Laipelí
ʻOua Te Ke Manavahē, Ka ke Tui Pē


ʻOua Te Ke Manavahē, Ka ke Tui Pē

Ko ha Efiafi mo ʻEletā Jeffrey R. Holland Lea ki he Kau Faiako Fakalotu ʻa e CES • Fēpueli 6, 2015 • Tāpanekale Sōlekí

Siʻoku kaungā ngāue ʻofeina ʻi he Polokalama Ako ʻa e Siasí, fakamālō atu he faingamālié ni ke tau felōngoaki ai. Hangē ko e fakafeʻiloakí, hangē pē ʻeni ha foki mai pē ʻeni ki ʻapí. “ʻI ha taimi fuoloa ʻaupito kimuʻa ʻi ha pupunga fetuʻu, mamaʻo ʻaupito,”1 naʻá ku kamata ʻi ha meʻa naʻá ku pehē ʻe hoko ko ha ngāue kakato he moʻuí ʻi he Polokalama Ako ʻa e Siasí. Ka naʻe pehē ʻe ha taha, “Kapau ʻokú ke fie ʻai e Tamai Hēvaní ke lōlofia, fakahā ki ai hoʻo palaní.” Ko ʻeku palaní—pea ko e palani fakapalofesinale pē ia naʻá ku maʻú—te u hoko ko ha faiako he CES, ʻikai toe holomui mei he loki ako fakalotú, pea teu mate mo ha foʻi sioka ʻi hoku nimá. ʻOku fiefia ke talaatu naʻá ku fakamoleki ha ngaahi taʻu siʻi ʻi he loki akó, ka naʻe taʻotaʻofi maʻu pē ʻe he Kau Takimuʻá ʻa e maumaú ʻaki ʻenau toʻo au mei ai. Neongo ia, kātaki ʻo meaʻi ʻoku ou kei ongoʻi pē ko e taha au ʻo kimoutolu, mo laukau ʻaki e meʻa ʻoku mou fai maʻá e toʻu tupu mo e kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí, pea ʻoku ou fakamālō lahi ʻi he ngaahi tāpuaki kuó u maʻu mo Pat he lolotonga ʻema ʻi he CES, pea ʻoku ou ʻilo foki ʻoku aʻu atu ʻeku lea he pōní mei he Tāpanekale ʻi Sōlekí ki ha kakai ʻi tuʻamāmani. Kuo aʻusia ʻe he polokalamá ni ha tuʻunga kilukilua! ʻOkú ma ongoʻi maʻu pē mo Pat ʻokú ma kau mo “kimoutolu”--ʻo tau fetākinima mo ʻumataha--ʻi he maʻongoʻonga tahá ni.

Tuku muʻa ke u toʻo ha kiʻi taimi ʻi he laumālie ko iá, ke fakamālō atu ki homou tokolahi kuo mou tali ʻa e ui ke ngāue ʻi he CES ʻi ha ngaahi founga kehekehe pea ʻi ha ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní. Kuo tāpuekina he taimí ni ʻetau seminelí, ʻinisititiutí, ngaahi akoʻanga ʻa e Siasí, pea mo e ngaahi akoʻanga māʻolunga ange ʻe he kau faiako, mo e kau supavaisa, mo e kau tokoni pule, mo ha kakai maʻuʻanga tokoni ʻo e faʻahinga kotoa pē. Mahalo ʻoku ʻikai ha taha ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe ko iá ʻoku taau mo ʻetau fakaʻapʻapá mo e fakamāloó ʻo tatau mo e kau faiako semineli pongipongí. Siʻi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻoku ʻi ai ha taloni moʻo moutolu ʻi he langí! Kuo lauitaʻu (pea taʻu hongofulu tupu hamou niʻihi!) hoʻomou teuteu ʻi he poʻulí, seti e fafangu ʻo e uasí ki he pongipongí, toʻe ʻi heʻene tatangí, pea lele meʻalele ki ha feituʻu ʻi he fakapoʻulí pe talitali ki homou lotofalé ha fānau ako valamohe, taʻehelu, mo kei fiemohea. ʻIkai ko e ngāue māʻoniʻoni ʻoku mou faí, pea ko ha pā ia ʻo e tui kuo mou foaki mo kinautolu kimuʻa ʻiate kimoutolú ʻi ha vahetolu ʻe ua ʻeni, ki he fānau ako semineli pongipongí. Pea ʻoua naʻa teitei taʻe-tokaʻi e meʻa ʻoku fanongo mo ongoʻi ʻe he fānau ako ko iá, neongo honau fōtungá. ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu pea mo kinautolu ʻi he taha ʻo e ngaahi sīpinga fakaofo ʻo e faimateakí kuo fakafōtunga ʻi he Siasí ni—ko ha polokalama kuó ne ʻai ke fakatumutumu ai e kau taki mo e ngaahi mātuʻa pea mo e kau taki ʻo e ngaahi siasi kehé ʻoku nau ʻilo ki semineli pongipongí. Ka teu afe mei ai. ʻOku ou fakamālō atu kiate kimoutolu kotoa, ʻi ha potu pē ʻokú ke ʻi ai—ko e hā pē meʻa ʻokú ke fai--totongi pe ngāue tokoni, ako māʻolungá pe ʻunivēsití, pea aʻu hifo ki he ngaahi kalasi ʻi he lautohi puleʻanga siʻi ʻoku tau kei fakahoko aí.

