Nokon ko an Kūrijm̧ōj
Naan ko Rem̧m̧an kōn Lan̄lōn̄ Eļap


Naan ko Rem̧m̧an kōn Lan̄lōn̄ Eļap

2022 Nokon in Kūrijm̧ōj eo an Būreejtōnji eo Kein Kajuon

Jabōt, Tijem̧ba 4, 2022

Mere Kūrijm̧ōj! Kam̧m̧oolol n̄an aolep ro me ennaan ko im al ko im jerbal ko aer raar kean̄ kōn “naan ko rem̧m̧an, naan in lan̄lōn̄ eļap” ilo jijen in Kūrijm̧ōj in.

Buki milien rej keememe ļotak eo an Jisōs Kraist ilo jijen in Kūrijm̧ōj in. Aolepen laļ in ej aikuj keememe. Ekar im Ej mour eo eaorōktata me ekar mour.

I.

Jekdo̧o̧n ilo naan ko an laļ in, mour eo an Jisōs Rinazareth ioon laļ ekar ļap kilaan ilo laļ in im ilo bwebwenato jān jabdewōt armej rekar mour. E ekar unin kōnono eo eaorōktata an rikanaan ro im rijeje poem ro ium̧win taujin iiō ko. Pija eo em̧m̧antata im al ko an laļ in rekar wujlepļo̧k n̄an keememe ļotak im mour im mijen eo an Jisōs Kraist. Rimāletlet ro im rikkatak kōn kabun̄ ko raar joļo̧k mour ko aer n̄an ekkatak kōn katak ko An. Katak ko raar im̧we elōn̄ jerbal ko an iakwe eo em̧ool, waļo̧kļo̧k ko an iakwe eo erreo an Kraist.

Armej raar kōm̧m̧an elōn̄ļo̧k men ko n̄an kakeememej mour eo An im katak ko jān Irooj Jisōs Kraist. Menin, aaet, ekoba m̧ōn jar ko reļļap me repād ilo aolepān Europe im America, elōn̄ wōt iaer rekar aikuj in bōk elōn̄ļo̧k jān buki iiō ko n̄an kalōki. Kiiō epaak, Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata ewōr an 171 tampeļ ko kar aji im rej jerbal im ewōr 129 ilo jekjek in kōkāāl ko aer, ekkal ko rekāāl, design, ak ko kar kōjjeļā kaki jān Būreejtōn Russell M. Nelson ilo kweilo̧k eo eļap kiiō ilo Oktoba eo. Im̧ōkein im̧ōn Irooj repād ilo aolep laļ im ilo 74 laļ ko ilo laļ in. Ijo jej wujlepļo̧k mour ko ad n̄an ļoor Jisōs Kraist.

Milien armej kar leļo̧k mour ko aer—im, eo aorōkļo̧k, milien em̧ōj aer jon̄e mour ko aer ālkin mour eo an Irooj Anij in Israel, Jeova, Jisōs Kraist, ad Rilo̧mo̧o̧r. Būreejtōn Gordon B. Hinckley ekar jab kōļapļap kōn ennaan eo ke ekar kean̄, “Waanjon̄ak eo An ban maron̄ keidi ekar juon kajoor eļap n̄an em̧m̧an im aeņōm̧m̧an ilo aolepen laļ in.”1

II.

Jemaron̄ lo juon jibadbad aorōk im kakōļļe ilo kōjjeļā eo ekwojarjar kōn ļotak eo an Nejin Anij Emake Wōt. Jej ekkatak jān bwebwenato ko an Kallim̧ur Ekāāl bwe kōjjeļā ko kōn ļotak eo an ajri Kraist ilo laļ ko iturear kar kōm̧m̧ani n̄an jilu kurup ko rooktak jān doon, kajjojo kōn paaktok ko relukkuun in oktak. Ro raar bōk kōjjeļā jān lan̄ kōn ļotak eo raar lukkuun ettā, ekwojarjar otem ekwojarjar, im lukkuun in māletlet.

