Fakamafola S&I
Kau Faiakó, Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamo‘uí


Kau Faiakó, Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamo‘uí

Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa

12 Sune 2022

Chad Strang: ʻI heʻete hoko ko e tamaí, ʻoku ou tui ko e taha ʻo hoku ngaahi fatongia mahuʻinga tahá ke akoʻi ʻeku fānau taʻu hongofulu tupú ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni mo e tokāteline ʻe lava ke maʻu ʻi he ngaahi folofolá ʻa ia ʻoku fehokotaki fakataautaha kiate kinautolu ʻi heʻenau moʻuí mo honau ngaahi tūkungá. Pea kuo hoko ia ko ha lēsoni ako mahuʻinga ʻaupito kiate au—ke ʻiloʻi ʻa e Lāumālié pea ke fakafehokotaki kiate kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻenau ngaahi fiemaʻú ka, ke mahuʻinga angé, ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ha ʻofa ki he ngaahi folofolá mo ha mahino ʻe lava ke fakafekauʻaki ʻa e tokāteliné ki heʻenau moʻuí.

Roberta Luz Pavanelo [Subtitles]j: Ko ha faiako semineli au mei Palāsila. ʻI he kamata ke u akoʻi ʻa e seminelí, ne u fie maʻu ʻaupito ke u hoko ko ha faiako lelei, pea ne u fie maʻu ʻaupito ke ako ʻe heʻeku kau akó ʻa e meʻa kotoa ne u akoʻi angé. Ko ia ne u fakakaukau ki ha ngaahi founga kehekehe ke faiako aí: ngaahi akoʻí, ʻū vitiō, ngaahi ʻekitivitī. Pea ʻi ha taimi ʻe taha ne fakahoko ʻe ha tokotaha ako ʻa e fua lotú, peá ne kole ke lava ke ne ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi he lolotonga ʻo e kalasí. Pea ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia, ʻikai ko ia? ʻOku tā tuʻolahi ʻetau fanongoa ʻení, ka ʻi he momeniti ko iá ne liliu ʻe he lotu ko iá hoku lotó, pea ne u pehē, “Ko e meʻa ia ʻoku fiemaʻu ʻe he kau akó. ʻOku nau ʻi hení ke ongoʻi ʻa e Laumālié.”

Tyler Harris: Ko ha faiako Palaimeli au. ʻOku tokolahi ʻeku kalasí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fiemaʻu makehe, pea meʻamālié, ne mau maʻu ha ako fakaʻofoʻofa mei heʻemau palesiteni Palaimelí, peá ne akoʻi kimautolu ʻoku ʻikai ako ʻa e fānau kotoa pē ʻi he founga tatau, pea ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fuʻu fie maʻu ke ala mo pukepuke ha meʻa pe fakahoko ha meʻa. Ko ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau fuʻu fie maʻu ʻenautolu ke nau ako ʻi he sió mo e ngaahi alā meʻa peheé. Ko ia ai ʻoku mau feinga ʻaupito ʻi heʻemau hoko ko e kau tangata ʻe toko 3 ʻi he kalasí ke mau lotua mo fakakaukau ki he founga te mau mavahe ai mei he ʻikai tokanga mai ha tahá ki he tuʻunga te nau lava moʻoni ai ʻo ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ako ki he ngaahi meʻa ʻe tokoniʻi ai kinautolu ke nau kau mai mo tokanga ʻi lokiakó. Pea kuo mau maʻu ha aʻusia maʻongoʻonga mo e fānau ko ʻení kae lava ke mau maʻu moʻoni ha ngaahi lēsoni ʻaonga.

Kaion Constantino [Subtitles]: ʻOku ou haʻu mei Palāsila, pea ko ha faiako ʻinisititiuti au. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi ha kalasi ʻinisititiuti lolotonga ʻo e mahaki fakaʻauhá ne pau ai ke mau kalasi ʻi he ʻinitanetí. Pea ne u fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē, ka neongo iá, ko e toko taha pē ne kau maí. Pea naʻe lahi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa e tokotaha akó he naʻá ne toki kau mai ki he Siasí. Pea ʻi he ʻaho ko iá, ʻi heʻeku fanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, ne lava ke u tokoni ke tali ʻene ngaahi fehuʻi lahi. ʻOku ou fiefia ʻaupito koeʻuhí ʻokú ne teuteu ʻi he taimí ni ke ngāue fakafaifekau.