Tuku muʻa ke u vīkiviki ʻi ha fakamālō mātuʻaki mahuʻinga kehe ʻe taha. ʻOku ou fakamālō makehe ki he ngaahi mali ʻoku kau mo kitautolu ʻi he fakatahaʻangá ni he funga ʻo e māmaní, ka ne ʻikai kinautolu he ʻikai ola lelei e Polokalama Ako ʻa e Siasí. Naʻe fokoutua lahi ʻa Sister Holland pea ʻoku kei fakaakeake pē, ko ia ʻoku ʻikai lava ʻo kau fakataha mo kitautolu he pooni, pea mahalo ʻoku taau ange ai ke fai ha fakamālō ki ai pea mo e ngaahi mali kehe kotoa pē ʻi he polokalamá ni. ʻOku ou ʻilo ʻoku ngali anga-maheni ʻaki ke pehē, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe naʻá ku mei ʻi fē he pooni ka ne taʻeʻoua ia,” neongo ia ʻoku mātuʻaki moʻoni ʻi he hili ko ʻeni ha taʻu ʻe 50 tupu ʻo ʻene fakahinohino, ʻene ʻofá, ʻene tokoni taʻe-tūkua kiate au pea ʻi he ngaahi fili mahuʻinga kuó ma fakahoko fakatahá, kau ai mo e fili ke faiako ʻi he Potungāue Ako ʻa e Siasí. ʻOku ou fai ki ai e lea ne tohi ʻe Mark Twain ko ha lau ʻa ʻĀtama kia ʻIví: “[Ko e fē pē feituʻu] naʻe ʻi ai, naʻe hoko ko e [palataisi].”2

Ngaahi uaifi—mo e ngaahi husepāniti ʻoku kaunga ki aí—fakamālō atu ʻi hoʻomou faimāteakí, feilaulaú, hoʻomou sīpingá, mo hoʻomou tuí. Ngaahi husepāniti—mo e ngaahi uaifi ʻoku kaunga ki aí—ʻoua ʻe tatali kae ʻoua kuó ke taʻu 74, ke ke lea ki he kau ngāue CES ʻo fakamālōʻia ho ʻofaʻangá heʻene fakahoko ha moʻui mohu tāpuekina peheé. Mo feangaleleiʻaki, mo fiefia fakataha, pea mo mou fefakamālōʻiaʻaki ʻi ha faʻahinga founga pehē ke moʻui aí.

ʻI he ofi ki he fatongia ʻo e pōní, naʻá ku kole kia ʻEletā Paul Johnson mo Brother Chad Webb ke na fakaafeʻi hamou niʻihi tokosiʻi ke fakahū mai ha ngaahi fehuʻi pe ʻomi ha ngaahi palopalema ke u ʻilo ai e meʻa ʻi hoʻomou fakakaukaú. Naʻá ku ʻohovale ʻi he ʻomi ʻo e ngaahi fakamatalá, ke fakatokangaʻi e tuʻolahi ʻene ʻasi ʻa e ilifiá pe tailiilí pe taʻe fiemālié—lahi taha ki he ilifia mo e tailiili ʻa e fānau akó, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ko hoʻomou taʻe fiemālié naʻe fakahāʻí: ʻi ha faʻahinga founga. Naʻá ku fokotuʻutuʻu ai ʻeku leá ʻo hoko ʻeni ko ha faʻahinga taumuʻa he pooni, makatuʻunga ʻi ha meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e talavou ko Gordon B. Hinckley. ʻOku mou manatuʻi kotoa ia. Mahalo ne mou ʻosi vahevahe mo hoʻomou fānau akó.

Ko e taimi ne hoko ai e taʻu ngāue fakafaifekau ʻo ʻEletā Hinckley ʻi he uhouhonga ʻo e tō-lalo fakaʻekonōmika ʻo e 1930 tupú, naʻe faingataʻaʻia fakapaʻanga ʻa māmani, ko e kau taʻe-maʻu ngāué naʻe peseta ʻe 35, pea tokosiʻi mo ha kau faifekau ʻe hū ki he ngāué. Naʻe mātuʻaki vēkeveka ʻa e talavou ko Kōtoní, ʻa ia naʻe toki maʻu hono mataʻitohi BA, ke hū ki ha ʻunivēsiti ke maʻu hono MA pea mo maʻu ʻi ha faʻahinga founga haʻane ngāue maʻuʻanga moʻui. Naʻe toki mālōlō siʻene fineʻeikí; nofo tokotaha pē ʻene tangataʻeikí, ʻo fehangahangai mo e ngaahi palopalema fakaʻekonōmika ʻo e ʻahó.

Naʻe maʻu ʻe Gordon, ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa fakahohaʻa ko ʻení, ha uiuiʻi fakafaifekau ki ʻIngilani—, ko e misiona mamafa taha ia he māmaní he taimi ko iá, ʻo ʻikai ha palani tokoniʻi ʻo hangē ko e ʻaho ní. ʻI heʻene teuteu ke mavahé, lolotonga e ngaahi ongo fakaeloto mo ʻene ngaahi faingataʻa hokó ne ʻoange ʻe heʻene tamai ʻofeiná, Bryant S. Hinckley ha kaati naʻe hiki ai ʻa e ngaahi foʻi lea ko ʻení: “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē.”3

ʻOku teʻeki ai ke u fakapapauʻi e ʻuhinga kuo ongo pehē ai kiate au e kiʻi talanoa ne fai he taʻu ʻe 20 kuo hilí. Pea, ʻi he hoko ʻa e faleʻi ko ia mei he Maʻake 5:36 ko ha puipuituʻá, ʻoku ou kole ai kiate kimoutolu mo hoʻomou fānau akó ke “ʻoua …[ʻe] manavahē, ka [e] tui pē.” 4 ʻOku ou kole kiate kimoutolu ke mou falala kakato ki he ʻOtuá ʻo fakatupulaki ha loto falala kakato kiate kimoutolu mo hoʻomou fānau akó, ʻo akoʻi ʻi he ʻiloʻi moʻoni mo e fakatuʻamelie ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e foʻi moʻoni pau, malu, falalaʻanga taha, pea mo fakafiefia taha pē ia ʻi he māmaní pea ʻi he langí, ʻi he moʻuí ni pea mo ʻitāniti. ʻOku ou kole atu ke mou akoʻi ʻoku ʻikai ha meʻa—hala ha faʻahinga meʻa, pe taha, pe ko ha faʻahinga ivi tākiekina—te ne taʻofi ʻa e Siasí ni mei hono fakahoko hono misioná pea mo ʻilo hono ikuʻanga naʻe talaki talu mei he teʻeki ke ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní. Ko hotau kuongá ko e kuonga malu, kakato mo taʻe-malava ke fakaʻauha e kakatoʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke manavahē pe momou hotau toʻu tupú ki honau kahaʻú. Ko e meʻa ʻoku fie maʻu ke nau faí ko e tui pea tuʻu hake ʻo fakaʻaongaʻi ki he lahi tahá ʻa e kuonga fakaofo ʻoku tau moʻui aí.