Kōjeļļā eo m̧oktata ekar n̄an rilale sip ro ilo toļ ko turin Betleem. Juon enjeļ im juon kuwaer in lan̄ raar kean̄ “naan ko rem̧m̧an naan in lan̄lōn̄ eļap, im enaaj n̄an armej otemjeļo̧k … Ri Lo̧mo̧o̧r, E Kraist Irooj.”2 Rilale sip ro raar bōlen kar kāālet n̄an bōk ennaan kein rem̧m̧an kōnke raar ettā im ettā bōro. Kōn menin, rekar jenoļo̧k ilo aer buki ennaan ko an lan̄, eo me rekar kam̧oole ilo aer loļo̧k nin̄nin̄ eo ej kab lotak tok. Innām, jeje ko rekwojarjar ej kwaļo̧k, raar “kabun̄bun̄ļo̧k naan eo ear waļo̧k n̄an er kōn nin̄nin̄ eo.”3 Jerbal eo aer āinwōt rilale sip ko im ļam ko ekar emakijkij aer kar jim̧or kōtmene waanjon̄ak ko Rilo̧mo̧o̧r ekar bōk jikin ilo katak ko An. Barāinwōt, ke Jisōs ekar itok n̄an Jon Ripeptaij ilo jinoin jerbal in karejar eo An, bwe rikanaan eo ekar kean̄, “Lo, Lamb an Anij, Eo ej bōkļo̧k an laļ jero̧wiwi.”4

Kōjjeļā kein karuo kōn ļotak eo an Messaia eo ekar ilo tampeļ eo ilo Jerusalem n̄an ruo rijerbal kwojarjar ro me mour ko aer raar em̧m̧an kar kōkarbōb er n̄an bōk kam̧ool eo an Jetōb Kwojarjar. Ke Meri im Josep raar bōktok nin̄nin̄ Jisōs n̄an tampeļ eo n̄an katok eo kar kōmeļeļeik kōn m̧aanje, Simeon im Anna raar jim̧or kam̧ool bwe E ekar Messaia eo. Jeje ko rekwojarjar rej je bwe Simeon ekar bōk ajri eo ilo pein im kar kōjeraam̧m̧an Anij n̄an kōtļo̧k an lo “am̧ lo̧mo̧o̧r,” juon “meram bwe en rome ro ri aelōn̄ ko, im aibojooj im an ro doon Israel.” Im Anna, “juon ri kanaan kōrā,” “ej deļo̧n̄ im kam̧m̧oolol Anij, im kōnono kōn E n̄an er otemjej rej kattar lo̧mo̧o̧r ilo Jerusalem.”5

Kurup eo kein kajilu raar ekkatak kōn ļotak in ekabwilōn̄lōn̄. Baibōļ eo, āinwōt kar kōkm̧anm̧anļo̧k jidik jān Josep Smith, ej kwaļo̧k bwe ekar wōr em̧m̧aan ro remāletlet raar itok jān iturear n̄an Jerusalem, ba, ewi nin̄nin̄ eo me eļotak, Messaia eo an Riju ro? bwe kōm kar lo iju eo an ilo rear, im itok n̄an kabun̄-jar n̄an e.”6

Jān kajjitōk eo aer kar kwaļo̧ke jejjab maron̄ pere bwe kar tōl er jān Irooj n̄an jibadbad ko An rekwojarjar. Baibōļ eo ej katakin bwe “men ko an Anij ejjeḷọk en e jeḷā kaki, a Jetōb an Anij wōt.”7 Em̧m̧aan māletlet rein raar jān bar juon āne im m̧anit, kōn menin juon kam̧ool n̄an er ekar juon kakeememej bwe Messaia eo ekar ļotak n̄an aolep armej. Ilo kakobaba, emaron̄ bar wōr juon jibadbad. Aorōk in gold im menin letok ko jet an em̧m̧aan ro remāletlet kar liļok emaron̄ in kar jipan̄ Meri im Josep n̄an kōm̧m̧ane iaļ eo aer em̧ōkaj n̄an Ijipt im n̄an kar pād wōt ijo n̄an lo̧mo̧o̧ren ajri Kraist eo ke mour eo An kar kamijake kōn ijjilōk eo enana an Kiin̄ Herod.8

