Toʻu Tupu
ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí


ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí

Palesiteni Russell M. Nelson: ʻIkai ha lea feʻunga ke fakamatalaʻi ʻaki ʻetau houngaʻiá ki he kuaea ʻo e seminelí. Tamani, ne fakaʻofoʻofa homou fakahoko iá. Mālō. Mālō ʻaupito. ʻI heʻeku vakai ki hono fakafonu ʻe he Kau Māʻoniʻoni fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e Senitā Konifelenisí ni, hangē ʻoku ou ongoʻi ko ʻeku toki maʻu ʻeni ʻa e fāmili lahi taha naʻá ku fakaʻamu ki aí. ʻOku ʻi he toko 22,000 ʻo kimoutolu ʻoku tau ʻi heni ʻi he poó ni pea mo ha toe lauiafe lahi ʻoku nau kau fakataha mo kitautolu ʻi he fakamafola fakahangatonu ko ʻení.

ʻOkú ma fiefia lahi mo Sisitā Nelson ke ʻi heni mo kimoutolu he poó ni. ʻOkú ma saiʻia he feohi mo kimoutolú, ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—fakataha mo hoʻomou kau faiakó mo e ngaahi mātuʻá.

ʻOkú ma fakaʻamu naʻe lava ke ma fanongoa kotoa hoʻomou ngaahi ʻausiá lolotonga hoʻomou teuteu ki he fakataha fakamāmani lahí ni, ʻi hoʻomou laukonga fakaʻaho mei he Tohi ʻa Molomoná mo hoʻomou lotu ke fanongoa e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke ʻakoʻi kiate kimoutolú.

Kuó u toe fie fakahā ʻeku fakamālō ki he kuaea ʻo e seminelí ki hono hivaʻi ʻetau himi kamatá mo e ngaahi ongo ko iá. ʻOku fakatafoki maʻu pē ʻe he himi ko iá—“Fakamālō ki he ʻOtuá”—hotau lotó ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku tau moʻua lahi kiate ia! Ko ia ʻa e Pālofita ʻo e kuonga fakakōsipeli fakaʻosi ko ʻení! Fakalaulauloto pehē! Naʻá ne toʻu mo kimoutolu ʻi he taimi naʻe ongo mālohi ai kiate ia ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻAposetolo ko Sēmisí: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá.”1

Naʻe fakalotoʻi ʻe he ngaahi folofola ko ʻení ʻa Siosefa ʻi heʻene kei talavoú ke ʻalu atu ki ha vao ʻakau ofi, ʻa ia naʻá ne ʻohake ai hono lotó ki he ʻOtuá.

Naʻe matangaki ʻa e ngaahi langí! Naʻe mamata ʻa Siosefa ki he Tamaí pea mo e ʻAló peá ne ʻilo ai maʻana ʻa e feituʻu ʻe maʻu mei ai ha ngaahi tali ki heʻene ngaahi fehuʻí.

ʻOku ou kole heni kiate kimoutolu hono kotoa ke mou fai ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he talavou ko Siosefá. Ke ʻohake fakahangatonu ʻa hoʻomou ngaahi fehuʻí ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu. Kole kiate Ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke tataki koe. Te ke ako ai maʻa koe—he taimí ni ʻi ho taʻu motuʻá—ʻa e founga ke ke maʻu ai ha fakahā fakatāutahá. Pea he ʻikai mo ha toe meʻa te ne liliu lahi ange hoʻo moʻuí ʻi he meʻa ko iá!

ʻOku ou palōmesi atu—he ʻikai lava ia ʻe he tokotaha ho tafaʻakí, ka ko koe pē—pea, ko e fē pē feituʻu ʻi māmani ʻokú ke ʻi ai, ko e hā pē tuʻunga ʻokú ke ʻi ai he hala ʻo e fuakavá—neongo kapau, ʻoku ʻikai ke ke lolotonga ʻi loto tonu— ʻoku ou palōmesi atu kapau te ke fai fakamātoato maʻu pē ʻa e ngāue fakalaumālie ʻoku fie maʻu ke fakatupulaki ʻaki hoʻo malava ke ʻilo e founga ke ke ongoʻi ai e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ke maʻu e fakahinohino kotoa ʻokú ke fie maʻu ʻi hoʻo moʻuí. Kuo pau ke ʻoatu ʻa e ngaahi tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí, ʻi he founga mo e taimi pē ʻa e ʻEikí. Pea ʻoua naʻa ngao e faleʻi hoʻo mātuʻá mo e kau taki ʻo e Siasí. ʻOku nau fekumi ki ha fakahā maʻau.

ʻI he taimi te mou ʻilo ai ʻoku tataki ʻe he ʻOtuá homou moʻuí, neongo e ngaahi faingataʻa mo e mamahi ʻe ala hokó, te mou ongoʻi fiefia pē mo nonga.

ʻOkú ma loto ke ma lea atu he taimí ni fekauʻaki mo e tukupā maʻolunga tahá , meʻa mahuʻinga tahá, mo e ngāue māʻongoʻonga taha ʻi he māmaní. Pea ʻokú ma loto ke fakaafeʻi kimoutolu ke mou kau mai!

Kuó u kole kia Sisitā Nelson ke ne fakahoko atu e puipuituʻa ʻo e pōpoaki mahuʻinga ko iá. Kātaki mai, Sisitā Nelson.

Sisitā Wendy W. Nelson : Siʻoku kāinga kei talavou, ʻa ia ʻokú ma ʻofa mo tui ki ai, ʻoku ou fie kamata ʻaki haʻaku talanoa ki ha meʻa naʻá ku mamata tonu ki ai mo hoku husepānití ʻi ha ʻaho ʻe taha heʻema fou atu ʻi he ngaahi tafungofunga ʻo ʻIutaá ʻi ha meʻalele māʻolunga.

Ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa ia ʻo e faʻahitaʻu māfaná. Naʻá ma fakaʻofoʻofaʻia ʻi he ʻulu ʻakau ne lanu koula mo fakaʻofoʻofá, māʻolunga mo hangatonu hake ki he langí.

ʻĪmisi
ngaahi vaoʻakau

Ne ma afe leva ʻi ha tuliki peá u vakai atu ki ha fuʻu ʻakau naʻá ne fakamanatu mai kiate au ʻa au pea mo e ongo ne u faʻa maʻu ʻi ha ngaahi tūkunga lahi.

ʻĪmisi
sinoʻi ʻakau pikopiko

ʻOku mou ʻilo e ongo ko iá? Hangē ia ko ʻete vakavakai holo pea ʻoku māʻolunga mo tuʻu hangatonu hake ki he langí ʻa e tokotaha kotoa pē ia.