Ko e meʻa naʻe kamata ʻi he vao ʻakau ʻi Niu ʻIoke he senituli ʻe ua kuo hilí ʻe kei hoko atu ʻene teka atú, ʻo ʻikai mataʻofi mo taʻe-fakatataua,-- ko e maka ʻa Taniela naʻe tā mei he moʻungá taʻe-kau ai ha nimá.5ʻE ikuna e puleʻanga fakafolofolá, pea ʻe tuʻu maʻu. Ko e kuonga fakakosipelí ni, he ʻikai ke ne toe foua ha hē mei he moʻoní ʻo tatau mo e ngaahi kuonga kimuʻá; he ʻikai toe mole ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí; he ʻikai toe ngata ai ʻa e fakahā mei he leʻo ʻo e ʻOtua Fungani Māfimafí. ʻE hē ha niʻihi fakafoʻituitui, pe fakaongotuli ki he langí, ka he ʻikai, toe hē pehē kotoa ʻa e kuongá ni. Ko ha foʻi fakakaukau ʻoku pau ia! Ko ha kuonga lelei ke moʻui ai! He toki founga lelei moʻoni ke hao ai mei he manavaheé pe loto vaivaí.

ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita, taulaʻeiki, mo e tuʻi ʻo e kuonga kotoa pē “naʻe sioloto mai ʻi he fiefia ki he ʻaho ʻoku tau moʻui aí; pea ʻi hono fakalotomāfanaʻi ʻe he nofoʻamanaki mo e fiefia fakalangí, ne nau hiva mo hiki ai ʻa e ngaahi kikite ki hotau kuongá; … ko e kakai ʻofeina kitautolu naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke tau fakahoko ʻa e nāunauʻia ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”6

ʻOku ou saiʻia he fakahā ko iá, ʻoku meʻai ʻe he faiako CES kotoa he haʻofangá. Mahalo kuó ke ʻosi lua ia ki hoʻo fānau akó. ʻOfa ʻoku pehē. Okú ne “fakamāfanaʻi” au “ʻaki ha nofoʻamanaki mo e fiefia fakalangi.” ʻOkú ne toe ʻai foki ke u loto fakatōkilalo he ko hotau kuongá ko e kuonga ia kuo hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá. Ko kitautolu te tau ʻomi ʻa e “nāunauʻia ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní” 7 kuo lau ki aí. ʻOku lahi fau e meʻa ʻoku hilifaki ki hotau umá, ka ʻe hoko ia ko ha aʻusia nāunauʻia mo lelei. Kapau ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo ʻetau fānau akó pe ʻokú ke taʻe-pauʻia, ʻoku fakapapauʻi ange kuo ʻosi fakahaaʻi mai ikuna ʻo e feʻauhi fakaʻosí. ʻOku ʻosi ʻi he ngaahi tohi lekōtí ʻa e ikuná—ʻa e ngaahi tohi ko ʻení!

ʻOku tau ʻilo pau kapau pe ko e taimi ʻe tō ai pe mate e ngaahi meʻa kehe kotoa pē ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí; holafa e ngaahi puleʻangá, ʻekonōmiká, ngaahi ngāueʻangá, mo e ngaahi kautahá; kapau ʻe hoko ʻa e sosaietí mo e ngaahi anga fakafonuá ko ha tānakiʻanga ʻo e koví mo e taʻemāú, ka neongo kotoa ia, ʻe tuʻu maʻu mo ikuna e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ni ʻokú ne fakamoʻoniʻi ia ki māmani pea mo taʻe-hano mele ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá kae ʻoua kuo hāʻele mai ʻa e ʻAlo tonu ʻo e ʻOtuá ke pule mo angi ko e ʻEiki ʻo e Ngaahi ʻeiki mo e Tuʻi ʻo e Ngaahi tuʻi. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe pau ange ai. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe fakapapauʻi ange ai. He ʻikai ha meʻa ʻe hoko ko ha toe faitoʻo lelei ange ki he loto mafasiá. Hangē ko e fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea mo toutou fakaʻaongaʻi fiefia ʻe he toʻu faifekaú: ʻE ʻufiʻufi ʻe he moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻa e fonua kotoa, mo ongona ʻi he telinga kotoa pē. He ʻikai ha nima taʻe-māʻoniʻoni te ne lava ʻo taʻofi ia mei heʻene laka atú.8 ʻOku kei moʻoni ia.

Naʻe folofola mahino ʻa e ʻEikí ʻo hoko ko ha talamuʻaki ki he ngaahi fakahā ʻo hotau kuongá:

“[Ko e] ngaahi fekau ko ʻení … ʻoku moʻoni mo totonu ia, pea ko e ngaahi kikite mo e ngaahi talaʻofa ʻi aí ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa.

“ʻIlonga ha meʻa kuo lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí, kuó u lea ʻaki ia, pea ʻoku ʻikai ke u tuli tonuhia; pea neongo ʻe mole atu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, ka ʻe ʻikai mole atu ʻa ʻeku leá, ka ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa. …

“He vakai, pea tā, ko e ʻEikí ko e ʻOtuá ia, … pea ʻoku tuʻu ʻa e moʻoní ʻo taʻengata pea taʻengata.”9

Pea kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa fakatuta ʻi he halá he lolotonga ʻo e tatali ke sio ki hono tauhi mo fakahoko ʻo e talaʻofa mo e kikite kotoa peé, pea tuku pē. Hangē ko e tohi ʻe Eliza R. Snow:

Kae fēfē kapau ʻoku maʻu ʻe he lelei ʻo Āmaní,

ʻA e tāufehiʻa ʻa e māmaní kuo ui koe ke kātekiná?

ʻOku tali e kau ʻāngeló ke fakakalauni ʻaki koe e ngaahi tāpuakí!

Laka atu, faitotonu, he ʻoku pau ʻa e talaʻofá.