Ekaitoktok ke limo bwe iien eo ekabwilōn̄lōn̄ kōn ļotak eo an Kraist im juon men eo ekanooj aorōk kōn iien jab eo kar kōjeļļāik wōt ro relukkuun ettā bōro, lukkuun kwojarjar, im lukkuun māletlet? Āinwōt an kar Elder James E. Talmage katakin ilo Jesus the Christ, “Ilo m̧ool Anij ekar lelōn̄tak rikam̧ool ro kōn E make n̄an tōpar aolep taitōļ ko im jekjek ko an armej ro—naan in kam̧ool eo an enjeļ ro kōn jeram̧ōl im ettā eo; naan in kam̧ool eo an rimāletlet ro n̄an kiin̄ kaņōk em̧m̧an im pris utiej bōro ro an Judea.”9

Keememeje Simeon im Anna emaron̄ im̧we kōj n̄an erom̧ āinwōt er, im kobaik kam̧ool eo ad kōn ļotak eo kwojarjar im jibadbad eo an jijen in Kūrijim̧ōj in.

III.

Bwe n̄an kōj, ejjeļo̧k men ekāāl n̄an keememe ļotak eo an Kraist. Ennaan eo ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin im meļeļe kake. Kar katakin Adam. Kar katakin ro nejin Israel. Kar bar kwaļo̧ke n̄an ro bwijjin Jemed Liai. Āliji im bar āliji, rikanaan ro raar kean̄ kōn m̧ool ko reļļap an katak ko im Pinmuur eo an Jisōs Kraist. Āliji im bar āliji, raar kean̄ kōn mijen eo An im kar katakin kakien eo An bwe ajri ro nejin Anij ren iakwe im jerbal n̄an Anij im n̄an doon. Kar bar āliji ilo aolepān bwebwenato an laļ in, kean̄ kein rej ennaan eo aorōktata ilo mour indeeo. N̄an ro me rej ļoor Kraist, kean̄ kein rejjab aikuj in bar ukōti. Rej aikuj in bar kōkāāli ilo kajjojo mour ko ad.

Kūrijim̧ōj ej im̧we kōj n̄an wōr ikdeelel n̄an kwaļo̧k ļōmņak in kōm̧m̧an eļapļo̧k n̄an kwaļo̧k ad iakwe im jemjerā n̄an aolep. Kean̄ eo an lan̄ “aenōm̧m̧an ioon laļ, ippān armej raņ ebun̄būruōn kōn er”10 ekar jab wōt n̄an ro me ewōr kadede ad en̄jake ko an iakwe im kōņaan. Kean̄ eo ej ba bwe en wōr ad jouj n̄an ro m̧ōttad, n̄an ruwaimejet ro, em̧ool n̄an rikōjdet ro. Kūrijm̧ōj ej barāinwōt juon iien n̄an jeorļo̧k bōd, juon iien n̄an kajim̧we bōd in etto ko im kōm̧m̧an kajjim̧we ippān ro jet.

Kūrijm̧ōj ej juon iien n̄an joļo̧k kabbwil im lim̧otak, n̄an anjo̧ ioon kōmmatōr, n̄an kaminene kijenmej, im n̄an kadikļo̧k aorōkin oktak ko ilubwilijin armej. Jej aikuj leļo̧k jemjerā em̧ool n̄an aolep armej, ro me rej im ro me rejjab jān kabun̄ in ad, kōjparok kakien eo an Anij ekar kōņaan bwe Moses en leļo̧k n̄an ro nejin Israel:

“Im eļan̄n̄e ruwamāejet ej ito-itak ippemi ilowaan āneo, kom̧win jab kōm̧m̧an nana n̄an e.