Kuo nau ʻosi ʻiloʻi pē meʻa kātoa. ʻOku nau tui ʻa e vala fakaʻofoʻofa tahá, hangē ʻoku nau lea ʻaki maʻu pē ʻa e meʻa totonú, ʻikai ha ngaahi palopalema, mo nau talangofua kakato—pea hangē ʻoku teʻeki ai ha fehālaaki ʻi heʻenau moʻuí.

Pea pehē, ko koe ia mo au!

Siʻoku kāinga ʻofeina, kuo taimi ke tuku ʻetau fakafehoanaki kitautolu ki he niʻihi kehé. Kuo taimi ke tuku e ngaahi fakakaukau hala ko ia fekauʻaki mo kitautolu pea mo e niʻihi kehé. Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai hangē ku siva ʻetau ʻamanakí ʻo hangē ko ia ko ʻetau fakakaukaú, pea ʻikai haohaoa mo e niʻihi kehé ʻo hangē ko ʻenau haá—tukukehe hono kotoa ia hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻoku tau ʻosi ʻiloʻí.

Ko e meʻa pē ʻoku mahuʻingá ko ʻeta fai pau ʻa e meʻa ko ia naʻá ta tukupā ki ai ʻi he maama fakalaumālié mo ʻetau Tamai Hēvaní tetau fai—hangē ko e fuakavá—lolotonga ʻetau ʻi heni ʻi he māmaní.

Ko ia ai, tuku ke u fehuʻi atu: Ko e hā e meʻa naʻe fanauʻi ko e ke ke faí?

Pehēange mai naʻe lava ke tau mamataʻi he YouTube ha foʻi vitiō miniti ʻe 10 ʻo hoʻomou moʻui ʻi he maama fakalaumālié.

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kapau naʻe lava ke ke mamata ki hēvani ʻi ha miniti ʻe nima, naʻe mei lahi ange hoʻo ʻilo ki ha kaveinga ʻi haʻo ako ki ai he kotoa hoʻo moʻuí.2 Ko ia ai, fakaʻuta ange kapau naʻe lava ke ke mamata ki hoʻo moʻui ʻi he maama fakalaumālié ʻi ha miniti ʻe 10.

ʻIo ʻokú ta ʻilo kuo hanga ʻe he ʻEikí ʻi Hono potó ʻo fokotuʻu ha veili ke ne ʻufiʻufiʻi ʻetau manatú. Ka ke fakakaukauloto angé ki he liliu naʻe mei hoko ʻi hoʻo moʻuí kapau naʻe fakangofua ke ke sio ha miniti ʻe 10 ki hoʻo moʻui ʻi he maama fakalaumālié.

ʻOku ou tui kapau naʻe lava ke ke mamata ki hoʻo nofo mo hoʻo Mātuʻa Fakalangí mo Sīsū Kalaisí; kapau naʻe lava ke ke vakai ki he meʻa naʻá ke fai he maama fakalaumālié mo vakai ki hoʻo tauhi e ngaahi tukupaá—mo e ngaahi fuakavá—mo ha niʻihi kehe, ʻo kau ai hoʻo kau fakataukeí mo e kau faiakó; kapau naʻe lava ke ke vakai ki hoʻo mātuʻaki loto toʻa hono ʻohofi ʻo e moʻoní mo tuʻu taʻeʻaliʻaliaki maʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku ou tui ʻe fakautuutu ʻiate kimoutolu ʻa e mālohí, tauhi-tukupaá, mo e fakakaukau taʻengata te ne tokoniʻi kimoutolu ke mou ikunaʻi ai ʻa e niʻihi pe kotoa hoʻo ngaahi puputuʻú, veiveiuá, faingataʻá, mo e palopalemá. Kotoa kinautolu!

ʻOku ou tui kapau te ke manatuʻi ʻa e tokotaha naʻá ke pehē te ke tokoniʻi lolotonga hoʻo ʻi heni he mamāní, pe ko e ngaahi aʻusia mamahi naʻá ke loto fiemālie ke ke fouá, mo e hā pē ha tūkunga faingataʻa lahi ʻokú ke lolotonga tofanga ai—pe ʻe hoko atu—ke ke pehē, “ʻIo, kuó u manatuʻi ia he taimí ni. Kuo mahino ʻeni kiate au. ʻOku ʻuhingamālie ʻa e tūkunga faingataʻá ni kiate au he taimí ni. Te u lava ʻo fai ʻeni makatuʻunga ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí!”

Sai, ko ha meʻa ʻeni ʻe taha ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke fakakaukau ki ai. ʻOku ou saiʻia he fakakaukauloto naʻa tau haʻu ki he māmaní mo ha takainga tohi ne fakapipiki ki hotau ngaahi laumālié ne tohi ai “Ngaahi Meʻa ke Fai Lolotonga Hoʻo ʻi Māmaní.”

Tau talatalanoa angé ki he meʻa ʻe ngali hiki ʻi he takainga tohi ko iá. Tau talanoa angé ki ha ngaahi meʻa pau ʻe nima ʻe hiki ʻi hoʻo takainga tohí ʻo fakatatau mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻUluakí, naʻá ke haʻú ke maʻu ha sino fakamatelie. Pea ʻi he meʻa ko iá ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa, ko ha meʻa lahi ia.

Uá, naʻá ke haʻú ke siviʻi koe.

Kuó ke fakatokangaʻi nai ʻoku faʻa kau ʻi hono siviʻi kitautolú ʻetau ako ke mapuleʻi e ngaahi fie maʻu mo e ngaahi holi ʻa hotau sinó, ʻa ia ʻoku malava ke taʻemapuleʻí? Kapau ʻokú ke lolotonga faingataʻaʻia ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo ha faʻahinga maʻunimā, pe ha angahala lahi kuo teʻeki ke ke fakatomala mei ai, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke huʻi atu e mafasia ko iá ʻi haʻo talanoa ki hoʻo pīsopé— ʻi he ʻahó ni. Te ne lava ʻo tokoniʻi koe ʻaki e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻokú ne maʻú.

Ko e meʻa hono tolu ke fai lolotonga hoʻo ʻi he māmaní: fili ke ke muimui kia Sīsū Kalaisi peá ke tuʻu ʻo poupou Maʻana, ʻo hangē ko ia naʻá ke fai ʻi he maama fakalaumālié.

Faá, fili ke fakatomala fakaʻaho pea maʻu fakauike e sākalamēnití. ʻI hoʻo fai iá, ʻe fakamoʻui mo fakamālohia mo fakaivia fakalaumālie koe, mo fakamāʻoniʻoniʻi mo hakeakiʻi ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Pea ko e meʻa hono nima ʻi hoʻo lisí: kumi pea fakahoko ho misiona ʻi he māmaní. Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, naʻe ʻomi hota tufakangá ʻi he maama fakalumālié ko ha misiona fakaʻofoʻofa ke ta fakahoko lolotonga ʻeta ʻi he māmaní.