Laka atu, faitotonu, he ʻoku pau ʻa e talaʻofá.”10

ʻOku hū ʻa e laumālie ko iá ʻi he puputuʻú ʻo hangē maʻu pē ko e heletā fakatoumata ʻo e moʻoni ʻa e ʻEikí. 11

Ko ia, kapau ʻoku teʻeki ke ke fakatokangaʻi, ʻoku ou vēkeveke ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Kuo ʻikai ha meʻa te u tui lahi ange ki ai ʻi he tui ʻoku ou maʻu ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá; mo Sīsū Kalaisi, ko Hono ʻAló; ʻi Heʻena ongoongolelei huhuʻí; pea mo Hona Siasi ʻoku tataki fakalangí. Ko e hā hotau moʻua he meʻá ni ki heʻetau fānau akó? ʻOku tau moʻua kiate kinautolu ʻi ha fakamoʻoni tatau pea mo ha moʻui “fiemālie.” 12 Naʻe lahi hono toutou kole ia ʻe he Fakamoʻuí pea ʻoku ou lau ia ko ha fekau. Neongo ia, ʻe lava ʻe he loto hohaʻá, manavasiʻí, loto siʻí pe tailiilí ʻo fakaʻauha e fiefia ʻa ha taha pē—ʻamoutolú mo e kakai ʻoku mou feohí. Ko ia, malimali, mo fakamahuʻingaʻi ʻa e ʻaho kotoa pē hoʻo moʻuí! Fakakaukau ki he faifekau kei talavou mo loto toʻa ko ʻení, ʻoku lea ʻeni mei ha tuʻunga māʻolunga ʻo ha ngaahi taʻu lahi ʻene taukeí:

President Gordon B. Hinckley: “ʻOua te tau ilifia. Ko Sīsū hotau takí, mālohingá mo e tuʻí.

“Ko e kuonga ʻeni ʻo e veiveiuá. Ko hotau misioná ko ha misiona ʻo e tui. Ki siʻoku kāinga he feituʻu kotoa pē, ʻoku ou kole atu ke fakamālohi homou tuí, ke ʻunuaki ki muʻa e ngāué ni ʻi he funga ʻo e māmaní. Te ke lava ʻo fakamālohia ia ʻi he founga hoʻo moʻuí. Tuku ke hoko e ongoongoleleí ko hoʻo heletā mo e pā. ʻOku tau hoko kotoa ko e konga ʻo e ngāue maʻongoʻonga ko iá he māmaní.”13

Naʻe fehuʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau fanongo ki ai ʻi he ongoongolelei kuo tau maʻú. [ʻOku tau fanongo] ki ha leʻo ʻo e fiefia! … ko e ngaahi ongoongo fakafiefia. …

“Naʻá Ne folofola… Tuku ke fiefia ʻa homou lotó, pea nēkeneka ʻo lahi ʻaupito.” 14

Tuku muʻa ke u ʻoatu fakahokohoko ha ngaahi meʻa mahino ʻoku ou tui ʻoku totonu ke ke akoʻi ki hoʻo kau akó ke nau fiefia ai mo ʻikai toe manavahē. Hangē ko ʻení, teu pehē ko e mali mo e maʻu ha fāmilí pea mo e talitali lelei ʻo e fānaú ki māmaní. ʻOku tōtuʻa mo tuʻo lahi fau e fanongo ʻa kimautolu ʻi he ngaahi fakataha alēlea pule ʻo e Siasí—pea mahalo ʻoku pehē mo kimoutolu foki—tokua ʻoku manavahē ha tokolahi hotau toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ke mali. ʻOku nau ilifia ʻi he ngaahi tuʻunga taupotu tahá tokua ʻoku ʻamanaki ngata ʻa e māmaní ʻi he lingitoto mo e fakaʻauha—ko ha meʻa ʻoku ʻikai ke nau fie ʻave ki ai hanau mali pe fānau. ʻI he ngaahi meʻa siʻisiʻi ange, mo angamahení, ʻoku nau ilifia tokua ʻe fakaʻau ke toe faingataʻa ange ʻa e māmaní, ʻe fuʻu faingataʻa ke maʻu ha ngāue, pe ʻoku totonu ke ʻosi e taha mei he akó, ʻikai hano moʻua, ʻi ai ʻene ngāue, mo maʻu hano ʻapi kimuʻa pea toki fakakaukau ke mali.

Tamani! Kapau ko ia, ta naʻá ku mei kei nofo taʻe-mali pē au mo Sister Holland! Moʻoni, ʻi he taimi naʻá ma mali aí ne teʻeki ke ma ʻosi mei BYU, ʻikai ke lava ʻema ongomātuʻá ʻo tokoniʻi fakapaʻanga kimaua, kilukilua mo ha fakakaukau ia ki he ako MA naʻe kei toka mei muʻa kiate kimauá, pea kanoni ʻaki, naʻe $300 naʻá ma maʻu ʻi homa ʻaho malí! Mahalo ʻoku ʻikai ko ha founga lelei ʻeni ke kamata ʻaki ha nofomali, ka ko ha nofomali fiefia ʻa ia naʻe mei mole ha meʻa lahi meiate kimaua kapau naʻá ma toe tatali ʻaki ha ʻaho ʻe taha, mei he taimi naʻá ma ʻilo ai naʻe totonu iá. ʻIo, naʻe ʻi ai ha feilaulau; naʻe ʻi ai moʻoni ha ngaahi ʻaho mo ha ngaahi uike mo ha ngaahi māhina taʻemanonga; ʻio, naʻe fuoloa moʻoni ʻa e ʻā poʻulí. Ka ʻoku ou tetetete ke fakakaukau ki he meʻa naʻe mei mole meiate kimaua kapau naʻá ma “maʻu faleʻi mei heʻema manavaheé,” 15 hangē ko ia ne toutou fakahā mai kimui ange ʻe Palesiteni James E. Faust kuo pau ke ʻoua naʻá ku teitei fakahoko pe fai ʻe ha tahá. Fēfē kapau naʻá ma toloi lōloa ia? Ko e hā naʻe mei mole meiate kimauá?

ʻOku ou kei pehē ko e fakamatalaʻi lelei taha ʻo e ʻofa fakamalí naʻe fai ʻe James Thurber, ʻa ia naʻá ne pehē, “Ko e ʻofá ʻa e meʻa ʻokú mo foua fakatahá.”16 Te u kei fakamālō taʻetūkua pē ʻi he meʻa naʻe loto fiemālie ʻa Pat ke ma fouá fakatahá—naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ko ha meʻa pau ke maʻu kotoa hoku mataʻitohí mo ha kā mo ha ʻapi pea mo ha ngāue kimuʻa pea ma toki lava ʻo malí.

