Teuteu ki he Fale ʻo e ʻEikí

ʻAi hoʻo aʻusiá ke fakataautaha mo mahuʻingamālie ange

Teuteu ki Hoʻo ʻAʻahi ki he Temipalé

Ngaahi Ouau ʻo e Temipalé pea mo e Hala ʻo e Fuakavá

“ʻOku kau ʻa e temipalé ʻi he uho ʻo hono fakamālohia ʻo ʻetau tuí mo e ivi fakalaumālié he ko e Fakamoʻuí mo ʻEne tokāteliné, ko e ʻelito moʻoni ia ʻo e temipalé. Ko e meʻa kotoa ʻoku akoʻi ʻi he temipalé, ʻi he fakahinohinó pea ʻi he Laumālié, ʻokú ne fakatupulaki ʻetau mahino kia Sīsū Kalaisí. ʻOku haʻi kitautolu kiate Ia ʻe Heʻene ngaahi ouau mahuʻingá ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakava toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea, ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻokú Ne fakakoloaʻi leva kitautolu ʻaki Hono mālohi fakaivia mo faifakamoʻuí.” (Palesiteni Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié,” Konifelenisi Lahí, ʻOkatopa 2021)

ʻOku hoko ʻa hono maʻu ʻo e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo hono tauhi ʻa e ngaahi fuakavá ko ha konga mahuʻinga ʻo hoʻo tukupā ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí. ʻOku tokoni foki ia ke ke teuteu ai ke foki ʻi ha ʻaho ʻo nofo mo Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní. Te ke lava ʻo fai ha ngaahi meʻa lahi ke fakapapauʻi ʻokú ke mateuteu. ʻOku totonu ke fakakau ai ʻa hono ako ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea fakakau ʻa e ngaahi akonaki ko iá ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku mahuʻinga ʻa hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava kuó ke faí ki hoʻo mateuteu ki he temipalé.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū, “ʻOku fāsiʻi ʻa e matapaá, mo lausiʻi ʻa e hala, ʻoku fakatau ki he moʻuí, pea ʻoku ʻilo ia ʻe he tokosiʻi pē” (Mātiu 7:14). Ko e matapā ʻoku tau hū aí ko e papitaisó pea ko e hala ʻoku tau muimui aí ko ʻEne ongoongoleleí. Ko e papitaisó ʻa e fuofua ouau ʻo e ongoongoleleí pea mo ha sitepu mahuʻinga ʻi he hala ʻo e fuakavá ke foki ai ki he ʻOtuá.

ʻE tataki foki koe ʻe he ngaahi ouau kehé ʻi he halá. ʻOku kau heni ʻa hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí (maʻá e houʻeiki tangatá), maʻu ʻa e ʻenitaumeni fakatemipalé, pea mo hono silaʻi ʻi he temipalé. ʻOku tataki kitautolu ʻe he ngaahi ouau toputapu ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻoku tuku mai ʻe he Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú—ko e fiefia ʻo e nofo mo Ia mo hotau ngaahi fāmilí hili ʻa e moʻui ʻi he māmaní.

Mahalo te ke ongoʻi taʻepauʻia pe lōmekina ʻi hoʻo teuteu ki he temipalé. Kimuʻa ʻi hoʻo fuofua ʻaʻahí, ʻoku angamaheni pē ke ke fifili pe ʻe fēfē nai ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé. ʻE foʻou ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi kiate koe, ka ko e konga lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he temipalé ʻoku totonu ke ke ongoʻi maheni pē mo ia koeʻuhí ʻoku fakatefito kotoa ia ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke ʻiloʻi pe manatuʻi ʻa e meʻa kotoa ʻi hoʻo ʻalu ki he temipalé. ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e kau ngāue temipalé ke nau tokoni atu. ʻOku ʻofa mo angaʻofa ʻa e kau ngāue taʻetotongi ko ʻení. ʻOku nau ʻi ai ke tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ʻoku talitali lelei koe mo ke fiemālie ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