ʻOkú ta maʻu ha ngaahi faingamālie ke fakahoko hota misiona fakamatelié, ka ʻoku ʻikai ko ha tuʻutuʻuni ia. He ʻikai fakakounaʻi kitaua ʻe ha taha. ʻOkú ta maʻu ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa e founga ke fakamoleki ai hota taimí mo e iví, tālenití mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní. Ko hono moʻoní, ko e meʻa ko ia te ta fili ke faí ko ha konga ia hota siviʻí.

Ko e filí ʻoku ʻataua ia ke fai. Te ta fili nai ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ke fakahoko ai e misiona fisifisimuʻa ko ia naʻe ʻuhinga ai hono ʻomi kitaua ki he māmaní?

Lolotonga hoʻo kei fakakaukau ki aí, tau talanoa leva ki he ʻuhinga naʻe ʻomi ai koe ki he māmaní—ʻi he taimi makehe ko ʻení ʻa ia ko e taimi makehe taha ia ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní.

Ko e hā ʻokú ke ʻi heni ai ʻi he māmaní he taimi ní?

Ko e hā naʻe ʻikai fanauʻi ai koe ʻi he 1880 tupú? pe taʻu ʻe 30 mei heni?

Tuku ke u talanoa atu ha aʻusia naʻá ne akoʻi tonu au fekauʻaki mo e tuʻunga fakahisitōlia ʻo e ngaahi ʻaho ʻoku tau moʻui aí.

ʻOku tau faʻa talanoa fekauʻaki mo e moʻui ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku tau hoko kotoa ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho Kimui ní. Kā ʻoku toe “fakaonopooni” ange e kuongá ni ʻi ha toe taimi kuo tau sioloto ki ai.

Naʻe hoko tonu ʻa e moʻoni ko ʻení kiate au koeʻuhí ko e meʻa naʻá ku aʻusia ʻi loto ha houa ʻe 24 mei he ʻaho 15 ʻo Sune, 2013. Naʻá ku ʻi Moscow, Russia mo hoku husepānití.

Lolotonga e fakataha ʻa Palesiteni Nelson mo ha kau taki lakanga fakataulaʻeikí, naʻá ku maʻu ai e faingamālie ke fakataha mo e meimei toko 100 ʻo e kakai fefiné. ʻOku ou {55}ʻofa ʻi hotau kāinga Lūsiá. ʻOku nau fakaofo moʻoni!

ʻI he taimi naʻá ku tuʻu hake ai ki he tuʻunga malangá ke leá, naʻá ku lea ʻaki ha meʻa ne ʻikai ké u ʻamanaki ki ai. Naʻá ku pehēange ki he houʻeiki fafiné: “ʻOku ou fakaʻamu ke u ʻiloʻi kimoutolu ʻi hoʻomou tupuʻangá. Kātaki ʻo meʻa hake ʻi he ui atu ʻa e hako ʻo ʻIsileli ʻoku hā ʻi ho tāpuaki fakapēteliaké.

“Penisimani?” Ne tuʻu hake ha kau fefine ʻe niʻihi.

“Tani?” Toe tokolahi ange tuʻú.

“Lūpeni?” Toe tokolahi ange ne tuʻú.

“Nafitalai?” Toe tokolahi.

ʻI hono ui ʻo e ngaahi hingoa ʻo e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí—meia ʻĀsaeli kia Sepuloni—pea ʻi he tuʻu hake ʻa e kau fafiné, naʻa mau ofo ʻi he meʻa naʻa mau fakamoʻoniʻí, ongoʻí mo akó.

Ko e toko fiha nai ʻo e ngaahi hako ʻo ʻIsilelí ʻoku mou pehē naʻe fakafofongaʻi ʻi he kiʻi haʻofanga ne tokosiʻi ange ʻi ha kau fefine ʻe 100, ʻi he ʻaho Tokonaki ko iá ʻi Moscow?

Tahataha! Naʻe fakafofongaʻi ha hako ʻe tahataha mei he hako ʻe tahaua ʻo e ngaahi hako ʻo ʻIsilelí. Ko e hako pē naʻe ʻikai ke ʻi aí ʻa e hako ʻo Līvaí. Naʻá ku ofo ai. Ko ha aʻusia maʻongoʻonga fakalaumālie ia kiate au.

Ne hili pē e ngaahi fakataha ko iá, ne u ʻalu hangatonu leva mo hoku husepānití ki Yerevan, Armenia. Ko e fuofua kakai naʻá ma fetaulaki mo ia heʻema hifo atu he vakapuná, ko e palesiteni misioná mo hono uaifí. ʻOku ʻikai te u ʻilo pe naʻá ne ʻilo mei fē meʻa ne hoko ʻi Moscow, ka naʻá ne lea leʻo fiefia mai, “ʻOku ou kau au ki he faʻahinga ʻo Līvaí!”

Fakakaukauloto ange ki heʻema fiefia ʻi he taimi naʻá ku fetaulaki ai mo hoku husepānití mo ʻenau kau faifekaú ʻi he ʻaho hono hokó, ʻo kau ai e faifekau mei he hako ʻo Līvaí ko ʻene haʻu mei Gilbert, Arizona.

ʻI he taimi naʻá ku kei siʻi ai ʻi he Palaimelí ʻi Raymond, Alberta, Canada, naʻá ku ako ai fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí—kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa e Fakamoʻuí—ʻe tānaki fakataha ʻa e ngaahi faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí. Naʻe fakaofo ʻa e moʻoni ko iá, pea ʻi he taimi tatau, naʻe ʻikai lava ke u mākupusi. Fakaʻuta leva ki he ongo naʻá ku maʻu heʻeku feohi mo e niʻihi ʻo e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsiIelí ʻi he kiʻi vahaʻa taimi houa ʻe 24 ko iá!

Naʻá ku toki fakakaukau atu mahalo naʻe tonu ke ʻoua te u fehuʻi ki he ngaahi tokoua ko ení ke nau fakafeʻiloaki mai ʻaki honau hakó koeʻuhi ʻoku toputapu ʻa e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké pea ko e meʻa fakafoʻituitui e hako ʻoku nau kau ki aí. Ka, ʻoku ou houngaʻia moʻoni ʻi he faingamālie ke u mamata tonu ʻi he ngaahi fua hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Kuo teʻeki hōloa e mālohi ʻo e aʻusia ko iá ʻi hoku lotó pē fakakaukaú.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ko e ngaahi ʻaho fakaʻosí moʻoni ʻeni. Kuo teʻeki ai ha taimi peheni ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. ʻOua ʻAupito! Naʻá ta tukupā ʻi he maama fakalaumālié ke ta fakahoko ha ngāue maʻongoʻonga ʻi he māmaní. Pea ʻi he tokoni mai ʻa e ʻEikí, te tau lava ke fai ia! ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Palesiteni Nalesoni: Mālō Wendy. ʻOku ou ʻofa atu! ʻIkai ko ha tokotaha fakaʻofoʻofa ia?

