Ngaahi Folofolá
Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1


Siosefa Sāmita—Hisitōlia

Ko e Ngaahi Meʻa Kuo Toʻotoʻo Mai Mei he Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmita, Ko e Palōfitá

History of the Church, Voliume 1, Vahe 1 ki he 5

Vahe 1

ʻOku fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki hono tupuʻangá, ko hono fāmilí, mo e ngaahi feituʻu naʻa nau muʻaki nofo aí—ʻOku tupu hake ha vālau tuʻu ʻo kau ki he lotú ʻi he fakahihifo ʻo Niu ʻIoké—ʻOku fakapapau hono lotó ke ne kumi ki he ʻilo ko ia naʻe fakahinohinoʻi mai ʻe Sēmisí—ʻOku hā mai ʻa e Tamaí mo e ʻAló, pea ui ʻa Siosefa ki heʻene ngāue fakapalōfitá. (Veesi 1–20.)

1 Ko e meʻa ʻi he ngaahi ongoongo kehekehe kuo fai holo ʻe he niʻihi ʻoku kākā mo fie fai kovi, ʻo kau ki he atupu hake mo e laka ki muʻa ʻa e bSiasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia kuo faʻu hono kotoa ʻe kinautolu kuo fai iá koeʻuhí ke maumauʻi ʻa e anga ʻo ʻene tuʻu ko e Siasí pea mo ʻene tupu ʻi he māmaní—Ko ia kuo tupu ai hoku loto ke faʻu ʻa e hisitōliá ni, ke fakatonutonu ʻa e fakakaukau ʻa e kakaí, pea foaki ʻa e moʻoní ki he faʻahinga kotoa pē ʻoku nau fekumi ki he moʻoní, ʻo fakatatau ki he meʻa naʻe hokó, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kau kiate aú pea mo e Siasí fakatouʻosi, ʻo fakatatau ki he ngaahi moʻoni ko ia ʻoku ou maʻú.

2 Te u fakahā atu ʻi he hisitōliá ni ʻa e ngaahi meʻa kehekehe naʻe hoko ʻo kau ki he Siasí ni, ʻi he moʻoni mo e māʻoniʻoni, ʻo hangē ko e anga ʻo e meʻa naʻe hokó, pe ko hono anga ʻi he taimi ní [1838], ʻa ia ko e taʻu hono valu ʻeni talu mei hono afokotuʻu ʻo e Siasi kuo lau ki aí.

3 Naʻe fanauʻi aau ʻi hono taha afe valungeau mā nima ʻo e taʻú ʻi he hili ʻa e ʻaloʻi mai ʻo hotau ʻEikí, ʻi hono uofulu mā tolu ʻo e ʻaho ʻo Tīsemá, ʻi he kolo ko Seiloní, ʻi he vahefonua ko Uinisoá, ʻi he Siteiti ko Veamonití…Naʻe ʻalu ʻa ʻeku tamaí, ko bSiosefa Sāmita, ko e Lahí, mei he Siteiti ko Veamonití, ʻo ne hiki ki Palemaila, ʻi he vahefonua ko ʻOnateleó (ʻoku hoko he taimí ni ko e vahefonua ko Ueiní), ʻi he Siteiti ko Niu ʻIoké, ʻi he taimi naʻá ku taʻu hongofulu aí, pe ofi ki ai. ʻI he hili ha taʻu ʻe fā nai ʻo e aʻu ʻa ʻeku tamaí ki Palemailá, naʻá ne hiki mo hono fāmilí ki Manisesitā ʻi he vahefonua pē ko ia ko ʻOnateleó—

4 Naʻe kau ʻi hono fāmilí ʻa e toko hongofulu mā taha, ʻa ia ko ʻeku tamaí, ko aSiosefa Sāmita; ko ʻeku bfaʻē ko Lusi Sāmitá (ʻa ia ko hono hingoa ʻi he teʻeki ai ke ne malí, ko Meki, ko e ʻofefine ʻo Solomone Meki); ko hoku ngaahi tokouá, ko cʻAlavini (ʻa ia naʻe mate ʻi he ʻaho 19 ʻo Nōvemá 1823, ʻi he 26 ʻo hono taʻu motuʻá), ko dHailame, ko au, ko eSamuela Halisoni, ko Uiliami, ko Tani Kālosi; pea mo hoku ngaahi tuofāfiné, ko Sōfolonia, ko Katalina, mo Lusi.