Koeʻuhí kuo papitaiso koe, kuó ke ʻosi ʻiloʻi ha ngaahi meʻa fekauʻaki mo e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai honau fakataipe mo e ʻuhinga fakalaumālie. Hangē ko ʻení, naʻá ke ako ʻoku fakataipe ʻe he papitaisó ʻa e fakamaʻá mo e fanauʻi foʻoú. Naʻá ke tui vala hinehina pea hifo ki he vaí. Naʻe hiki ʻe ha maʻu lakanga fakataulaʻeiki hono nimá pea lea ʻaki ʻa e ngaahi lea ʻo e ouaú. Pea naʻe tanu (fakauku) leva koe ʻi he vaí pea tuʻu hake ko ha tokotaha foʻou. Naʻá ke maʻa mo haohaoa pea mateuteu ke moʻui ko ha ākonga faivelenga ʻo Sīsū Kalaisi. Hili hono papitaiso koé, naʻá ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono hilifaki ʻa e ngaahi nimá ʻi ho ʻulú.

ʻI ho papitaisó, naʻá ke fakahoko ai ha fuakava mo e ʻOtuá. Naʻá ke palōmesi ke toʻo kiate koe ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, manatu maʻu ai pē kiate Ia, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea tauhi kiate Ia ki he ngataʻangá. ʻI hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo Hono Siasí, ʻoku fakataipe hoʻo fakafoʻou hoʻo fuakava ʻo e papitaisó mo e ngaahi fuakava kehe kotoa pē ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ʻa e sākalamēnití.

ʻOku muimui ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé ʻi he sīpinga tatau. Te ke tui ha vala hinehina, akoʻi atu ʻa e palani ʻa e ʻOtuá, pea kau ʻi he ngaahi ouau ʻoku toputapu mo fakataipé. ʻE talaʻofa atu foki ha ngaahi tāpuaki ʻi hoʻo fuakava ke muimui ʻi he ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí.

Manatuʻi ʻoku fakataumuʻa ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻi he temipalé ki he Fakamoʻuí mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ʻuhinga ʻa e meʻa kotoa pē ke fakatupulaki mo ueʻi fakalaumālie.

Nima Maʻa mo ha Loto-Māʻoniʻoni

ʻI he tohi ʻo e ngaahi Sāmé, ʻoku fehuʻi mai ai, “Ko hai ʻe ʻalu ki he moʻunga ʻo [e ʻEikí]? pe ko hai ʻe tuʻu ʻi hono potu māʻoniʻoní? Ko ia ʻoku nima maʻa, mo loto māʻoniʻoní” (Saame 24:3–4). Ko e moʻunga ʻo e ʻEikí ʻa Hono temipalé. Ko ha ongo ʻulungaanga ʻe ua ʻoku lave ki ai kae lava ke huú—nima maʻa mo ha loto-māʻoniʻoni.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā, fekauʻaki mo e veesi folofola ko ʻení: “Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ʻoku fakamaʻa ʻa e nimá ʻi hono siʻaki ʻo e tangata fakaekakanó mo ikunaʻi ʻa e angahalá mo e tākiekina kovi ʻi heʻetau moʻuí ʻo fakafou he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e lotó ʻi heʻetau maʻu Hono mālohí ke fakaivia kitautolu ke fai leleí pea hoko ʻo lelei angé. He ʻikai teitei fakatupu ʻe heʻetau ngaahi holi ʻoku tāú mo e ngāue lelei kotoa pē ha nima ʻoku maʻá mo ha loto ʻoku māʻoniʻoní, neongo hono ʻaonga ke fakahoko kinautolú. Ko e Fakalelei ia ʻa Sīsū Kalaisí ʻokú ne fakatou ʻomi ʻa e mālohi ki he fakamaʻá mo e huhuʻí ʻa ia ʻoku tokoni ke tau ikunaʻi ai ʻa e angahalá, pea ko ha mālohi fakamaʻa mo fakamālohia ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau lelei ange ʻi ha toe taimi te tau fakafalala ai ki he ivi ʻo kitautolu peé. Ko e Fakalelei taʻengatá ʻoku fakataumuʻa ia ki he angahalá mo e māʻoniʻoni kotoa ʻoku ʻiate kitautolú” (“Clean Hands and a Pure Heart,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 82).