Siʻoku kāinga kei talavou, ko e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻeni pea ʻoku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāue ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ko e tānaki fakataha ko iá ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono mālohí, ʻikai ha toe meʻa ʻe fakatataua ki hono mahuʻingá, ʻikai ha toe meʻa ʻe fakatataua ki hono fakaʻeiʻeikí. Pea kapau te ke fili ki ai, kapau ʻokú ke loto ki ai, te ke hoko ai ko hano konga kāfakafa. Te ke lava ʻo hoko ko ha konga kāfakafa ʻo ha meʻa ʻoku lahi, meʻa fakaofo, meʻa fakaʻeiʻeiki.

ʻI heʻetau talanoa fekauʻaki mo e tānakí fakatahá ʻoku tau ʻuhinga ai ki he moʻoni mahuʻinga ko ʻení: ʻoku fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he fānau ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí, ʻa e pōpōaki ʻo hono toe fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku nau fili maʻanautolu pē ʻo kapau ʻoku nau fie maʻu ke ʻilo lahi ange.

Ko kinautolu ko honau tupuʻangá ʻoku mei he hako ʻo ʻIsilelí ko kinautolu ia ko honau ngaahi lotó ʻe ngalingali ke fakatafoki ki he ʻEikí. Naʻá ne pehē, “ʻOku fanongo ʻeku fanga sipí ki hoku leʻó, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻa kinautolu, pea ʻoku nau muimui ʻiate au.”3 Ko kinautolu ʻoku ʻi he fale ʻo ʻIsilelí te nau fakatokangaʻi ngofua ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko honau Fakamoʻui pea te nau holi ke tānaki fakataha ki Heʻene tākangá. Te nau loto ke hoko ko ha mēmipa ʻo Hono Siasí, fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia mo e Tamai Hēvaní, mo maʻu ʻa e ngaahi ouau mahuʻingá.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e taimi ní, ʻo ʻuhinga ki hotau kuongá, ko e hongofulu mā taha ia ʻo e houá pea koe taimi fakaʻosi ʻeni ʻEne ui e kau ngāue ki Heʻene ngoue vainé ke fakahaaʻi e taumuʻa hono tānaki ʻo e kakai kuo filí mei he ngaahi tuliki ʻe fā ʻo e māmaní.4

Ko ʻeku fehuʻi kiate kimoutolu ʻi he pōní ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu motuʻa 12 ki he 18: ʻOkú ke loto ke ke hoko ko ha konga lahi ʻo e tukupā kāfakafa tahá,ko e meʻa mahuʻinga tahá, mo e ngāue māʻongoʻonga taha ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní?

ʻOkú ke loto ke ke tokoni hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaofo kimui ní? Te mou lava nai, ʻa kimoutolu kuo filí, ʻo loto fiemālie ke tokoni ʻi hono kumi ʻo e kakai fili ʻa ia kuo teʻeki ke nau fanongo ki he pōpōaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí? Te ke lava nai ke hoko ko ha “talafekau ve‘e-vave” ʻa ia naʻe lea ki ai e palōfita ko ʻĪsaiá?5

ʻE fie maʻu he taimí ni ke ke fakahoko ha ngaahi feilaulau ʻi hoʻo kau ko ia ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Mahalo ʻe toe fie maʻu mo ha ngaahi liliu ʻi hoʻo moʻuí. ʻE fie maʻu tonu ho taimí, iví mo e ngaahi talēniti kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá. ʻOkú ke saiʻia ai?

Fakakaukau ki he fiefia mo e vēkeveke hono kotoa ʻo iá: kuo mamata ʻa e kau palōfita kotoa ki hotau kuongá ʻo kamata meia ʻĀtama. Pea kuo talanoa e palōfita kotoa pē fekauʻaki mo hotau kuongá, ʻi he taimi ʻe tānaki fakataha ai ʻa ʻIsilelí pea ʻe teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua ʻa e Fakamoʻuí. Fakakaukau ki ai! Ko e kotoa ʻo e kakai kuo nau moʻui ʻi he funga ʻo e māmaní, ko kitautolu ʻa e niʻihi ʻe kau ʻi he tānaki kāfakafa fakaʻosi ko ʻení. Hono ʻikai ke fakafiefia moʻoni ia!

Kuo fakatatali ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻEne ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki tahá—pea mahalo te u pehē ko ʻEne timi lelei tahá—ki he kuonga fakaʻosi ko ení. Ko e ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki ko iá—kau ngāue lelei taha ko iá, kau helo ko iá— ʻa kimoutolu!

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku hoko he taimi ni ʻa e tānaki ko iá, pea ʻoku moʻoni ia. ʻI he taʻu naʻe fanauʻi ai aú, naʻe siʻi hifo ʻi he toko 600,000 e fakakātoa ʻo e mēmipasipi ʻo e Siasí, pea ne ʻikai ha kau mēmipa ʻi ʻAmelika Tonga. ʻI he ʻahó ni, kuo laka hake he kau mēmipa ʻe toko 16 milioná fakamāmanilahi, mo ha kau mēmipa ʻe meimei toko 3 miliona ʻi ʻAmelika Tonga.

“Tuku ke u talanoa atu ha aʻusia naʻá ku maʻu ʻi he 1979. Naʻá ku hoko ʻi he taimi ko iá ko ha Palesiteni lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻe fakaafeʻi au ke u kau ha fakataha ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻa ia naʻe lea ai ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí, Palesiteni Spencer W. Kimball. Naʻá ne fakatukupaaʻi kimautolu takitaha ke mau lotua ke fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e ngaahi fonuá kae lava ke ʻave e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he kakai kotoa ʻo e māmaní. Naʻá ne fakahā pau ʻa Siaina mo kole mai ke mau lotua ʻa e kakai ʻo Siainá. Naʻá ne toe pehē foki, “ʻOku totonu ke tau ngāue tokoni ki he kau Siainá. ʻOku totonu ke tau ako ʻenau lea fakafonuá. ʻOku totonu ke tau lotua mo tokoniʻi kinautolu.”