5 Ko e taimi ʻe taha ʻi hono ua ʻo e taʻu hili ʻemau hiki ki Manisesitaá, naʻe fuʻu lahi ʻa e ngaue ʻa e loto ʻo e kakaí ʻi he feituʻu naʻa mau nofo aí ʻi he tefito ko e lotú. Naʻe kamata ia ʻi he kau Metotisí, ka naʻe vave ʻene mafola ʻo kau ki ai ʻa e ngaahi siasi kotoa pē ʻo e feituʻu ko ia ʻo e fonuá. Ko e moʻoni, naʻe hangē ne uesia ai ʻa e feituʻu ko ia kotoa pē ʻo e fonuá, pea naʻe ului ʻa e fuʻu kakai tokolahi ki he ngaahi faʻahi fakalotu kehekehe, ʻa ia naʻe fakatupu ai ha moveuveu mo e fakavahavahaʻa ʻi he kakaí, ʻa ia naʻe ʻikai ke siʻi, pea naʻe kalanga ʻa e niʻihi, “aVakai mai ki heni!” pea kalanga ʻa e niʻihi kehe, “Vakai atu ki hena!” Naʻe tuʻuaki ʻe he niʻihi ʻa e tui faka-Metotisí, pea ko e niʻihi ʻa e tui faka-Pelesipiteliané, pea ko e niʻihi ʻa e tui faka-Papitaisó.

6 He, neongo ʻa e fuʻu ʻofa lahi naʻe fakahā ʻe he kau uluí ki he ngaahi lotu kehekehe ko iá ʻi he taimi ʻo ʻenau uluí, pea mo e faivelenga lahi ʻa ia naʻe fakahā ʻe he kau faifekau taki taha, ʻa ia naʻa nau ngāue lahi ʻi he fakatupu mo e langaʻi ʻo e fuʻu meʻa fakaofó ni ʻo e loto-māfana fakalotu, koeʻuhí ke lava ʻo fakaului ʻa e kakai kotoa pē, ʻo hangē ko ia naʻa nau loto ke ui iá, ʻo tuku ke nau kau ki he lotu ʻoku nau fie kau aí; ka ʻi he kamata ke ʻalu atu ʻa e kau uluí, ko e niʻihi ki he faʻahi ʻe taha pea ko e niʻihi ki ha faʻahi ʻe taha, naʻe hā leva ai ko e ngaahi vā lelei ko ia ʻi he kau taulaʻeikí mo e kau uluí ko e fakangalingali pē ka ʻoku ʻikai moʻoni; he naʻe hoko leva ha fuʻu moveuveu mo e vākovi—ʻo fefakakikihiʻaki ʻa e taulaʻeiki mo e taulaʻeiki, mo e tokotaha ului mo e tokotaha ului; pea ko ia, naʻe fakaʻau ʻo mole ʻaupito ʻa ʻenau feʻofoʻofaní kotoa, ʻo kapau naʻe ai ha taimi naʻe ai haʻanau feʻofoʻofani, ʻi he afakafetauʻilea pea mo e feʻauhi ʻo e ngaahi fakakaukaú.

7 Ko e taimi ko iá naʻá ku ʻi hoku taʻu hongofulu mā nimá. Naʻe ului ʻa e fāmili ʻo ʻeku tamaí ki he tui faka-Pelesipiteliané, pea naʻe ului honau toko fā ki he siasi ko iá, ʻa ia, ko ʻeku faʻē ko Lusí; mo hoku ongo tokoua ko Hailamé mo Samuela Halisoní; pea mo hoku tuofefine ko Sōfoloniá.

8 ʻI he taimi ko ʻeni ʻo e fuʻu ngaue ʻa e lotó, naʻe ueʻi hake ʻeku fakakaukaú ke fifili fakamātoato pea hohaʻa lahi; ka neongo ʻa e fuʻu ongo kiate au pea faʻa fakamamahi ʻa e ngaahi ongo ʻa hoku lotó, ka naʻá ku kei fakaʻehiʻehi pē mei he ngaahi faʻahí ni kotoa pē, ka naʻá ku faʻa maʻu ʻenau ngaahi feinga lotu kehekehe ʻi he faingamālie kotoa pē ne u lavá. Naʻe faifai pea kamata ke tokanga ʻa hoku lotó ki he lotu Metotisí, peá u ongoʻi ha holi ke kau fakataha mo kinautolu; ka naʻe hulu pehē fau ʻa e moveuveú mo e fekeʻikeʻi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi kautaha lotu kehekehé, naʻe faingataʻa ai ki ha tokotaha naʻe kei siʻi ʻo hangē ko aú, pea ʻikai maheni mo e faʻahinga ʻo e tangatá mo e ngaahi meʻa, ke ʻiloʻi pau pe ko hai ʻoku totonú pea ko hai ʻoku halá.

