2021
ʻOua Naʻa Teitei Mole ʻa e ʻAmanaki Leleí!
Sune 2021


“‘Oua Naʻa Teitei Mole ʻa e ʻAmanaki Leleí!” Ki Hono Fakamālohia ‘o e Toʻu Tupú, Sune 2021, 14–17.

ʻOua Naʻa Teitei Mole ʻa e ʻAmanaki Leleí!

ʻI he hoko ʻa Mulieli ko ha tokotaha kumi hūfangá, naʻá ne ako ʻiate ia pē ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻokú ke fie maʻu lahi taha ai Iá.

ʻĪmisi
finemui

Ngaahi laʻitā meia Cody Bell, tuku kehe ʻo ka fakahā atu

ʻI he ngaahi taimi ʻe niʻihi, ʻe lava ke hangē ʻoku holafa ki lalo ʻa e kotoa ʻo e māmani ʻokú ke ʻi aí.

Hili iá ʻoku vela ʻi he afí.

ʻI ha afā.

Taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke ongoʻi ʻoku moveuveu mo fakatupu loto-foʻi ʻa e moʻuí pea te ke ala fifili pe ʻe toe tonu koā ʻa e ngaahi meʻá.

Mulieli B., ‘a ia naʻá ne ʻi ha ʻapitanga kumi hūfanga ʻi heʻene kei siʻí, ʻoku ʻi ai ha meʻa ke ne fakahā fekauʻaki mo hono ikunaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻá: “Hokohoko atu ʻa e faivelenga ki he ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻoua naʻa teitei mole ʻa e ʻamanaki leleí. ʻOku fakataimi moʻoni pē ʻa e ngaahi taimi koví!”

Ko ha tokotaha ʻeni ʻokú ne ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo e ngaahi taimi koví.

Pea ʻokú ne ʻilo ʻa e founga ke ikunaʻi ai kinautolú.

Taú mo e Tuʻunga Malú

Naʻe kamata lelei feʻunga pē ʻa e moʻui ʻa Mulielí. Naʻá ne kei siʻi ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoú. Naʻá ne maʻu ha fāmili fiefia, ʻapi malu mo fakafiemālie, mohenga māfana, pea lahi e meʻa ke kaí.

Hili iá naʻe kamata ʻa e taú.

Hili iá, naʻe vave ʻa e kovi ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻe hoko mai ʻa e momeniti kovi taha kiate iá ʻi he taimi naʻe toho ai ʻe ha kau tangata ne nau ʻita ʻene tamai ʻofá— “Ko e Kalisitiane mālohi taha ia ʻoku ou ‘iló”—ʻo mavahe mei he fāmilí ʻi hono fakamanamanaʻi ia ke fanaʻí.

Meʻamālié, naʻa nau toe fakataha pē mo ʻenau tamaí kimui ange. Ka naʻe ʻikai ke toe malu ʻa e moʻuí kia Mulieli pe ko hono fāmilí. Naʻa nau hola ki ha ʻapitanga kumi hūfanga ʻi ʻIukanitā.

ʻĪmisi
fānau ʻi ʻAfilika

Naʻe taʻu nima ʻa Mulieli ʻi he taimi naʻe hola ai hono fāmilí ki ha ʻapitanga kumi hūfanga ʻi ʻIukanitā.

Laʻitā ʻi he angalelei ʻa Mulieli B.

Ko e ngaahi ʻapitanga kumi hūfangá ko ha ngaahi nofoʻanga fakataimi maʻá e kakai ʻoku fakamālohiʻi ke nau mavahe mei honau ʻapí koeʻuhí ko e taú pe ngaahi ʻuhinga kehé. ʻOku fakataumuʻa ia ke nau malu, pea naʻe pehē ʻa e meʻa ko ʻení, ka naʻe fuʻu faingataʻa ʻa e moʻuí kia Mulieli mo hono fāmilí.

Moʻuí mo e Mālohí

ʻOku pehē ʻe Mulieli, “Ne mau houngaʻia ʻi heʻemau mamaʻo mei he taú. Pea ko e kakai naʻa nau fakalele ʻa e ʻapitangá naʻa nau fai honau lelei tahá ke tokoniʻi kimautolu, ka naʻe ʻikai ke feʻunga.”