Naʻá ku foki ki ʻapi ki hoku uaifi ko Dantzel (ʻa ia kuo mālōlō ʻo lahi hake ʻi he taʻu ʻe 13 kuohilí), peá u pehē ange, “Kuo kole mai ʻe Palesiteni Kimball kia mautolu kotoa he fakatahá ke mau ako ʻa e lea fakafonua ʻo Siainá! Pea naʻe ʻikai ke u fanongo au ʻokú ne pehē mai, ‘Kotoa moutolu tukukehe pē ʻa e Tokoua ko Nelson!’ Ko ia ai, te ke loto fiemālie pē ke ke ako mo au ʻa e lea faka-Siainá?” ʻIo, naʻá ne loto ki ai pea naʻe akoʻi kimaua ʻi he lea faka-Siainá.

Hili ha uike ʻe ono mei he fekau ʻa Palesiteni Kimball, naʻá ku kau atu ki he fakataha fakataʻu ʻa e American Association for Thoracic Surgery. Naʻe fakahoko ʻi Boston, Massachusetts. ʻI he pongipongi ko iá, naʻá ku lotu ʻi hoku loki hōtelé maʻá e kakai ʻo Siainá, ʻo hangē ko ia naʻe kole mai ʻe Palesiteni Kimipoló. Naʻá ku ʻalu ki he ʻuluaki fakataha ʻo e ʻahó ʻo nofo ʻi hoku nofoʻanga angamaheni ʻi he ngaahi fakataha fakapalofesinalé ni—ʻi he ʻotu sea muʻa ʻo e lokí. ʻI he lele ʻa e fakatahá, naʻe fakautuutu ʻa e ʻikai ke u ongoʻi nonga ʻi hoku seá. ʻI he kamata ke tamateʻi e māmá kae hulu ha fakamatala he ʻatá, naʻá ku tuʻu fakatovave mei hoku seá ʻo lue fakalongolongo ki he tā-mui ʻo e lokí—ko ha feituʻu he ʻikai pē ke u teitei nofo ai. ʻI he ulo lahi hake ʻa e māmá, naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou tangutu ʻi he tafaʻaki ʻo ha toketā Siaina. Naʻá ne fakafeʻiloaki mai ia ko Palōfesa Wu Ying-Kai mei Beijing, Siaina!

Hili haʻama fepōtalanoʻaki mo ia, naʻá ku fakaafeʻi ia ke ʻaʻahi ange ki Sōleki Siti ʻo fai ha ako ʻi he ʻApiako Fakafaitoʻo ʻo e ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. Naʻá ne tali lelei ʻeku fakaafé pea naʻá ne fakahoko lelei ia. Naʻá ne foki ki Siaina.

Ne ʻikai fuoloa mei ai, naʻá ne fakaafeʻi au ke u ʻaʻahi ange ko ha palōfesa ʻo e faitafá ki he ʻUnivēsiti Fakafaitoʻo Shandong ʻi Jinan, Siainá. Naʻe hoko ia ke toe fakaafeʻi ai au ke u hoko ko ha palōfesa ʻaʻahi ki ha ongo ʻunivēsiti ʻi Siaina.

Naʻe māʻolunga taha ʻa e ngaahi aʻusia fakangāue ko ʻení—kimuʻa pea ui au ki he Toko Hongofulu Mā Uá—ʻi he taimi naʻe kole mai ai ʻe ha kau toketā faitafa Siaina ke u fakahoko ha tafa mafu ke fakahaofi e moʻui ʻo ha taha ʻiloa ʻi he hivá. Ko ia naʻá ku fakahoko ia, pea ʻoku ou fakamālōʻia naʻe lava lelei ʻa e tafa ko iá. Naʻe hoko ia, ko ʻeku faitafa fakaʻosi ʻi heʻeku ngāue fakapalofesinalé.

Kuo meimei taʻu ʻeni ʻe 40, mo ʻeku kei lotua pē ʻa e kakai ʻo Siainá. ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku ngāue vāofi mo e kau ngāue fakafaitoʻo mo e ngaahi kaungāmeʻa kehe ʻi Siainá. Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ʻeku hoko tonu ko ha “kaungāmeʻa fuoloa ʻo Siaina.”

Ko ʻeku fakamoʻoní ke tau muimuiʻi ʻa e meʻa kotoa kuo kole mai ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ke tau faí, ʻe fakaʻatā ʻa e halá pea ʻe liliu ai ha ngaahi moʻui.

ʻOku ou ʻamanaki heni, te ke fehuʻi hifo, “Ko e hā te u fai, ʻi heʻeku kei talavoú, ke tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?” Naʻá ma fakahoko mo Sisitā Nelson ʻa e fehuʻi tatau, mo ha ngaahi fehuʻi kehe, ki ha kulupu ʻo ha kakai kei talavou ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu motuʻa ʻo e taʻu 12 ki he 18, ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku ʻi heni ʻi he pooni.

Naʻá ma ʻuluaki fehuʻi ange, Ko e hā ʻa e tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí? Ko e hā ʻene mahino kiate kimoutolú?” Naʻe kehekehe ʻenau talí, ka naʻe fakamahino mai ʻe ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau fakapapauʻi hono ʻuhingá. ʻI he efiafí ni, ʻokú ma loto ke mou meaʻi ʻoku ʻuhinga moʻoni e tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ki hono ʻoatu e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí ʻa ia kuo teʻeki ke nau fakahoko ʻa e ngaahi fuakava mahuʻinga mo e ʻOtuá pe maʻu ʻa e ngaahi ouau pau mahuʻingá.

ʻOku fie maʻu ʻe he fānau kotoa pē ʻa e Tamai Hēvaní ha faingamālie ke nau fili ke muimui kia Sīsū Kalaisi, ke tali mo maʻu ʻEne ongoongoleleí mo e kotoa hono ngaahi tāpuakí—ʻio, ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá ki he hako ʻo ʻĒpalahamé, ʻAisake mo Sēkopé, ʻa ia naʻe ʻiloa ko ʻIsilelí.

Naʻe ʻomi kimoutolu—kau talavou mo e finemui fisifisimuʻa—ki he māmaní ʻi he kuonga ko ʻení, ʻa e taimi mahuʻinga taha ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní, ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻOku ʻikai ha toe meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní he taimí ni ʻe toe mahuʻinga ange ai . ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa ʻe māʻongoʻonga ange hono olá. ʻIkai mo ha toe meʻa.

ʻOku totonu ke mahuʻinga fau kiate koe ʻa e tānaki fakataha ko ʻení. Ko e tufakaʻanga {99}ʻeni naʻe ʻomi ai koe ki he māmaní.