ʻI hoʻo teuteu ki he temipalé, te ke talanoa mo hoʻo pīsopé. Te ke fakataha foki mo hoʻo palesiteni fakasiteikí, kapau ko hoʻo ʻalu ke maʻu ho ʻenitaumení pe ke silaʻi. Te na takitaha fakahoko ha ʻinitaviu lekomeni temipale. Te ke lava ʻo vahevahe ho ngaahi fakakaukaú mo e ongó mo kinautolu, pea te nau ʻoatu ha faleʻi fakalaumālie. ʻI hoʻo tali ʻenau ngaahi fehuʻí, te ke fakapapauʻi foki ai ʻokú ke maʻu ha “nima maʻa mo ha loto-māʻoniʻoni.” ʻI hono fakalea ʻe tahá, te ke pehē ai ʻokú ke taau mo loto-fiemālie ke hū ki he temipalé, kau ʻi he ngaahi ouau toputapú, pea tauhi ho ngaahi fuakavá.

ʻOku Fakataautaha mo Mālohi ʻa e Ngaahi Fuakava Toputapú

ʻI hoʻo hokohoko atu ʻi he hala ʻo e fuakavá ki he temipalé, te ke kamata ke houngaʻia lahi ange ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi fuakava toputapu ʻi hoʻo moʻuí. Ko e ngaahi meʻa ʻeni ke fakakaukau ki ai fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakavá:

1. ʻOku fakaloloto ʻe he ngaahi fuakavá hoʻo vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

ʻOku faʻa fakamatalaʻi ʻa e fuakavá ko ha fepalōmesiʻaki toputapu ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo ʻEne fānaú. Neongo ʻoku tonu ʻa e fakamatala ko ʻení, ka ʻoku ʻikai ke kakato ia. ʻOku mahulu hake ʻa e fuakavá ʻi he aleapaú pē. Ko ha tukupā fakataautaha ʻokú ne fakamatalaʻi mo fakaloloto hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá. ʻOku faʻu ʻe he fuakavá ha haʻi toputapu ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo ʻEne fānaú. ʻOku nau fakafoʻou hotau laumālié, liliu hotau lotó, pea tokoniʻi kitautolu ke faaitaha mo Ia. ʻI hoʻo faivelenga ki hoʻo ngaahi fuakavá, ʻe tupulaki hoʻo līʻoa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. ʻE tupulaki hoʻo ongoʻi houngaʻiá. ʻE tupu mo hoʻo malava ke ʻofa mo tokoni ki he niʻihi kehé. Pea ʻe mahutafea ʻi hoʻo moʻuí ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻi he temipalé.

2. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi fuakavá ke ke tokanga taha ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

Lolotonga hoʻo moʻuí, te ke fehangahangai mo ha ngaahi fili ʻe fiemaʻu ki ai ho taimí, iví mo e koloá. ʻE lahi ha ngaahi fili lelei ʻe feʻauʻauhi mo e ngaahi fili kehe ʻoku mahuʻingá. Te ke fili fēfē leva?

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi: “ʻOku ʻikai ko ha ʻuhinga lelei ʻetau fai ha faʻahinga meʻa koeʻuhí pē he ʻoku lelei e meʻa ko iá. … ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku mahulu ange ia ʻi he leleí pea ko e ngaahi meʻa ia ʻoku totonu ke tau fuofua tokanga ki aí. … ʻOku lelei ange ʻa e founga ʻe niʻihi hono fakaʻaongaʻi ʻo e taimi ʻo e fāmilí, ka ʻoku ʻi ai pē ʻa e founga ʻoku lelei taha. Kuo pau ke tau tukuange ha ngaahi meʻa lelei ʻe niʻihi kae lava ke tau fili ha ngaahi meʻa kehe mei ai ʻoku lelei ange pe lelei taha, he ʻoku tupulaki ai ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo fakamālohia ʻa hotau ngaahi fāmilí” (“Good, Better, Best,” Ensign pe Liahona, Nov. 2007, 104, 107).

ʻOku fakafou ʻi he ngaahi fuakavá ʻa e tokoni mai ʻa e ʻOtuá ke mahino e ngaahi tefitoʻi moʻoni, tōʻonga, mo e talaʻofa ʻokú Ne ʻafioʻi ʻoku lelei taha maʻatautolú. Te tau lava ke maʻu ha fakakaukau lahi ange ki he meʻa ʻoku mahuʻingá pea fai ha ngaahi fili fakapotopoto ange ʻi heʻetau ʻuluaki tokanga taha ki he ngaahi tukupā toputapu kuo tau fai mo e ʻOtuá.

