia’na iho e aore râ na roto i te tautururaa a te raʻi. A hi‘o i te mau haapapûraa, a hi‘o râ i te taatoaraa o te haapapûraa, te mau tuhaa atoa o to’na oraraa, eiaha te hoê noa pae. Hau atu râ, a rave mai ta te tamaiti apî ra o Iosepha, e a « ani… i te Atua ra, o tei horo‘a hua mai i te maitai i te taata’toa ra, ma te pato‘i ore ; e e horo‘ahia mai [ta outou] ».17 E ere te reira i te rave‘a no te ite noa mai i te parau mau no ni‘a i te Buka a Moromona e Iosepha Semita, o te hoho‘a râ e itehia mai te parau mau o te mau mea atoa.18

E peropheta Iosepha Semita na te Atua, mai Thomas S. Monson atoa i teie mahana. Na roto ia Iosepha Semita, faahou â, « ua [horo‘a-faahou-hia mai] te mau taviri no te basileia o te Atua i te taata nei i ni‘a i te fenua nei, e mai reira atu te evanelia e tere atu ai… mai te ofai i ootihia no roto mai i te mouʻa ma te rima ore… e tae noa’tu i te taime i î ai te ao nei i te reira ».19

O te Atua to tatou Metua Mure Ore, e o Iesu te Mesia. Te haamori nei tatou ia Raua. Aita e mea no te faaau i ta Raua mau hamaniraa, te faanahoraa no te faaoraraa e te tusia taraehara a te Arenio a te Atua. I roto i teie tau tuuraa, te rave faaoti nei tatou i te faanahoraa a te Metua, e e rave atu tatou i te mau hotu no te Taraehara na roto ana‘e i te haapa‘oraa i te mau ture e te mau oro‘a o te Evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai e te peropheta Iosepha Semita. Te horo‘a’tu nei au i to’u iteraa papû no Raua—te Atua te Metua Mure Ore e Iesu Mesia te Faaora o teie nei ao. E te na reira nei au na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.