ʻIkai feʻunga ʻa e meʻakaí, ʻikai feʻunga ʻa e nofoʻangá, ʻikai feʻunga ʻa e faitoʻó—ʻikai ha meʻa ʻe feʻunga.

ʻOkú ne manatuʻi, “Naʻe uʻu kimautolu ʻe he fanga kiʻi ʻinisēkité ʻi he poʻulí. Pea naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻamau meʻakai ʻi ha ngaahi ʻaho ʻi ha taimi. Naʻe lahi foki ha ngaahi mahaki ʻi he ʻapitangá.”

ʻĪmisi
fānau ʻi ʻAfiliká

Ko e ʻapitanga kumi hūfanga ʻi he ʻaho ní.

Laʻitā mei he Getty Images

Naʻe ʻikai ke mēmipa ʻa Mulieli mo hono fāmilí ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he taimi ko iá, ka naʻa nau līʻoa mo ngāue ko e kau Kalisitiane. Naʻe mālohi ʻaupito ʻenau tui ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí. “Naʻe toutou talamai ʻe heʻeku ongomātuʻá te u lava maʻu pē ʻo lotu mo ʻaukai.”

Pea ko e meʻa ia naʻá ne fakahokó . ʻI he kei siʻi ʻa Mulieli ʻi ha ʻapitanga kumi hūfangá, pea ʻi ha taʻu motuʻa ʻoku ako ke laukonga mo tohi ai ʻa e fānau tokolahi, naʻá ne lotu ʻi he ʻaho kotoa pē ke moʻui. Naʻá ne lotua ha meʻatokoni. Naʻá ne lotua ke nau malu. Naʻá ne lotua ha mālohi mo ha loto-toʻa ke kei hokohoko atu.

Pea naʻá ne mamata ki hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ha ngaahi mana ʻi heʻenau moʻuí.

ʻOkú ne pehē, “Naʻe fakahaofi kimautolu ʻe he ʻOtuá mei he taú, ko ia ai ne u ʻilo te u lava ʻo falala kiate Ia. ʻI he taimi naʻa mau fie maʻu lahi taha ai Iá, hangē ko e taimi naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ke mau kai ʻi ha taimi lōloá, naʻá Ne tāpuakiʻi maʻu pē kimautolu. Naʻá ne fakahoko ha ngaahi mana iiki ʻa ia naʻe langaki hake ai ʻeku tui kiate Iá.”

ʻĪmisi
fānau ʻi ʻAfiliká

ʻI he tokoni ʻa Mulieli ke ohi hake ʻa e fānau iiki ʻiate iá, ʻoku lahi ha ngaahi taukei ʻokú ne maʻu ʻi he taimí ni ke ne fakaʻaongaʻi ʻi heʻene ohi hake ʻene fānau ʻaʻaná.

Hili ha meimei taʻu ʻe ua ʻi he ʻapitanga kumi hūfangá, naʻe toe liliu ʻene moʻuí. Naʻe hiki ʻa Mulieli mo e toenga hono fāmilí ki he ʻIunaiteti Siteití ke kamata ha moʻui foʻou ʻi ha fonua foʻou. Naʻe aʻusia pea ikunaʻi kotoa ʻeni ʻe Mulieli ʻi heʻene kei taʻu valú pē.

Ko e taimi ia ne fakakaukau ai ʻene ongomātuʻá ke kumi ha siasi foʻou ke nau ʻalu ki ai.

Tuí mo e Ngaahi Kaungāmeʻá

ʻOku pehē ʻe Mulieli, “Naʻe fie maʻu maʻu pē ʻe heʻeku Faʻeé mo ʻeku Tamaí ke moihū ki he ʻOtuá ʻo fakafetaʻi kiate Ia. ʻI ha Sāpate ʻe taha, ʻikai ke fuoloa hili ʻemau tūʻuta ʻi he ʻIunaiteti Siteití, naʻá na pehē mai, ʻTau ō ʻo kumi ha siasi.’”

Naʻe ʻikai ke mamaʻo ʻenau kumí. Lolotonga ʻenau lue holo ʻi he koló naʻa nau fetaulaki ʻi he halá mo ha ongo faifekau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe ʻikai ke fuoloa, kuo papitaiso ʻa Mulieli fakataha mo ʻene ongomātuʻá. Naʻe papitaiso ʻa e fānau iiki ange ʻia Mulielí ʻi he taimi naʻa nau taʻu motuʻa feʻunga aí.