Sina Khoza: Kimuí ni mai ne vahe mai kiate au ke u lea ʻo kau ki ha taimi faingataʻa moʻoni ʻi heʻeku moʻuí, ʻa ia ne hoko ia ko ha taimi fakamamahi. Pea ko e founga ne u teuteu ai ki he fatongia lea ko ʻení ko ʻeku tokanga taha ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí. Ne u fakakaukauloto ki he ngaahi taimi fakamamahi lahi ne tofanga ai ʻa e Fakamoʻuí mo e founga naʻá Ne tali ʻaki kinautolú. Naʻá ku fakatokangaʻi, ʻi heʻeku tokanga taha kiate Ia mo e founga naʻá Ne tali ʻaki ʻa e ngaahi tūkunga fakataautaha ko ʻení, ko e ngaahi meʻa kotoa ne u fouá ne fakataumuʻa moʻoni pē ia ke u lelei ange ai. Pea ne u ʻiloʻi ne hoko kotoa ia ko ha konga ʻo ha Tamai ʻofa ʻi langi, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu mo fakahoko haohaoa ia, neongo pe ko e hā ʻoku tau fouá.

Lori Newbold: ʻI heʻeku faiakó, naʻá ku iku ʻo kole ki ha ngaahi sīpinga lahi ange. Naʻá ku fakatokangaʻi e ngaahi fehokotaki ʻi he taimi ne mau talanoaʻi ai ha tokāteline, pea ne u kole ange leva ki he kau finemuí ke nau sio ki he ngaahi fehokotakí. Ko ha fakatātā ʻe taha ko ha finemui ne u ʻeke ange, hangē ko ʻení, “ʻOkú ke sio ʻoku ʻi fē ʻa e Fakamoʻuí ʻi he sākalamēnití?” Pea ne mau toki talanoa pē ki he sākalamēnití, pea—fakafokifā pē ʻene fakatokangaʻi hake ʻo ne [pehē]—ʻi heʻetau sio ki he tēpile sākalamēnití, ʻoku tau sio ki Hono sinó. Peá ne aʻusia ha momeniti ʻa ia neongo kuó ne taʻu 17, ka ne teʻeki ai ke ne fehokotaki mo e Fakamoʻuí ʻi he tuʻunga ko iá. Pea ʻi he ʻuhinga pē ko iá, kiate au ʻi heʻeku mateuteu fakataautaha ʻi he founga ko iá, ne kamata ke u sio tuʻo lahi ange kiate Ia, pea ne hā atu fakanatula pē ia meiate au.

Pandu Prasetyo: ʻI heʻeku kei ngāue fakafaifekaú, ne u ako ke mateuteu maʻu pē ke fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. Naʻe tokoniʻi au ke u ʻiloange ki heʻeku kau fiefanongó mo tokoni ke akoʻi kinautolu ʻi heʻeku faifeinga ke fanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié.

Tania M Diaz De Recio [Subtitles]:

ʻI heʻeku hoko ko ha fefine ngāue fakaetauhí, ʻi heʻeku lotua ʻa e kau fafine kotoa ʻoku totonu ke u ngāue fakaetauhi ki aí, ʻoku ou ongoʻi ha ʻofa lahi ange kiate kinautolu. Pea ʻoku ou ongoʻi foki ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Fakamoʻuí.

Alex Munoz [Subtitles]: ʻOku mau feinga maʻu pē ke tokanga taha kia Sīsū Kalaisi, pea kuó u fakatokangaʻi ʻi he taimi ʻoku mau feinga ai ke tokanga taha ʻa e kalasí kia Sīsū Kalaisí, ʻi Heʻene ngaahi fakataipé, mo e ngaahi fakaʻilonga ʻoku mau sio ki ai ʻi he ngaahi folofola ʻoku nau fakafofongaʻi Iá, ʻokú ne ʻai ʻa e kau akó ke fekumi moʻoni kia Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi folofolá mo e founga ʻoku tākiekina ai ʻenau moʻuí.

