Laipelí
Ko ʻEku Kau Fakamoʻoni ʻa Kimoutolu


Ko ʻEku Kau Fakamoʻoni ʻa Kimoutolu

Fakamafola Fakasatelaite ʻa e Semineli mo e ʻInisititiuti Ako Fakalotú• 4,ʻAokosi, 2015

ʻOku ʻi heni ʻa e laumālié pea ʻoku toputapu ia pea hangē pē ko kimoutolú, ʻoku ou houngaʻia koeʻuhí ko e ngaahi ako kuo fakahokó.

Ne akoʻi ʻe Molomona e taha ʻene ngaahi tohi fakaʻosí ʻo pehē:

“He vakai, ʻi he ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē, mo ʻene ʻi he taʻengatá ki he taʻengatá, vakai, naʻá ne fekau mai ʻa e kau ʻāngelo ke tauhi ki he fānau ʻa e tangatá, ke fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo ki he hāʻele mai ʻa Kalaisí; pea ʻe ʻia Kalaisi ʻa e hoko mai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí. …

“Ko ia, ko e meʻa ʻi he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e folofola kotoa pē naʻe ʻalu atu ʻi he fofonga ʻa e ʻOtuá, naʻe kamata ʻe he tangatá ke ngāue ʻaki ʻa e tui kia Kalaisí; pea ko ia ʻi he tuí, naʻa nau puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí.”1

ʻI heʻeku fakakaukaú, ko kimoutolu, ʻa e kau faiako ʻi he semineli mo e ʻinisititiutí, pongipongi mo e taimi kuo fakaʻataá (released time), ʻi he ngaahi ʻapí, falelotú, ʻapiako māʻolungá, kolisí mo e ʻunivēsití, ʻa e kau ʻāngelo naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ke tauhi ʻEne fānaú koeʻuhi ke nau ngāue ʻaki ʻa e tui kia Kalaisí pea puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí. ʻOku ou fakahaaʻi atu ʻa e loto houngaʻia koeʻuhí ko hoʻomou akoʻi ʻEne tokāteline haohaoá ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakamālō atu hoʻomou fai tōnunga ʻi he ʻaho kotoa pē, he pongipongi mo e efiafi, ko hono talaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ko e “mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí.”2 ʻOku ou fakahaaʻi e loto fakamālō ki homou hoa fakaʻofoʻofá, ʻa homou uaifí mo e husepānití, ko ha kau ʻāngelo foki ʻi heʻenau angaʻofá mo e poupoú.

Ko ha faingamālie toputapu mo maʻongoʻonga ke fakahā e folofola ʻa e ʻOtuá—ke tuʻu ko ʻEne fakamoʻoni pea ke akoʻi ʻa e moʻoni taʻengatá. Ne fakahā ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá e folofola ʻa e ʻEikí ki he kotoa ʻo ʻEne kakai fuakavá:

“ʻOku pehē ʻe [he ʻEikí], Ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻa kimoutolu. …

“Ko au, ʻio ko au, ko [e ʻEikí]; pea ʻoku ʻikai mo ha fakamoʻui ka ko au pē. …

“… Ko ia ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí], ko ʻeku kau fakamoʻoni ʻa kimoutolu. Ko au pē ko e ʻOtuá.”3

Ko ha faingamālie toputapu ke tokoniʻi e toʻutangata kei tupu hake ke ako ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ke nau malava foki ʻo ngāue ʻaki ʻa e tuí pea hoko ko e kau fakamoʻoni ʻa Kalaisi.

Ka fai ʻe he kau talavou mo e kau finemui ʻoku kau ki he ngaahi kalasi semineli mo ʻinisititiuti ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e fuakava ke ʻofa mo tauhi ki he ʻOtuá pea ke tuʻu ko ʻEne kau fakamoʻoni. ʻI heʻenau tui kia Kalaisí, kuo nau papitaiso mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea “lea ʻaki ʻa e lea ʻa e kau ʻāngeló.4 “Ko e fānau [kinautolu] ʻo e kau palōfitá; ʻo e fale ʻo ʻIsilelí. “…ʻoku [nau] kau ʻi he fuakava naʻe fai ʻe he Tamaí … , ʻo ne folofola kia ʻĒpalahame:  Pea ʻe monūʻia ʻi ho hakó ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní.”5

ʻOku malava e talavou mo e finemui kotoa pē ke lea ʻi he huafa ʻo Kalaisí ʻi he tui, ʻaki ʻa e Laumālié, pea “ke tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo … [Ia] ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē.”6

ʻI he ʻaho ní, tuku ke tau fakakaukau ki ha meʻa ʻe lava ʻo hoko ʻi ha kalasi semineli pe ʻinisititiuti ke tokoniʻi ʻa e toʻutangata kei tupu hake ke nau hoko moʻoni ko e kau fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻOku nau maʻu ʻa e loto holi moʻoni ki ai.