Pea naʻá ma fie maʻu ha fānau ʻi he vave tahá, ka naʻe ʻikai faingofua ia ʻo hangē ko ʻema fakakaukaú. Ko hono moʻoní, kapau naʻe ʻikai ke ma fakapapauʻi ke maʻu taimi tonu homa fāmilí, naʻá ma mei hoko ko ha ongomātuʻa paʻa, ʻo tatau mo ha niʻihi homa kaungāmeʻá pea mo ha niʻihi ʻo kimoutolu, ʻoku ʻikai ko hamou foʻui, ka kuo hoko ia ko hamou tofiʻa ʻi he moʻuí. Naʻe taʻu ʻe tolu pea toki ʻi ai ʻema tamasiʻi lahí, pea toe taʻu ʻe tolu kehe ki he fika uá, pea taʻu ʻe fā ki he fika tolú. Pea ko ʻene ʻosí ia. Naʻe aofangatuku ʻe ha tamatō he pēpē fika faá ʻo ʻikai ai ke toe ʻi ai ha fānau, pea ʻokú ma fiefia ʻi he fānau ʻe toko tolu ʻokú ma lava ke ohi hake. Ka naʻe mei fēfē ʻema moʻui kapau naʻá ma tatali pe fakatoloi pe fuʻu hohaʻa ki he ngaahi tuʻunga fakaʻekonōmiká? Ko hai heʻema fānaú te ma fakafokí? Ko e hā ha faʻahinga manatu pe ʻofa pe lēsoni fekauʻaki mo kinautolu takitaha te ma lava ʻo māvae mo ia? ʻOku ou tetetete ke fakaukau ki ai.

Kāinga, te u pehē kuo pau ke tau kamata kei taimi ke akoʻi ki heʻetau fānau akó ʻa e tuʻunga ʻo e nofomalí mo e fāmilí ʻi he palani lahi ʻo e fiefiá. Te tau tōmui kapau te tau tali kae ʻoua kuo nau ʻi he taʻu malí. Pea ʻoku ʻikai ko ha meʻa ke u toe talaatu ʻe kei tuʻu fehangahangai maʻu pē ʻa e hūʻunga fakasōsialé, hōloa ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui fakaeangamaʻá, mo e “mahalo laulaunoá” 17 ʻa e fakafiefia ʻoku manakoá mo e akonaki ko iá.

Hangē ko ʻení, ʻoku fakatupu hohaʻa kiate kitautolu ʻa e hiki ʻo e ʻavalisi e taʻu mali ʻo e kakai tangatá he taʻu ʻe 50 kuo hilí mei he taʻu 22 ki he taʻu 28! Ko e fika ia ʻa e māmaní, kae ʻikai ʻa e Siasí, ka ʻoku tau fakaiku ʻo muimui maʻu pē ki māmani ʻi hono ngaahi huʻunga fakasosialé. ʻOku tānaki atu ki he ngaahi ivi tākiekina ki he toʻu kei talavoú ʻa e faingofua hono maʻu ʻo e ngaahi founga fakavahavaha fanaú, ʻa e tupulaki ʻo e ivi fakatupu ʻauha ʻo e ponokalafí, mo e tupulaki ʻo e mavahe mei he ngaahi tui fakalotú, ʻa e fekumi angamaheni ki he koloa fakamāmaní, ʻa e hake mai ʻo e fakakaukau fakaonopōní, fakataha mo e fakaveiveiuá mo e taʻe-tuí pea ʻokú ke fakatokangaʻi leva ʻa e lotohohaʻa mo e ilifia ʻoku lava ke ongoʻi ʻe he toʻu tangata ʻoku ʻalu haké. ʻI he faʻahinga matangi ko ʻeni ʻoku tōtakutaku ʻi heʻenau moʻuí, ʻe lava ke maumau ʻenau moʻuí ʻoku teʻeki ai ke kamata ʻenau fakapotopotó, mo e moʻui fakamalí.

ʻIkai ngata ai, ʻoku tokolahi fau ha kakai kei talavou ʻoku ou talanoa mo ia ʻoku ilifia ka nau mali te nau vete mali ʻo hangē ʻoku angamahení; ko ha taha fakafoʻituitui naʻe ʻoho ʻo mali ʻo toki ʻilo ʻoku ʻikai tatau ia mo e meʻa ne fakakaukau ki aí. Fakatahaʻi ʻa e holi ko ia ke ola lelei ʻa e nofomalí mo e manukiʻi palakū, kovi, mo fakalilifu ʻo e angamaʻá, ʻanganofó pea mo e moʻui fakafāmilí ʻoku toutou fakaʻasi mai ʻi he ngaahi heleʻuhilá pea mo e televisoné pea te ke ʻiloʻi ʻa e palopalemá.

Kuo ʻosi tukupau ʻetau ngāué ko e maluʻi mo fakatolonga fakatouʻosi hono toputapu mo e fakafiefia ʻo e nofomalí. Te mou lava ʻo kamata ʻaki hano fakahaaʻi ʻa e tāpuaki, lelei, pea mo hono moʻoni ʻo e nofomali fiefiá ʻi hoʻomou moʻuí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ke pehē ʻoku totonu ke u matuʻaki Fakatuʻamelie ki he nofomalí; he ko e nofomali kotoa ʻoku fie maʻu ke ngāueʻi, pea ʻe pehē pē haʻamoutolú foki. Ka, ko hoʻomou ʻuluaki lēsoni mo vivili taha ki hoʻomou kau akó, ʻo hangē ko ia ʻoku hoko maʻu peé, ko hoʻomou moʻuí. Fakahaaʻi ange ʻi hoʻo leá mo e ngāué, ʻoku mahuʻinga taha kiate koe hoʻo nofomalí mo e fāmilí he ʻoku totonu ke pehē—kuo pau ke pehē. Tokoniʻi hoʻo kau akó “ke ʻoua [ʻe] manavahē, kae tui pē”18 ki he nofomali he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻeni. ʻE ʻai ʻe Lusifā ke faingataʻa pea toe faingataʻa ange ke fakahoko ia neongo ʻe fakaʻau ke toe mahuʻinga ange ke fakahokó.