ʻĪmisi
faʻē mo ʻene fānau fefiné

Ko Mulieli mo ʻene faʻeé pea mo e tehina siʻisiʻi tahá.

Ko e lahi ʻo e ngaahi meʻa naʻe ako ʻe Mulieli ʻi he lotú naʻá ne ʻosi maheni pē mo ia, he naʻe akoʻi ia fekauʻaki mo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Naʻe foʻou ʻa e ngaahi kaveinga kehé. Naʻá ne pehē, “Kuo teʻeki ai ke u fanongo ʻia Siosefa Sāmita pe ko Pilikihami ʻIongi pe ko e Tohi ʻa Molomoná.”

Naʻe ʻikai ko e ngaahi meʻa foʻoú pē ia. Naʻe ʻi ai ha anga fakafonua kakato mo foʻou ke ako. Naʻe fakahoko ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha meʻa makehe heni. Naʻa nau akoʻi ʻa e fāmilí ki he founga hono fakaʻaongaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakaʻilekitulōniká mo e ngaahi meʻangāue naʻe kehe ia mei he meʻa ʻi ʻapí (ʻIukanitā). Naʻa nau tokoni ʻi he lea fakafonuá. Pea naʻa nau tokoni lahi taha ʻi heʻenau hoko ko e ngaahi kaungāmeʻá.

Tokoní mo e ʻAmanaki Leleí

ʻOku poupouʻi ʻe Mulieli ʻa e toʻu tupu he ʻaho ní ke nau fakahoko ʻa e meʻa tatau. “‘Oku fie maʻu ʻe he kau kumi hūfangá ha ngaahi kaungāmeʻa foki. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi kaungāmeʻa homau fāmilí ʻi he taimi naʻa mau omi ai ki he fonuá ni, ka ʻi he taimi ne mau kau ai ki he Siasí, naʻe tokolahi ha kakai ne ʻaʻahi ange kiate kimautolu! Kuo tokolahi ʻeni homau ngaahi kaungāmeʻá.”

Hili ha ngaahi taʻu lahi, kuo lava ʻa Mulieli ke tokoni ki he ngaahi kaungāmeʻa tatau ko ia naʻa nau faitāpuekina ʻene moʻuí ʻi heʻene kei siʻí.

Hili ʻa e hiki ʻa Mulieli ki he Finemuí, naʻá ne ngāue ʻi he kau palesitenisī ʻo e kalasí mo tokoni ʻi he faʻahinga ʻekitivitī kotoa ʻa e toʻu tupú. Naʻá ne ngāue mo faiako pea vahevahe ʻene fakamoʻoní.

ʻĪmisi
fefine mo ha fānau

Makatuʻunga ʻi he tui ki he ongoongoleleí, naʻe hokohoko atu ʻa e ʻamanaki lelei ʻa Mulieli mo hono fāmilí naʻa mo e lolotonga e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

Ka ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ʻokú ne hokohoko atu ke tokoniʻi ʻaki hono ngaahi kaungāmeʻá ko ʻene vahevahe ange hono mālohi ʻi he ongoongoleleí mo ʻene tui ki he ʻOtuá.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻi ai hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻe niʻihi ʻoku nau lolotonga fāinga ke maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻi he taimí ni. Ka ʻoku ou tala maʻu pē kiate kinautolu, ʻoku ʻikai tuʻuloa ha meʻa ʻoku kovi. Kiate au, ‘oku ou ongoʻi ʻoku ʻikai ha faingataʻa ʻe ʻikai tokoniʻi ai koe ʻe he ʻOtuá ke ke ikunaʻi.

Taimi ‘e niʻihi ko e meʻa pē ʻoku ou lava ʻo lotuá ko e loto-toʻa ke hokohoko atu ki muʻá. Ke hokohoko atu ʻa e feingá. Kuo tokoniʻi maʻu pē au ʻe he ʻOtuá ke u maʻu ʻa e loto-toʻa ko iá. Ko e konga lahi tahá, ko e tāpuaki ʻo e loto-toʻa ke hokohoko atu ʻa e feinga ki muʻá ko e meʻa pē ia ʻokú ke fie maʻu moʻoní.”