ʻI Mē ʻo e taʻu ní, ʻi he teuteu atu ki he polokalama Face to Face Facebook mo ʻEletā Tēvita A. Petinā mo hono uaifi ko Sūsaná, ne ʻomi ʻe he toʻu tupu mei he tapa kotoa pē ʻo māmaní ha ngaahi fehuʻi ʻe 11,000 tupu. Ko e lahi ʻo e ngaahi fehuʻí naʻe fekauʻaki ia mo e founga mo hono fai ha tali ki he kaungāmeʻá mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke vahevahe, poupouʻi, pea taukaveʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ongoongolelei ʻo Kalaisí. Naʻa nau fie ʻiloʻi ʻa e meʻa ke leaʻakí mo faí. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Petinā ʻoku ʻikai ke ne malava mo hono uaifí ʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻí kotoa, ʻo ne pehē ʻoku ʻikai ke na poto pe taukei feʻunga. Ka naʻá ne pehē ki he toʻu tupú ʻi he taimi te nau fengaueʻaki fakataha aí, ʻo fekumi ki he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te nau maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ongo, ngaahi fakakaukau mo e ueʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. 7

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e faiakó. Ko Hono lakanga fakalangí ke akoʻi, fakapapau, pea fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló 8 pea ke fakahā “hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”9 Ko ha meʻaʻofa maʻongoʻonga ia ki ha tokotaha kei siʻi ke ne maʻu ʻa e ʻiloʻi fakapapau ʻi he Laumālié ko e ʻOtuá ʻa ʻenau Tamaí pea ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofa kiate kinautolu pea ʻi ai mo ha palani fakaʻofoʻofa maʻanautolu! Ko ha meʻaʻofa maʻongoʻonga ia ki he kakai lalahi kei talavoú ke ne maʻu ʻa e ʻiloʻi fakapapau ʻi he Laumālié ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea ʻi he tui kiate Iá mo ʻEne Fakaleleí ʻe lava ke nau fakatomala pea fakamaʻa mei he angahalá, fakamoʻui mei he ngaahi mamahi mo e faingataʻaʻia kotoa pē, pea malava ke nau tupulaki, fakalakalaka, pea aʻusia honau ikuʻanga fakalangí! ʻOku tau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he Laumālié. ʻOku tau malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ʻaki ʻa e Laumālié koeʻuhi ke lava ʻe heʻetau kau talavoú mo e kau finemuí ʻo maʻu ʻa e Laumālié, 10koeʻuhi ke nau lava ʻo sio, ongoʻi, ʻiloʻi, pea mo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí pea tuʻu ko ʻEne kau fakamoʻoni ʻo hangē kuo kikiteʻi ʻe he kau palōfitá.11

ʻE kāinga, ʻoku kei lahi ʻa e meʻa ke u ako ʻo kau ki he akoʻí mo e akó, ka ʻoku ʻou ʻiloʻi ʻeni: ʻOku fakahā mai kiate kitautolu ʻe heʻetau kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá ʻi onopooní te tau lava ʻo akoʻi mo ako fakataha ʻaki ʻa e mālohi fakaului lahi angé pea mo ha taumuʻa ʻoku ʻaonga angé. Naʻá ku mamata kimuí ni mai ʻi he Senitā Akoʻanga Fakafaifekau Faifekau ʻi Polovo, ʻIutaá ki hono ngāue ʻaki ʻe he kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e akoʻí mo e akó ʻa ia ne fakangofua ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke lea ki he ngaahi loto mo e fakakaukau ʻo e kau palesiteni fakamisioná mo honau uaifí, ʻo fakafoʻituitui mo fakatāutaha, ke tali ʻenau ngaahi fehuʻí mo fakatō kiate kinautolu ʻa e ueʻi fakalaumālie ke feau ʻenau ngaahi fie maʻú. Naʻe ʻikai tuʻu pē ʻa e kau taki ʻo e siasí ʻi he tuʻunga malangá ʻo malanga, ʻo hangē ko ia ʻoku matuʻaki fie maʻu ʻi ha ngaahi ʻātakai kehé. Naʻa nau fakahā ʻa e sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ki he ʻiló ʻi he akó pea ʻi he tuí foki.12 ʻOku fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Mou fili ʻiate kimoutolu ha faiako, pea ʻoua ʻe tuku ke lea fakataha kotoa; kae tuku ke lea pē ha toko taha, pea tuku ke fanongo kotoa pē ki heʻene ngaahi leá, koeʻuhí ka ʻosi lea kotoa ke fakamāmaʻi kotoa pē, pea ke maʻu ʻe he tangata kotoa pē ʻa e faingamālie tatau.”13