“Ak ruwamāejet eo ej ito-itak ippemi ej n̄an kom̧ āinwōt eo ear ļotak eoļōpemi, im kwōn yokwe e āinwōt kwōj make yokwe eok.”11

Kūrijm̧ōj ej juon iien n̄an keememej bwe jej aolep ajri ro nejin juon Jemed ilo Lan̄ eo ekar letok Nejin M̧aan Eo Ejitōnbōro Emake Wōt bwe aolep ren lo̧mo̧o̧r jān mej im eo ekar letok kōjeraam̧m̧an ko an lo̧mo̧o̧r im mour ijo eutiejtata n̄an aolep armej ilo ejja jekjek ko wōt.

Āinwōt rikaļoor ro an Kraist, jej aikuj in joujtata im jake jōbōl eo ippān aolep armej jabdwōt jikin. Jej aikuj katakin ajri ro nejid n̄an jouj im jake jōbōl eo ippān aolep. Jej aikuj, aaet, jab kobaļo̧k ilo jabdewōt kain iaio ko im m̧akūtkūt ko me rej kakkure m̧wilid ak kōm̧ōjņoikļo̧k tōmak eo ad im kabun̄jar. Ak menin ejjab aikuj dāpij kōj jān kijejeto in jerbal ippān doon ippān armej ro me rej kajjieon̄ ukōt tōmak an bar juon—ritōmak ro ak ro rejjab tōmak.

Jejjo bukwi iiō remootļo̧k, Būreejtōn Thomas S. Monson ekar kōnono naan kein:

“Rilale sip in etto ro raar kappukot ajri Jisōs. Bōtaab jej kappukot Jisōs RiKraist eo, Eo Jeid Erūtto, ad Rijojomar ippān Jemen, ad RiPinmuur, Rikōm̧anm̧an an ad lo̧mo̧o̧r; E eo ekar ilo jinoin ippān Jemen; E eo ekar bōk ioon make jerawiwi ko an laļ im kar kanooj m̧ōņōņō in mej bwe jen maron̄ mour indeeo. En̄in ej Jisōs eo me jej kappukote.”12

Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata āinjuon aer keememe ennaan in lo̧mo̧o̧r eo an Jisōs Kraist ilo aolepān iiō eo. Ewōr ippād menin letok eo an Jetōb Kwojarjar, eo mijen eo an ej n̄an kam̧ool kōn Jemen im Nejin.13 Jej ajri ro nejin Jemed ilo Lan̄ eo ekar kean̄, “En̄in ej jerbal eo Aō im aiboojoj eo Aō—n̄an kakūrm̧ool jab wabanban im mour indeeo an armej.”14 Im rikanan ro an ad Rilo̧mo̧o̧r, Jisōs Kraist, eo ej Irooj Anij in Israel, ekar kwaļo̧k gospel eo An:

“Bwe E eaar itok ilo laļ in, em̧ool Jisōs, n̄an kar debwāāl n̄an laļ in, im n̄an ineeki jero̧wiwi ko an laļ in, im n̄an kokwōjarjare laļ in, im n̄an karreoik e jān aolep jab weeppān;

“Bwe kōn E aolep ren maron̄ mour ro Jemān eaar likūt ilo kajoor eo An im kar kōm̧anm̧an jān E;

“Ro rej kaiboojoj Jemān, im kōjparok aolep jerbal ko an Pein.”15

Kōn menin, ilo Kabun̄ eo An me em̧ōj an jepļaaktok jej kean̄ “bwe kōn Pinmuur eo an Kraist, aolep armej remaron̄ bōk lo̧mo̧o̧r, jān pokake kein ko im kain̄i ko an Gospel eo.”16 Āindein ij kam̧ool ilo et eo ekwojarjar etan Jisōs Kraist, amen.