3. ʻOku tāpuakiʻi koe mo e niʻihi kehé ʻi he ngaahi ouau mo e fuakava fakatemipalé.

ʻI hoʻo maʻu ho ʻenitaumení pe sila ki ho malí pe fāmilí, te ke mavahe mei he temipalé mo e ngaahi talaʻofa mei he ʻEikí ʻoku fakapatonu pē kiate koe. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi talaʻofa pē naʻe fai ki ha palōfita pe kakai ʻi he kuonga muʻá, ka ko e ngaahi talaʻofa kuo fai kiate koe. ʻOku totonu ke ke fekumi ke mahino kinautolu mo ʻenau ʻuhinga ʻi hoʻo moʻuí.

Hili hoʻo maʻu e ngaahi ouaú, te ke lava ʻo foki ki he temipalé ke maʻu e ngaahi ouaú ʻo fakafofongaʻi ʻa e niʻihi kuo pekiá. ʻOku ʻi ai ho fatongia makehe ke fekumi ki ho ngaahi kuí pea fakapapauʻi ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé. ʻE hoko hoʻo ngāué ke tāpuekina ai ʻenau moʻuí pea fakamanatu atu kiate koe hoʻo ngaahi talaʻofá mo e tāpuakí.

Feinga ke Manatuʻi pea Toe Foki

ʻI hoʻo teuteu ke kau ʻi he ngaahi ouau fakatemipalé, manatuʻi ko e ʻOtuá ko hoʻo Tamai Taʻengatá Ia pea ko Sīsū Kalaisi ʻa hoʻo Huhuʻí. ʻOkú Na ʻafioʻi fakataautaha koe. ʻOkú Na ʻofeina kakato koe. ʻI hoʻo tauhi hoʻo ngaahi fuakavá, ʻe tāpuekina koe ʻi he moʻuí ni pea ʻi he moʻui ka hoko maí.

Te ke lava nai ʻo manatuʻi ha taimi naʻá ke ongoʻi ofi ʻaupito ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi? ʻE tupulaki ʻa e ngaahi ongo ko iá ʻi he temipalé. ʻOku mavahe ʻa e temipalé mei he ngaahi fakahohaʻa, loto-hohaʻa, mo e ngaahi tākiekina kovi ʻo e moʻuí. ʻOku fakamanatu atu kiate koe ʻi he feituʻu māʻoniʻoni ko ʻení, ʻokú ke ʻi he māmaní mo hoʻo ngaahi ʻofaʻangá koeʻuhí ko ha taumuʻa mahuʻinga mo fakaʻeiʻeiki. Te ke maʻu ha nonga, fiemālie, tataki mo ha ʻamanaki lelei lahi ange.

Te ke ʻilo foki ai ʻe hū ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ki ho lotó pea te ke fiefia ange ai. Toutou foki ki he temipalé ʻi he lahi taha te ke lavá. ʻI hoʻo fai iá, ʻe mahino lahi ange e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi kiate koe mo e kakai kotoa pē. ʻOku aʻu pē ki hoʻo mavahe mei he temipalé, ʻe hokohoko atu hono akoʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Te Ne fakamanatu atu ʻa e meʻa kuó ke aʻusiá, meʻa kuó ke ongoʻí, mo e founga ke ke moʻui ai ʻo fakatatau mo e finangalo ʻa e ʻOtuá.

ʻI hoʻo teuteu ki he temipalé, manatuʻi ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke ofi kiate Ia. Kuó Ne ʻomi Hono temipalé ko ha feituʻu makehe ke ke ofi ange ai kiate Ia. ʻOku hoko foki hoʻo fiefia taʻengatá ko ʻEne fiefia. Kuó Ne ʻomi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ke tataki kitautolu ke tau foki kiate Ia. Kolea ʻEne tokoní ʻi hoʻo teuteú pea vahevahe mo Ia hoʻo hala fonongá. Te Ne tataki koe. Te Ne ueʻi fakalaumālie koe. Pea te Ne tokoniʻi koe ʻi he hala fonongá.