Ko ha niʻihi hoʻomou ngaahi fakamatala fekauʻaki mo ʻetau ngaahi palopalema fakaonopooni ko ʻení—ko ha ngaahi palopalema ʻoku nau ʻomi ha faʻahinga manavahē ʻe taha, ʻokú ne poleʻi e tui ʻa hotau toʻu tupú ʻi ha ngaahi founga fefeka he taimi ʻe niʻihi. Naʻe fakalea peheni ia ʻe hamou tokotaha: “ʻOku fakaʻau ke faingataʻa mo toe faingataʻa ange ke akoʻi ʻa e tokāteline ʻo e Siasí ʻo ʻikai fakatupuʻita ai ki ha fānau ako kuo nau mātuʻaki tali e fakakaukau ʻa e māmaní. ʻE founga fēfē haʻatau tuʻu maʻu ʻi he tokāteliné ʻo ʻikai fakatupu ʻita ki heʻetau fānau akó?”

ʻUluakí ʻoku ou fie pehē ʻoku ngali ke hoko ia ʻi he founga ʻoku tau fakamatalaʻi ai ʻa e tokāteliné kae ʻikai ʻi he tokāteliné ʻiate ia pē. ʻOku ʻikai foʻou ʻetau tokāteliné; ʻoku ʻikai pehē ia ʻoku ʻikai ʻilo pau ʻe he kau akó hotau tuʻungá ʻi he maumaufono kotoa ʻe hokó. Ko e meʻa totonu ke fai ʻe ha faiako, taki pe mātuʻa poto mo ongoʻi ngofuá ke fakapapauʻi ko ʻetau loto ke angatonú ʻoku ʻikai fotu atu ko ha fie-māʻoniʻoni he ʻe vave hono ʻiloʻi ʻe heʻetau kau akó hono faikehekehé. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou pehē ai te tau lava ʻo lea hangatonu mālohi ʻi hono maʻu ʻe he fānau akó ʻa e mahino ki hotau ʻulungāngá, foungá, ʻetau tōʻonga fakakaukaú mo e ʻofá ʻo hangā ko ia kuo pau ke tau fai ʻi hono malangaʻi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

ʻIkai ko ia pē, teu kole atu ke ʻoua naʻa mou teitei momou ke akoʻi ʻa e tokāteline moʻoní koeʻuhí ko haʻo manavasiʻi naʻa ʻita ha taha. Hangē ko hono fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 50, kapau te tau akoʻi ʻa e moʻoní ʻaki e Laumālié pea maʻu ʻe he fānau akó ʻi he Laumālié, “ko ia ʻoku malangá pea mo ia ʻokú ne maʻú, ʻoku femahinoʻaki ʻa kinaua, pea ʻoku fakamāmaʻi ʻa kinaua fakatouʻosi peá na fiefia fakataha.”19

Mahalo te ke fanongo ʻi ha fepōtalanoaʻaki pehē ki ha lea ʻaki ʻe he kau akó e meʻa kuó u faongo ki ai, “ʻOku ou ʻilo e founga ʻoku totonu ke tau moʻui aí, ka ko ha meʻapau ke tau fakamālohiʻi e tuʻunga moʻui pe ʻulungaanga ko iá pe ngaahi tui ko iá he toenga ʻo e kakaí?” Ko e tali moʻoni foki ki aí ko e, “ʻIkai. ʻOku ʻikai ke tau fakamālohiʻi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí pe ʻulungāngá pe ngaahi tuí ki ha taha.” Ka ʻi he Siasí ni, pea ʻoku kau ai mo kitautolu kau faiak CES, ʻoku tau fuakava ke akoʻi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí mo e ʻulungāngá, ke fakaʻilongaʻi ʻa e hala ʻoku paú, ke ʻiloʻi ʻa e hala ʻoku malú, ke hiki hake ʻa e fuka ʻo e moʻoní ki he ngaahi puleʻangá.

ʻOku manatuʻi ʻe he faiako kotoa ʻi he haʻofangá ni ʻa e talanoa ʻiloa ʻo e ʻave ʻe Brother Karl G. Maeser ha kau faifekau ʻo kolosi he ʻOtumoʻunga ʻĀlipí, ʻaki haʻanau muimui ʻi ha ngaahi vaʻakau naʻe tomuʻa fokotuʻu ʻi ha ngaahi feituʻu mahuʻinga ʻi he halá, ʻo fakaʻilongaʻi ha hala ʻoku malú. Naʻe ʻikai matamatalelei e ngaahi vaʻakaú—naʻa nau fōtunga kehekehe kotoa, ko e niʻihi naʻe mae mo popo, hala ha taha ia ʻe mahuʻinga ke fai ha tohi ki ʻapi ʻo fakamatalaʻi—ka ko honau tuʻuʻangá, ʻa e hala naʻa nau fakaʻilongaʻí pea mo e pōpoaki fakalongolongo naʻe fakahoko ʻe heʻenau ʻi aí naʻá ne vahevaheʻi ʻa e moʻuí mo e maté. Ko e pōpoaki ʻa Brother Maeser he ʻaho ko iá, naʻe hangē ʻa e ngaahi vaʻakau ko ʻení ko e Kau Taki Māʻolunga Pule ʻo e Siasí—ʻoku māʻolunga ʻa e niʻihi, nounou ʻa e niʻihi, ko ha kakai mahalo he ʻikai fōtunga lelei ʻi ha sivi talavou—ka ko e muimui ʻi honau halá ʻoku tatau ia mo e muimui ʻi he hala ʻoku malu. 20 Ko ʻeku poini ki he pōní, ko e meʻa ʻoku fai ʻe he tokāteline moʻoní (ʻa ia ko e meʻa ia ʻoku akoʻi ʻe he Kau Taki Māʻolungá) maʻatautolu kotoa he ʻaho ní, mo e ʻaho kotoa peé. Kuo pau ke ʻi ai ha taha ke ne tō ʻa e ngaahi pou fakahinohino fakatokāteline ko iá. Kuo pau ke ʻi ai ha taha ke ne pehē, “Ko e moʻoní ʻeni, ko e maluʻangá ʻeni.” Kuo pau ke ʻi ai ha taha ke ne fakahinohino ʻa e halá ʻo kinautolu ʻoku fononga he hala fāsiʻi, mo faʻa fakatuʻutāmakí, mahalo ko e fuofua taimí ia, ʻo tatau mo ia ʻoku fai ʻe ha tokolahi taha ʻo ʻetau fānau ako ʻi he ako māʻolungá mo e ʻunivēsití. ʻOku tau hoko ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo ʻiloa ʻaupito ʻiate “[kinautolu]” kuo kole ʻe he ʻOtuá ke fakaʻilongaʻi ʻa e hala ʻo e fakamoʻuí.