Ko e taumuʻa ʻo e akó ʻo hangē ko e fakahā ʻe he ʻEikí ke fakaafeʻi ʻa e Laumālié ke hoko ko e faiako koeʻuhi ke ueʻi fakalaumālie hotau toʻu tupú ʻaki ha ngaahi tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí pea tuku ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke “fakahā kiate [kinautolu] ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke [nau] faí.”14

1. Mateuteu ke Ako

ʻUluakí, mateuteu ke ako. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau fai ʻi he moʻuí ni ʻoku fie maʻu ke tomuʻa mateuteu ki ai. Ke maʻu ha ako ʻoku taʻengata, ʻoku fie maʻu ke tau fai ha meʻa ʻo lahi ange ʻi heʻetau ʻasi atu pē ki ha kalasí. Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai Nīfaí kuo pau ke nau fakalaulauloto ki Heʻene ngaahi folofolá mo lotua ke maʻu ha mahino.15 ʻI heʻene kei talavoú, naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ʻi ha mata-meʻa-hā-mai koeʻuhí ko ʻene fekumi ʻi he folofolá mo toutou fakalaulauloto ki he ngaahi leá.16 Naʻe maʻu ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa e mata-meʻa-hā-mai ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá koeʻuhi ko ʻene toutou fakakaukauloto ki he ngaahi potu folofola naʻá ne lau mo akó.17

ʻOku aʻu pē ki heʻetau fakaafeʻi ʻa e fānau akó kimuʻa pea nau hū ki loki akó, ke nau lotu mo fakalaulauloto ki he folofola ʻa Kalaisí koeʻuhi ke mateuteu honau ʻatamaí mo e lotó ke tali ʻa e ʻiló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá, pea ʻe toki vete ho ʻeleló; pea kapau te ke loto ki ai, te ke maʻu leva ʻa hoku Laumālié pea mo ʻeku leá, ʻio ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hono fakalotoʻi ʻo e kakaí ke tuí.”18

2. Fengaueʻaki ke Fakamaama

Uá, fengaueʻaki ke fakamaama. ʻI hono ʻoatu e faingamālie ke fengaueʻaki ʻi he loki akó, ʻoku tau ʻoange ha faingamalie ke lea e toʻu tupú. ʻI heʻenau ako fakataha mei he ngaahi akoanaki ʻa e kau palōfitá, tali e ngaahi fehuʻi naʻe ueʻi fakalaumālié, aleaʻi ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongó, pea tali ki he ngaahi fehuʻí mo e ngaahi hohaʻa honau toʻú, ʻoku fakamaamaʻi ʻe he Laumālie ʻa e ʻEikí honau ʻatamaí mo fakalahi ʻenau mahinó.19 ʻOku nau ako ke leaʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻEikí “[ʻi he] tokanga, pea … ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié.”20 ʻOku tokoniʻi ʻenau vahevahe ʻa e ngaahi meʻa kuo akoʻi kinautolu ʻe he Laumālie ʻa e ʻEikí ke nau ikunaʻi ʻa e manavaheé mo fefakamālohiaʻaki ʻi hono taukaveʻi ʻo e ngaahi tuʻunga mo‘ui māʻolunga fakaangama‘a mo e angatonú. ʻOku nau mateuteu ke tali kiate kinautolu te nau fakafehuʻia ʻenau tuí, lumaʻi kinautolu, pe tukuakiʻi ‘oku ʻikai ke nau laka mo e taimí pe ngali fāsiʻi ʻenau fakakaukaú.