Ko ʻeku fehuʻi leva kiate koé “ʻOkú ke loto fiemālie ke ke kau ki he kau tau kei talavou ʻa e ʻEikí ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?” Kātaki ʻo fakakaukau ki ai. ʻOleva hoʻo tali mai iá.

Tau foki ange muʻa ki ha ngaahi fehuʻi kehe ne ma fakahoko mo Sisitā Nelson ki homa ngaahi kaungāmeʻa kei talavoú. Naʻá ma ʻeke ange foki, “Kapau ʻe fakaafeʻi ʻe he palōfitá ʻa e taʻu 12-18 kotoa pē ʻi he Siasí ke nau kau hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, ko e hā te ke loto fiemālie ke faí?”

Naʻe tali mai ʻe he toʻu tupú ʻaki ha ngaahi tali fakalangi hangē ko ʻení, “Kapau ʻe fakaafeʻi kimautolu ʻe he palōfitá ke mau kau hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, te u kau moʻoni ki ai. Naʻe pehē ʻe he taha, Te u siʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ou faí kae tokoni! Toe tokotaha: Te u laka atu mo fai ha meʻa pē ʻokú ne kole mai ke u fai, koeʻuhí he ko e palōfitá ko ha tangata malanga ia mei he ʻOtuá.”

Naʻe kau ʻi heʻenau talí: “Te u loto ke u fai ha ngāue lahi ange ki he hisitōlia fakafāmilí. Te u toe feinga lahi ange ke u vahevahe mo talanoa ki he taha kotoa fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Te u hoko ko ha sīpinga lelei ʻi hono fakahaaʻi e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí. Te u fai ha ngaahi papitaiso lahi ange maʻá e kakai pekiá; liliu e ngaahi tuʻunga ʻo ʻeku moʻuí mo e ngaahi fili ʻoku ou faí; ʻalu ki ha feituʻu pē ʻokú Ne finangalo ke u ʻalu ki ai, ako ha lea fakafonua foʻou, fetaulaki mo ha kakai foʻou; foaki atu ʻeku Tohi Molomoná kiate kinautou kuo teʻeki ke nau lau iá. Pea te u hoko ko e tokotaha angaʻofa lahi taha te u ala aʻusiá.”

Ne ma ʻeke ange foki ki he toʻu tupu ko iá pe ko e hā te nau loto fiemālie ke feilaulauʻi kae lava ke nau tokoni ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Ne toe fakafiefiaʻi kimaua ʻe he toʻu tupú. Naʻa nau tali mai ʻo pehē: “ʻE toe siʻi ange hoku taimi ʻi he ngaahi sipotí kae lava ke u tokoni ki ha taha ʻokú ne fie maʻu ʻa e moʻoní. Te u feilaulauʻi hoku tami mo e ngaahi kaungāmeʻá peá u fakaafeʻi kinautolu ki he temipalé. Te u mātuʻaki fakasiʻisiʻi hoku taimi heʻeku telefoní. Te u fakasiʻisiʻi ʻeku sio faivá. Te u [toe] loto fiemālie foki ke feilaulauʻi mo ʻeku mohe hoʻatā ʻi he ʻaho Sāpaté!”

Naʻá ma ʻeke ange, “Kapau ʻokú ke loto ke kau ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli, ko e hā e meʻa ʻokú ke loto ke kamata mo taʻofi hono faí?” Naʻa nau tali mai ʻo pehē “Te u ako lahi mo fakamātoato ange ʻa e folofolá, koeʻuhí kae lava ke u tali e ngaahi fehuʻi ʻe ʻeke mai ʻe he kakaí. ʻE toe siʻi ange hoku taimi ʻi he mītia fakasōsialé; toe lahi ange ʻi hono fai e fanga kiʻi ngāue fakafaifekau faingofua ʻa e kau mēmipá, kau ai e ngāue tokoni fakaʻahó. ʻE toe siʻi ange hoku taimi ngaahi telefoní, pea, ko e taimi te u ngāue ʻaki ai ʻeku telefoní, te u fokotuʻu ki he mītia fakasōsialé ha ngaahi potu folofola pē ngaahi pōpoaki fakalaumālie. Te u ako ʻa e ngaahi lea mei he konifelenisi lahí koeʻuhí he ʻoku mahuʻinga fau. Te u maʻu meʻatokoni moʻui lelei koeʻuhí ke u longomoʻui. Te u taʻofi ʻeku fakakaukau siokitá.” ʻE kāinga ʻofeina ʻoku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou ngaahi tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí.

Fakakaukau ki heni, siʻoku kāinga kei talavou, ʻoku ou teuteu he taimí ni ki ha ʻaho ʻe fie maʻu ai ke u fai ha fakamatala ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, Palesiteni Pilikihami ʻIongi, mo ha niʻihi kehe—pea ki he ʻEikí foki—fekauʻaki mo hoku lakanga fakatauhi ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní he ʻahó ni. ʻOku ʻikai ke u loto ke ʻeke mai, “Misa Nelson, ko e hā naʻe ʻikai ke ke fakahā mahino ange ai ki he toʻu tupú honau tufakanga ʻi he tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Ko e hā naʻe ʻikai ke ke tuʻu mālohi ai ʻi hono fakaafeʻi kinautolu ke nau kau maí?”

Ko ia ai, ʻoku ou fakaafeʻi ʻa e finemui mo e talavou kotoa pē ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 12 ki he 18 ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke mou kau mai ki he kau tau ʻa e ʻEikí ke tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

Ko e hā te ne tokoniʻi koé?. ʻI he hokohoko atu hoʻo lau e Tohi ʻa Molomoná, te ke ʻilo ai ʻa e tokātelina ʻo e tānaki fakatahá,6 ngaahi moʻoni kau kia Sīsū Kalaisi, ʻEne Fakaleleí, mo e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻa ia ʻoku ʻikai maʻu ʻi he Tohitapú. ʻOku mahuʻinga fau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.7 Ko hono ʻai mahinó, kapau naʻe ʻikai ha Tohi ʻa Molomona, he ʻikai hoko ʻa e talaʻofa ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

ʻOku ou fakaafeʻi atu leva heni kimoutolu ke mou fai ia ʻaki hano fakahoko ha ngaahi meʻa ʻe nima—ngaahi meʻa ʻe nima te ne liliu kimoutolu mo tokoni ki hono liliu ʻo e māmaní:

ʻUluakí, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke taʻofi hoʻomou toutou hū ki he mītia fakasōsialé, kae lava ke holoki ʻene tākiekina fakamāmani koé.