Ko ia, kuo pau ke tau vahevahe fakapotopoto, ʻi he ʻofa mo e taha akó fakafoʻituitui, pe ko e sosaietí, kapau te nau tuʻu he hala ʻoku malú, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e hala lausiʻi ʻo e moʻoní, ʻa e fakavaʻe mālohi mo paú, he ʻikai ke nau hinga. Pea he ʻikai ke lava ha taha ako ʻo tuʻu ʻi he faʻahinga tuʻunga pau ko iá kapau ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku tuʻu aí, pea he ʻikai ke nau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻoku ʻi aí kae ʻoua kuo fakahaaʻi ia ʻe he mātuʻá, kau takí, mo e kau faiako hangē ko koe mo aú, ʻo taki kinautolu ki ai, pea fononga fakataha mo kinautolu ki ai.

Ko ha fakavaʻe mālohi? Ko e hala ʻoku pau? “ʻOku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” 21 ʻa ia kuo pau ke tau langa kātoa ai, ʻo tatau pē ʻa e talavoú mo e toulekeleká fakatouʻosi. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā hono ikuʻangá? “Koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohio, ʻio, ka faʻaki kiate kimoua [mo hoʻomou fānau akó mo homou sosaietí mo hoʻomou ngaahi fakaʻamú mo e fakaʻānauá] ʻa hono kotoa ʻa ʻene ngaahi ʻuhamaká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe [he tēvoló] ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá, koeʻuhí ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko e makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga.”22

Kāinga, ʻoku hanga ʻe he mālohi ko iá ʻo poupouʻi hotau tuʻungá ʻi he ngaahi fehuʻi fakatokāteliné, fakahisitōliá pe founga ngāue ʻa e Siasí ʻoku faʻa hoko ʻi hono fakahoko ʻo e ngāué. Kuo mou ʻosi fanongo ʻi he ngaahi fehuʻi ko iá. ʻOku ʻikai ke nau foʻou. Ne fuofua hoko ia ʻi he kolo ko Palemailá ʻi hono fuofua fakahaaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻi hono taʻu 14 ʻa ʻene vīsone fakalangí, pea naʻe hokohoko atu ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Kuo mau fai ha tali ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko iá ʻi ha ngaahi fakamatala, ʻo mau fakaʻamu ke totonu pea mahino ʻo fakatatau ki he faʻunga ʻo e tuí. ʻOku ʻikai ha tali ki he ngaahi fehuʻi kotoa ʻo e ongoongoleleí—ka—ʻe maʻu ʻi ha taimi.

Lolotonga iá, ʻoku ʻi ai haʻaku fehuʻi. Ko e hā ha meʻa fakahisitōli, fakatokāteline pe founga ngāue te ne lava ʻo kāsia pe toʻo ha loto fakapapau fakalaumālie ʻa ha taha fekauʻaki mo e palani ʻaloʻofa ʻo e fakamoʻuí ʻa e Tamaí; ki he ʻaloʻi Hono ʻAlo Tofu Pē Tahá, hono misoná, Fakaleleí, mo e Toetuʻú; ki hono moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata meʻa-hā-maí; fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí; maʻu ʻo e fakahā fakalangí, fakafoʻituitui mo fakalūkufua fakatouʻosi; ʻa e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke liliu mo fakatupulakí; ʻa e fakaofo mo fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻenitaumení; ʻa e aʻusia fakatāutaha ʻa e ngaahi maná; mo e alā meʻa peheé? Lau ki he meʻa ko e fehuʻi! ʻOku fakaofo kiate au ʻa e lava ʻe ha niʻihi ke taʻe tokanga pe tukunoaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakaʻeiʻeiki, taʻengata mo e ngaahi moʻoni taupotu taha ʻa ia ko e ʻelito ʻo hono fakaofo ʻo e pōpoaki kakato ʻo e ongoongoleleí kae fili ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻingá. Kiate aú, ʻoku hangē ia ko e lea ʻa Edith Wharton, ʻoku tau fihia moʻoni ʻi he “ngaahi meʻa taʻe mahuʻingá.”

ʻOku ou ʻilo ʻe ʻi ai ha fehuʻi fakamātoato ha niʻihi ʻoku nau angatonu. ʻOku ou ʻilo foki ʻoku ʻi ai pē e fehuʻi ʻa e taha kotoa} ʻoku teʻeki tali. Ka ʻoku tau ʻamanaki ʻe hoko maʻu pē e loto fakatōkilaó, tuí mo e takiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e konga mahuʻinga ʻo e fekumi kotoa ki he moʻoní, pea hoko maʻu pē ʻa e fakavaʻe ʻo e ngaahi moʻoní ko ha maʻuʻanga tokoni ʻi he fekumi ko iá pea fai ʻi he “ako pea ʻi he tui.” 23 Ko hono moʻoní, kuo pau ke tau fakafaikehekeheʻi ʻa e konga lalahi mo iiki ʻo ʻetau fakamoʻoní. Kiate aú, ʻoku kau ʻi he ngaahi pou lalahí ʻa e ngaahi moʻoni fakaʻeiʻeiki ne ʻosi fakahaaʻi atú, ʻa hono taʻe fakatataua ʻi heʻeku moʻuí, pea mo e ʻilo ko ia he ʻikai ke u lava ʻo moʻui taʻe kau ai kinautolu pe taʻe kau ai e ngaahi tāpuaki kuó u ʻiló pe taʻe kau ai e ngaahi talaʻofa kuo ʻomai kiate kitautolu kotoa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻI heʻetau talanoa ko ia kau ki he ngaahi fehuʻí, fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻeni mei he ʻAposetolo ko Paulá pea fakatō ia ki he loto hoʻo kau akó: “Fēfē, kapau ʻoku ʻi ai ha niʻihi [ʻoku] ʻikai tui? [Fēfē kapau he ʻikai ke nau tui?] ʻE fakataʻeʻaonga ʻe heʻenau taʻe tuí ʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá?”24 Ko e talí ko e “ʻIkai!” He ʻikai hoko ia heʻeku moʻuí! He ʻikai hoko ia he lolotonga ʻeku moʻuí! ʻIkai ʻiate au pea mo hoku falé! He ʻikai ʻaupito ke hanga ʻe ha taha taʻe tui—ʻi ha taimi—ʻo ʻai ke “uesia” ʻa ʻeku tui ki he ʻOtuá, ʻofa kia Kalaisí, mo hono mateakiʻi ʻa e Siasí mo e ngāue ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho kimuí. ʻOku “hoko” ʻa e moʻoni ʻo e ongoongolelei ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní pea ʻe kei “hoko” ai pē ʻo aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e māmaní. ʻOua ʻe fakamoleki e ngaahi tāpuaki ko iá!