ʻOku mālie ke fakatokangaʻi ʻa e tuʻo lahi ʻene hā ʻi he folofolá ʻa e ongoʻi taʻefeʻunga ha palōfita kuo uiuiʻi foʻou ke lea. Naʻe pehē ʻe ʻĪnoke, “Ko ha … tamasiʻi pē au, pea ʻoku fehiʻa ʻa e kakaí kotoa pē ʻiate au.” 21 Ka ʻoku hangē ʻoku ʻikai fuʻu tokanga ʻa e ʻEikí ki he vaivaí pe ki he ngaahi fakatūkiaʻangá. ʻOkú Ne folofola ʻo pehē, “ʻAlu atu ʻo fai ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate koé. … Fakaava ho ngutú, pea ʻe fakafonu ia, pea te u foaki kiate koe ʻa ia ke ke lea ʻakí.”22

ʻOku finangalo e ʻEikí ke tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tauhi ʻenau ngaahi fuakavá. Naʻá Ne folofola, “Fakaava [homou] ngutú pea ʻe fakafonu ia, pea te [mou] hoko ʻo tatau mo Nīfai ʻo e kuonga muʻá.” 23

Naʻe fakamatala ʻa e Tamai ko Līhaí ʻo kau kia Nīfai ʻo onoʻahó, “Naʻe ʻikai ko ia, kā ko e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa ia naʻe ʻiate iá, ʻa ia naʻe fakaava hono ngutú ke lea, ʻo ʻikai ai te ne lava ʻo taʻofi ia.”24

Makehe mei he ʻapí, mahalo ʻoku ʻikai ha feituʻu lelei ange ke fakaivia ai ʻa e toʻu tupú ke lea ʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻEikí “ʻi he loto-molumalu, ʻi he laumālie ʻo e angamalū,”25 ka ko e ngaahi kalasi seminelí mo e ʻinsititiutí fakataha mo honau toʻú. ʻOku mau fakaafeʻi kinautolu ke nau fengaueʻaki ke fakamaama ke nau lava ʻo “teu pē ke talia ʻi he angavaivai mo e manavahē ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea … ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate [kinautolú].”26

3. Fakaafeʻi ke Fakahoko

Tolú, fakaafeʻi ke fakahoko. ʻOku ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi lea ʻoku fai ʻe ha talavou pe finemuí. Ko e fakaafe ke fakahokó ko ha fakaafe ia ke tauhi e ngaahi fuakava ke muimui ʻi he Fakamoʻuí pea ke fakahoko ʻo “ʻikai fai ʻi he mālualoi pe ha fakakākā ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”27 Ko ha fakaafe ia ki hotau toʻu tupú ke tali ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻaonga. Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Ko ia ia ʻe fai ki [he finangalo ʻo e ʻOtuá], te ne ʻilo ʻa e akonakí.”28 Kuo pau ke moʻui hotau toʻu tupu ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku nau ʻilóʻi kae lava ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá.

Hangē ko kimoutolú, kuó u mamata ki he tui ʻa hotau toʻu tupú ʻa ia ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ke nau “femoʻuekina ai ʻi he holi lahí … mo “fai ʻa e ngaahi meʻa lahi … pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi.”29 Ko e taha ʻo e ngaahi aʻusia ko iá naʻe hoko ia ʻi ha fononga fakapaionia naʻá ku ʻalu ki ai.

Naʻe teke sāliote ʻa e toʻu tupú ʻi ha konga hala naʻe fononga ai ʻa e kau paioniá ʻi Uaiōmingi, ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká. Naʻa nau tūʻuta ʻi Gravel Hill, “ko hifo lōlōa mo māsila tahá … talu mei [he mavahe mei] Nofo‘anga ‘o e Fa‘ahita‘u Momoko.”30 ʻI he ngaahi taʻu kimuʻá, ʻi he ʻaho 9 ʻo Siulaí , 1847, naʻe fokotuʻu ʻe he kautaha fononga paionia ʻa e Pilikihami ʻIongi ha ngaahi seini mālohi ʻi he ngaahi vaʻe ʻo ʻenau ngaahi salioté ke ʻoua ten au teka kae lava ke nau hifo. Ka ki he ngaahi famili paionia kei talavou ʻo e ʻaho ko iá, naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e kulupu taki taha naʻa nau tataki ʻa e salioté ʻi muʻa kae tāupe ʻa e niʻihi mei mui ke taʻotaʻofi ia mei heʻene teka vave hifó.