Tuku muʻa ke u talanoa atu fekauʻaki mo ha talavou ʻi homou toʻú, ko ha mokopuna tangata ʻo haku kaungāmeʻa ofi. ʻOkú ne manakoa ʻi hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kau taki ʻo ʻene ako māʻolungá. Kimuí ni mai, naʻe maʻu ʻe heʻene mātuʻá ha meʻa ʻi heʻene telefoní ne ʻikai taau ia mo ha taha ʻoku muimui kia Sīsū Kalaisi. Naʻá na vilitaki ke ʻoua naʻá ne toe hū ki he mītia fakasōsiale ʻi ha ngaahi taimi. Naʻá na fakafetongi ʻene smartphone ʻaki ha telefonu pelu, pea kamata ke ne hohaʻa. ʻE anga fēfē haʻane fetuʻutaki mo hono ngaahi kaungāmeʻá?

Naʻá ne ʻuluaki ʻita lahi ki heʻene mātuʻá, kae hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻá ne fakamālō ange ʻi heʻena toʻo ʻene telefoní. Naʻá ne pehē, “Ko e fuofua taimi ia kuó u ongoʻi tauʻatāina ai ʻi ha fuʻu taimi lōloa.” ʻI he taimi ní, ʻokú ne telefoni pē mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi heʻene telefoni pelú. ʻOkú ne faʻa talanoa mo kinautolu kae ʻikai ke text maʻu pē!

Ko e hā mo ha ngaahi liliu kehe ne hoko ʻi he moʻui ʻa e talavoú ni? Naʻá ne pehē ʻokú ne saiʻia ʻi heʻene tauʻatāina mei he ngaahi moʻui fakangalingali ʻoku faʻufaʻu ʻe he mītia fakasōsialé. ʻOkú ne longomoʻui ange kae ʻikai tuku maʻu pē ʻene fakakaukaú ʻi heʻene telefoní he taimi kotoa pē. ʻOkú ne kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ki tuʻá kae ʻikai ke vaʻinga keimi vitiō pē. ʻOkú ne talanoa lelei mo tokoni lahi ʻi honau ʻapí. ʻOkú ne kumi maʻu pē ha ngaahi faingamālie ke ngāue tokoni. ʻOkú fakafanongo lelei ange ʻi he lotú, māmangia ange hono fofongá, fiefia lahi ange, pea ʻokú teuteu mālohi ki heʻene ngāue fakafaifekaú! Ne hoko kotoa ʻeni koeʻuhi he naʻá ne fili ke kiʻi mālōlō mei he ngaahi tākiekina kovi ʻo e mītia fakasōsialé.

Ko ia ai, ko ʻeku ʻuluaki fakaafe kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ní ke taʻofi hoʻomou toutou hū ki he mītia fakasōsialé ʻaki haʻo fakamamaʻo mei ai ʻi ha ʻaho ʻe fitu. ʻOku ou ʻilo e ngaahi lelei ʻo e mītia fakasōsialé. Ka ʻo kapau ʻoku lahi ange hoʻo tokanga ki aí ʻi hoʻo tokanga ki he fanafana ʻa e Laumālié, pea ta ʻokú ke fokotuʻu koe ʻi ha tuʻunga fakalaumālie lavea ngofua—kae pehē ki he kovi hono aʻusia ha tuenoa mo ha mamahi lahi fau. ʻOkú ta fakatou ʻilo ʻa e tākiekina ʻoku fai ʻe he mītia fakasōsialé ki he toʻu tupú ke nau fakahoko mo lea ʻaki e ngaahi meʻa he ʻikai pē te nau teitei fakahoko mo lea ʻaki mata ki he mata. Ko ha fakatātā ʻe taha ko e houtamakí.

Ko hono kovi ʻe taha ʻo e mītia fakasōsialé he ʻokú ne faʻufaʻu ha ongo ʻo ha meʻa ʻoku ʻikai ke moʻoni. ʻOku pousi ʻe he tokotaha kotoa ʻenau fiefiá, fakafiefiá mo e ngaahi ʻīmisi fakamanakoá, ʻa ia ʻokú ne faʻu ha ongo hala ko e tokotaha kotoa pē tukukehe pe koe ʻokú ke tataki ha moʻui ʻoku fiefia, fakafiefia mo fakamanakoá. Ko e lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hā ʻi he ngaahi mītia fakasōsiale kehehehe ʻokú ke ngāueʻakí, ʻoku fakangalingali, pe loi. Ko ia ai, kiʻi fakaʻataʻataʻi koe ʻi ha ʻaho ʻe fitu mei he ngaahi meʻa loi ko iá!

Fili ha ʻaho hokohoko ʻe fitu pea fai leva ia! Sio pe te ke fakatokangaʻi ha kehekehe ʻi hoʻo ngaahi ongó pe fakakaukaú, pea mo e founga ʻokú ke fakakaukau aí, lolotonga ʻa e ʻaho ʻe fitu ko iá. Hili e ʻaho ʻe fitu ko iá, fakatokangaʻi angé pe ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻokú ke loto ke taʻofi mo ha ngaahi meʻa ʻokú ke loto he taimí ni ke kamata hono fakahokó.

Ko e kiʻi taimi ko ʻeni hono taʻofi ʻo e mītia fakasōsialé ʻoku ʻi he vahaʻa pē ia ʻoʻou mo e ʻEikí. Ko hoʻo fakaʻilonga ia kiate Ia ʻokú ke loto fiemālie ke mavahe mei he māmaní kae lava ke ke kau ki Heʻene kau tau kei talavoú.

Ko ʻeku fakaafe hono uá ke ke feilaulauʻi fakauike ho taimi maʻá e ʻEikí, ʻi ha uike hokohoko ʻe tolu, ke Ne ʻafioʻi ʻokú ke loto fiemālie ke hoko ko ha konga ʻo ʻEne kau tau kei talavoú—ʻo laka hake ʻi haʻo fie maʻu ha toe meʻa kehe. Siʻaki e meʻa ʻokú ke manako ke faí ʻi ha uike ʻe tolu pea fakaʻaongaʻi ʻa e taimi ko iá ke tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

Ka ʻi ai ha faʻahinga taimi ʻokú ke fai ai ha faʻahinga meʻa {120}ʻoku tokoni ki ha faʻahinga taha pē—ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí—ʻo ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea maʻu honau ouau papitaisó mo e ouau fakatemipalé, ko hoʻo tokoni ia ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. ʻOku faingofua pehē ia.

ʻI hoʻo lotu fekauʻaki mo hono feilaulauʻi ko ʻeni ʻo e taimí, ʻe tataki koe ke ke ʻilo ʻa e meʻa ke siʻaki ʻi he uike ko iá mo e meʻa te ke fai ʻi he uike ko iá ke tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Hangē ko ʻení, ʻe malava ke feilaulauʻi ʻe ha talavou tā pulu haʻane takai ʻe taha he tā pulú kae fakamoleki ʻa e taimi ko iá ʻi he faiʻanga papitaiso he temipalé.