ʻI heʻeku lea ʻaki iá, ʻoku ou tānaki atu e fakamoʻoni ha tokotaha ako ʻunivēsiti ne tupu hake ʻo hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻa ia ʻoku tau faʻa lea ʻaki. ʻE hoko ai mo e fakamoʻoni hono fetongi fakaofó, ko hotau Palesiteni ʻofeina ko Palesiteni Thomas S. Monson:

President Gordon B. Hinckley: “ʻOku ʻi he foheʻulí e ʻOtuá. ʻOua ʻe veiveiua. ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e filí, te Ne fakahā mai e halá ʻi he taimi ʻoku hangē ai ʻoku ʻikai ha toe foungá. …

“ʻOua naʻa tuku ke hohaʻasi koe ʻe he ngaahi leʻo ʻo e taʻefiemālié. ʻOua naʻá ke tokanga ki he kau fakaangá. Hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe ʻAlamaá: ‘Pea ʻoua foki te mou falala ki ha tokotaha ke ne hoko ko homou faiako, pe ko hoʻomou faifekau, tuku kehe pē ʻo kapau ko ha tangata ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻokú ne ʻaʻeva ʻi hono ngaahi halá mo tauhi ʻene ngaahi fekaú’ (Mōsaia 23:14).

“Ko e moʻoní ʻoku ʻi he Siasí ni. … Hangē ko e fakamatala ʻa e Sāmé: ‘Vakai, ko ia ʻokú ne tauhi ʻa ʻIsilelí ʻe ʻikai te ne tulemohe pe mohe’ (Saame 121:4).

“ʻOku ʻikai tulemohe pe mohe hotau Fakamoʻuí he ʻokú Ne tokangaʻi Hono puleʻangá ni.”25

President Thomas S. Monson: “ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku taʻe hano tatau ʻa e ngaahi talaʻofa kuo fai maí. Neongo ʻa e ngaahi faingataʻá ʻe fakanonga mo poupouʻi pea ʻomi ʻa e fiefia ki hotau lotó ʻe heʻetau ʻilo ki he ongoongoleleí mo ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvani mo hotau Fakamoʻuí ʻi heʻetau ʻaʻeva angatonu mo tauhi e ngaahi fekaú. He ʻikai ha meʻa te ne ikunaʻi kitautolu.

“ʻE kāinga, ʻoua ʻe manavahē.  Fiefia. ʻOku hā mahino mai ʻa e kahaʻú ʻo hangē ko hoʻomou tuí.”26

Tuku muʻa ke u fakaʻosi ʻaki ʻhono toe fakaongo atu ʻi he loto fakapapau mo e fakafetaʻi taʻetūkua ʻi hoku laumālié ʻa e faleʻi kuo ʻomi tuʻo laungeau ʻe he ʻOtuá ʻi he folofolá ʻo kau ki he moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí—ke ʻoua ʻe manavahē; kae fiefia. Ko ʻeku pōpoaki ia kiate kimoutolú pea ko e pōpoaki ʻoku ou kole ke mou fakahoko ki hoʻomou kau akó.

“[Vakai,] ko e fānau iiki ʻa kimoutolu, pea kuo teʻeki ai  … mahino kiate kimoutolu ʻa hono lahi ʻo e ngaahi tāpuaki mahuʻinga ʻoku maʻu ʻe he Tamaí … kuo teuteu maʻamoutolú.” 27

“ʻOua ʻe manavahē, … he ʻoku ʻaʻaku ʻa kimoutolu, pea kuó u ikunaʻi ʻa e māmaní, pea ʻoku mou kau kiate kinautolu kuo foaki ʻe heʻeku Tamaí kiate aú.”28

“Pea ʻe ʻikai te mou lava ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he taimí ni; ka neongo ia, ke mou fiefia, he teu tataki atu ʻa kimoutolu. ʻOku ʻamoutolu ʻa e puleʻangá pea ʻoku ʻamoutolu ʻa hono ngaahi tāpuakí, pea ʻoku ʻamoutolu ʻa e ngaahi koloa ʻo e taʻengatá.”29

“Ko ia, ʻoku ou ʻi homou lotolotongá, … pea ko e tauhi sipi leleí au, pea ko e maka ʻo ʻIsileli. Ko ia ia te ne langa ki he maka ní, ʻe ʻikai pē te ne hinga.

“Pea ʻoku ʻunuʻunu mai ʻa e ʻaho te mou fanongo ai ki hoku leʻó mo mamata kiate au, pea ʻiloʻi ʻoku ou ʻi ai.”30

ʻOku ou toe fakaongo atu he pooni ʻa e tāpuaki ko ia naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻui ʻo e māmaní pea mo fakahoko ia kiate kimoutolu ʻo hangē ʻoku hilifaki hoku ongo nimá ki homou ʻulú takitaha. Hangē ko e hoko ʻa e ʻOtuá ko hoku fakamoʻoni ki he fakalangi ʻo e ngāue ko ʻení, ʻoku pehē ʻeku hoko ko Hono fakamoʻoni ki aí. Ko e moʻoní ʻeni. ʻOkú ta kau ʻi he Siasí ni ʻi he ngāue huhuʻi, mo fakavavavaveʻi e ngāue ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻi heni ʻa e tokāteliné, ngaahi ouaú, fakahaá, pea ʻi heni ʻa e kahaʻú. Ko e hala pau, mo malu pē ia ʻe taha ki he fānau ʻa e ʻOtuá ke nau muimui aí, kau ai ʻEne kau faiako CES mo ʻenau kau akó. ʻOku ou fiefia ke fetākinima mo kimoutolu ʻi ha faʻahinga tuʻunga pau mo toputapu pehē. “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē.”31 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.