Naʻe fakailifia. Naʻe tokakovi mo fakatuʻutāmaki ʻa e halá, pea naʻe fie maʻu honau iví kotoa ki hono taʻotaʻofi e ngaahi salioté. Naʻe ʻikai te u lava ʻo fai ha tokoni, ko ia ai naʻá ku tuʻu pē mei lalo ʻi he moʻungá, mo ha lotu tāumaʻu ʻi hoku lotó ke lelei ʻa e meʻa kotoa pē.

Naʻe aʻu lelei hifo ʻa e saliote ʻuluakí, neongo ne nau tatūsia ʻi ha ngaahi fuʻu maka. ʻI heʻeku tafoki hake ke vakai ki he saliote hono hokó, naʻá ku sio ki ha kau talavou ʻe toko fā ʻoku nau lele hake he moʻungá. Naʻe tō hoku loʻimatá pea fonu hoku lotó ʻi he loto houngaʻia ʻi heʻeku fakatokangaʻi ai ko e taimi pē ne aʻu lelei hifo ai ʻenau salioté, naʻe toe lele hake ʻa e kau talavou fai tōnunga ko ʻení ke tokoniʻi ʻa e saliote hono hokó, taʻe te nau toe feleaʻaki. Naʻa nau toutou tokoni ki hono ʻohifo ʻa e ngaahi salioté kotoa. Naʻe fakaivia ʻe heʻenau ngaahi feingá ha niʻihi kehe ke fai e meʻa tatau, pea ne taimi siʻi pē, ne aʻu kotoa ʻa e ngaahi salioté ki he feituʻu faiʻanga kemí.

Ko e meʻa naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe heʻetau toʻu tupú naʻe hoko ʻenau sīpinga māʻoniʻoní ʻi Gravel Hill mo e ngaahi faingamālie kehe lahi ke fakamoʻoni ai ʻi he halá, ʻi he lea mo e ngāué, ko ha fakamoʻoni ia ki ha tamasiʻi kei siʻi ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe toki vahevahe kimui ʻe Siaki ko e taimi naʻe kau ai he fonongá, naʻá ne ako ai ʻoku ʻikai ko ha kau mālualoi ʻa e kau Māmongá ʻo hangē ko ʻene fakakaukaú. Naʻá ne sio mo ongoʻi ʻoku nau moʻoni. ʻOku nau moʻui ʻakiʻenau tuí. Naʻe ʻongoʻi ʻe Siaki ʻa e Laumālié, pea ʻokú ne palani ke toʻo ʻa e ngaahi lēsoni fakafaifekaú.

ʻOku ʻikai fie maʻu ʻetau toʻu tupú ke nau fakaʻuli ha ngaahi saliote ʻi ha ngaahi tahifo he moʻungá ke hoko ko e kau fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku nau faʻa fehangahangai mo e fakafepaki lahi ʻi heʻenau fai feinga ke taukaveʻi ʻi he lototoʻa e moʻoní mo e angatonú. ʻE lava ʻe he kau faiako ʻi loki akó ʻo tokoniʻi ʻa e kau talavou mo e kau finemui kotota pē ke ngāueʻi ʻa e tui ʻia Kalaisí pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Tokoniʻi kinautolu ke ako ʻaki ʻenau keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí. Fengaueʻaki ke fakamaama ʻi hono lea ʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí. Pea fakaafeʻi ke fakahoko ʻaki e talangofua ki he ngaahi folofola ʻa Kalaisí koeʻuhi ke malava ke nau fonu ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí. Pea, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe malava ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni ʻa Kalaisi ʻa ia ʻo nau lea ʻaki ʻa e meʻa te Ne folofola ʻakí, fakahoko ʻa ia te Ne fakahoko, pea hoko ʻo hangē pē ko Iá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ʻOtuá ko ʻetau Tamaí ʻa e ʻOtuá pea ʻoku haohaoa ʻEne ʻofa kiate kitautolu takitaha. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo māʻoniʻoni ia ʻa e ʻOtuá, ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí Ia, pea ʻoku haohao ʻEne ʻofa kiate kitauotolú. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻofa haohaoa ʻa e Tamaí mo e ʻAló ʻo Na hā ai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea fakafoki mai ʻa e ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní. Ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko ha palōfita moʻoni ia ʻokú ne tataki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ʻahó ni. ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau ngāueʻi ai ʻa e tui ʻia Kalaisí mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe malava ke tau tuʻu fakataha kotoa pē ko ʻEne kau fakamoʻoni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.