Nuria Munoz: ʻOku faʻa kau maʻu pē homa ongo ʻofefine lalahí ki heʻemau ako ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, ka ko homa ʻofefine hono tolú naʻe kiʻi mā pea ʻikai lahi ʻene vahevahé. Naʻá ku sio ʻi he lolotonga ʻo e uiké naʻá ne tā fakatātaaʻi ʻa e meʻa ne mau aleaʻí, pea ne u pehē ʻe hoko ia ko ha founga lelei ke tokoniʻi ia ke ne ongoʻi te ne lava ʻo vahevahe. Ko ia ne u fakaafeʻi ia ke ne vahevahe mo kimautolu e ngaahi fakatātā ko iá, pea ʻi he uike kotoa pē ne ʻi ai haʻane ʻū fakatātā foʻou ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ne mau aleaʻí. Naʻá ne kamata vahevahe leva ʻene fakamoʻoní fakataha mo e ʻū fakatātā ko iá mo tohi kinautolu. Pea ne hoko ia ko ha founga fakaʻofoʻofa ke tokoniʻi ia ke ne ongoʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi ia pea ʻe lava ke ne tokoni ʻi he ngaahi meʻa ne mau aleaʻí pea ne tokoni moʻoni ia ke fakamālohia kotoa ʻemau fakamoʻoní.

Paola Segastume de Orellana [Subtitles]: Ne akoʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau ʻofa ʻi heʻetau kau akó kotoa. Ko ia ai ʻoku ou fie tokanga ʻaupito ki he ngaahi meʻa ʻoku nau makehe taha aí, ʻi heʻenau ngaahi ʻekitivitī ʻi tuʻa ʻi he Siasí. ʻOku ou fie tokanga lahi foki ki honau ngaahi ʻaho fāʻeleʻí, ke ʻilo lelei honau hingoá, pea mo lava ʻo tokangaekina kinautolu ko ha kakai makehe. ʻI heʻenau hoko ko e fānau makehe ʻa e Tamai Hēvaní, ʻoku ou tokanga kiate kinautolu. Kapau ʻe ʻikai haʻu ha taha ʻiate kinautolu ki he kalasí, ʻoku ou fekumi fakataautaha kiate kinautolu, pea ʻoku ou ʻiloʻi maʻu pē ʻa kinautolu takitaha.

Woodly LaFord: ʻI heʻeku hoko ko ha pīsopé, ʻoku ou ngāue ʻi he taimi lahi mo e toʻu tupú, pea ʻoku ou tui ko e founga lelei taha ke tokoniʻi ai kinautolú ko e tokanga taha kia Sīsū Kalaisí. Pea ʻoku ou fakahoko ia ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻo e polokalama tupulaki fakataautaha kuo fakataumuʻa ki he kotoa ʻo e toʻu tupú. ʻOku ʻi ai haʻaku talavou ʻe taha ne ʻikai ʻalu ki he seminelí, pea ne u fakakaukau ʻi hono tokoniʻi ia ke ne maʻu ha mahino ki he fiemaʻu ke hoko ʻo hangē ko Sīsuú ʻe mātuʻaki tokoni ia kiate ia. Ko ia ne mau fokotuʻutuʻu ha ʻekitivitī ki he tupulaki fakatāutahá. Pea ʻi he hili e ʻekitivitī ko iá, ʻoku haʻu leva ke kau maʻu pē ki he seminelí. Ko ia ʻoku mahino kiate au kapau ʻoku tau fie maʻu ke tupulaki fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e toʻu tupú, te tau lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau tokanga taha ke hoko ʻo hangē ko Sīsuú.

Edwin Ramirez Guzman [Subtitles]: Mālō e lelei. Ko ha faiako Palaimeli au. ʻOku ou akoʻi ʻa e fānaú. ʻOku ou haʻu mei Kuatemala. ʻOku nau kehekehe kotoa pē, pea ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku nau fuʻu longomoʻui ʻi he taimi ʻe niʻihi.

Pea ʻoku ou lava ʻo ongoʻi ʻoku finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke akoʻi kinautolu takitaha ʻi ha founga ʻoku makehe kiate kinautolú. Pea ʻoku ou manatuʻi ha taimi ne fuʻu taʻe-manonga ʻaupito ai ha taha ʻo e fānaú. Ko ha kiʻi tamasiʻi longomoʻui ʻaupito ia, pea ne u lava ʻo fakaafeʻi ia ke ne hoko ko hoku tokoni ʻi he kalasí. Ko ia ai ne u fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ivi ko iá ke lava ʻo akoʻi ʻaki ʻa e fānau kehé. Pea ʻi he founga ko iá ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻiate kitautolu takitaha ʻa Sīsū Kalaisi; ʻokú Ne akoʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga pau ʻaupito koeʻuhí ke tau lava ʻo ako. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu takitaha. Pea ʻoku tau ongoʻi ia ʻi he taimi ʻoku tau vahevahe ai ʻEne ongoongoleleí.