Ko ʻeku fakaafe hono tolu kiate kimoutolú ke mou sivisiviʻi hoʻomou moʻuí mo e ʻEikí, pea naʻa mo hoʻo mātuʻá mo e pīsopé, ke fakapapauʻi ʻokú ke tuʻu taʻeueʻia ʻi he hala ʻo e fuakavá. Kapau kuó ke hē, pē ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke ke tukuange kae lava ke tokonia ai ho lotó mo e fakakaukaú ke toe maʻa ange, ko e ʻaho lelei taha ʻeni ke ke liliu aí.

Kapau ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi ʻa e founga ki he fakatomalá, talanoa ki hoʻo pīsopé pe ko hoʻo mātuʻá pe fakatouʻosi. Te na tokoni atu ke mahino kiate koe ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Te na tokoniʻi koe ke ke aʻusia ʻa e fiefia ʻoku maʻu maʻu pē ʻi he fakatomala moʻoní.

Kātaki, {127}ʻoua naʻá ke teitei mavahe mei he hala ʻo e fuakavá. Kātaki ʻo foki mai fakafou ʻi he fakatomala moʻoni, he taimí ni. ʻOku mau fie maʻu koe ke ke kau mo kimautolu ʻi he kau tau kei talavou ʻa e ʻEikí. He ʻikai tatau ia ʻo kapau he ʻikai ke ke kau mai!

Ko ʻeku fakaafe hono faá ke ke lotu fakaʻaho ke maʻu ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOkú ta moʻui ke mamata, pea ʻe hokohoko atu ʻetau mamata, ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻaki ʻa e mālohi lahi. Pea te ke hoko koe ko e konga ʻo e mālohi ʻokú ne pouaki ʻa e tānaki fakataha ko iá.

Ko ʻeku fakaafe hono nimá ke ke makehe mo kehe mei he māmaní. ʻOkú ke ʻilo pea ʻoku ou ʻilo te mou hoko ko ha maama ki he māmaní. Ko ia ai, ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke fotu, lea, ngāue mo teuteu ʻo hangē ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí. ʻIo, ʻokú ke moʻui ʻi he māmaní, ka ʻokú ke maʻu ha tuʻunga ʻulungaanga ʻoku kehe ʻaupito mei he māmaní ke tokoniʻi koe ke ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻuli ʻo e māmaní.

ʻI he hoko ko ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takauá, te ke lava ʻo vakai tonu ki he moʻoní ʻi he haʻohaʻonga ʻo e ʻulungaanga fakamanakoa kuó ne tafia hotau sosaietí. Te ke poto ange ʻi he ngaahi toʻu tangata ki muʻá. Pea kapau ʻe ui koe ʻi ha taimi ʻe niʻihi [ʻokú ke] “faikehe,” lau ʻa e fakahīkihiki ko iá ko e fakalāngilangi peá ke fiefia ai he ʻokú ke maamangia ʻi he māmani fakapoʻuli ko ʻení!

Fokotuʻu ha tuʻunga moʻui maʻá e toenga ʻo e māmaní! Fiefia ʻi hoʻo kehé! ʻOku totonu ke hoko ʻa e kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ko hoʻo tuʻunga moʻuí ia. Ko e tuʻunga moʻui ia ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻEne toʻu tupú ke nau moʻui ʻakí. ʻI heʻeku hoko ko ʻEne tamaioʻeikí, ʻoku ou kole atu ke ke toe ako ʻa e kiʻi tohí ni. Lau ia ʻi he faʻa lotu ʻo hangē kuo teʻeki ai ke ke lau ia kimuʻá. Fakaʻilongaʻi ia. Aleaʻi Talanoa mo ho ngaahi kaungāmeʻá fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga moʻuí. Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení, ko hoʻo tuʻunga moʻuí ia, pea toe tauhi pau ange ki ai.

ʻOkú ke maʻu hano tatau. Ko ia ai ʻi he hili e fakataha ʻo e efiafi ní, kapau ʻokú ke fili ke ke kau mai, kātaki ʻo foaki ha tatau ʻo e kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ki haʻo kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke ne ʻilo hoʻo tuʻunga moʻuí, pē ʻoku ʻikai ke ne moʻui ʻaki.

Lotua pe ko hai ʻokú ne fie maʻu ʻa e kiʻi tohi ko ʻení. ʻE fakahinohinoʻi koe. Pea ʻe hoko ko ha meʻa fakafiefia.

Tuku ke u fakamāʻopoʻopo ʻaki hono toe vakaiʻi ʻeku fakaafe ʻe nima ke mou kau ai ki he konga kau tau kei talavou ʻa e ʻEikí ke tānaki ʻa ʻIsilelí.

  1. Taʻofi hono ngāue ʻaki ʻo e mītia fakasōsialé ʻi ha ʻaho ʻe fitu.

  2. Feilaulauʻi fakauike ho taimí ki he ʻEikí ʻi he uike ʻe tolu.

  3. Nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá. Kapau ʻokú ke mavahe, fakatomala pea foki mai ki he halá.

  4. Lotu fakaʻaho ke malava ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  5. ʻAi ke ke makehe. ʻAi ke ke kehe. Hoko ko ha maama. Foaki ha tatau ʻe taha ʻo e kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ki haʻo kaungāmeʻa.

Siʻoku kāinga kei talavou, ʻoku mou kau ʻi he lelei taha kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ki he māmaní. ʻE malava ke ke toe poto ange mo fakapotopoto ange mo lahi ange ho ivi tākiekina he māmaní ʻi ha toe toʻu tangata ange kimuʻa.

ʻI heʻeku fakaʻosí, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou tuʻu fakataha mo e toʻu tupu kotoa ʻi he funga ʻo e māmaní mo fakamoʻoniʻi hoʻo loto fiemālie ke hoko ko ha mēmipa ʻo e kau tau kei talavou ʻa e ʻEikí ʻi Saioné ʻaki ʻetau hivaʻi fakataha ʻa e hiva tukú, “ʻE Kāinga Kuo Hao.”

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻaki hoku lotó kotoa ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtua Māfimafí. ʻOkú Ne moʻui. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Ko Hono Siasí ʻeni, kuo toe fakafoki mai ke fakakakato hono ngaahi ikuʻanga fakalangí, kau ai e talaʻofa hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

Ko kimoutolu ʻa e ʻamanaki leleiʻangaʻo ʻIsilelí, ʻa e “fānau ʻo e kuonga kuo talaʻofá”!8 Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.