9 Naʻe fuʻu puputuʻu ʻa hoku ʻatamaí ʻi he taimi ʻe niʻihi, ko e meʻa ʻi he fuʻu hulu mo e taʻetuku ʻo e fekailaʻakí mo e moveuveú. Naʻe mātuʻaki fakafepaki ʻa e kau Pelesipiteliané ki he kau Papitaisó mo e kau Metotisí, ʻo nau ngāue ʻaki ʻa e mālohi kotoa ʻo e fealeaʻaki mo e kākā ke fakamoʻoniʻi ʻaki ʻenau ngaahi halá, pe, ke ngaohi ʻa e kakaí ke nau pehē ʻoku nau hala. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kau Papitaisó mo e kau Metotisí naʻa nau faivelenga tatau mo kinautolu foki ʻi he feinga ke fakamoʻoniʻi ʻenau ngaahi tokāteline ʻanautolú pea fakahalaʻi ʻa e ngaahi tui kehé kotoa pē.

10 ʻI he lolotonga ʻo e fakafetauʻilea mo e moveuveu ko ʻeni ʻo e ngaahi fakakaukaú, naʻá ku faʻa pehē ʻi hoku lotó: Ko e hā ha meʻa ʻe fai? Ko hai ʻi he ngaahi faʻahi ko ʻení kotoa pē ʻoku atotonú; pe, naʻa kuo nau hala kotoa pē? Kapau ʻoku moʻoni ha faʻahi ʻe taha ʻiate kinautolu, ko e fē ia, pea te u ʻiloʻi fēfē ia?

11 Lolotonga ʻeku feinga lahi ʻi he ngaahi fuʻu faingataʻa lahi ʻa ia naʻe tupu ʻi he fefakakikihiʻaki ʻa e ngaahi faʻahí ni ʻo e kau lotú, naʻá ku lau ai ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi he Tohi ʻa Sēmisí, ko e ʻuluaki vahé mo e veesi hono nimá, ʻa ia ʻoku pehē: Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.

12 Naʻe teʻeki ai ke hū mamafa ha potufolofola ki he loto ʻo ha tangata ʻo lahi ange ʻi he mālohi naʻe hū ʻaki ʻa e meʻá ni ki hoku lotó ʻi he taimi ko ʻení. Naʻe hangē naʻe hū ia ʻaki ʻa e fuʻu mālohi lahi ki he ongo kotoa pē ʻo hoku lotó. Naʻá ku toutou fifili ki ai, ʻo u ʻiloʻi kapau naʻe ai ha taha naʻe ʻaonga ke ne maʻu ha poto mei he ʻOtuá, ko au ia; he naʻe ʻikai te u ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e meʻa te u faí, pea kapau ʻe ʻikai te u lava ʻo maʻu ha poto lahi ange ʻi he poto naʻá ku maʻu he taimi ko iá, ʻe ʻikai pē te u ʻilo ia ʻi ha taimi, koeʻuhí he naʻe pehē fau hono faikehekehe ʻo e afakaʻuhingaʻi ʻo e ngaahi potufolofola tatau ʻe he kau faiako fakalotu ʻi he ngaahi siasi kehekehé ʻo fakaʻauha ai ʻa e falala kotoa pē ke fakapapauʻi ʻa e fehuʻí ʻi ha fekumi ʻi he bTohi Tapú.

13 Naʻe faifai peá u fakakaukau kuo pau ke u nofo maʻu ʻi he fakapoʻuli mo e puputuʻu, pe ko haʻaku fai ʻo hangē ko e enginaki ʻa Sēmisí, ʻa ia, ko e kole ki he ʻOtuá. Naʻe faifai peá u fakapapau hoku lotó ke “afehuʻi ki he ʻOtuá,” ko ʻeku fakakaukaú kapau ʻokú ne foaki ʻa e potó kiate kinautolu ʻoku masiva ʻi he potó, mo ne foaki ʻo lahi ʻo ʻikai valokiʻí, ʻe lelei ke u ʻahiʻahi.

14 Ko ia, naʻá ku fai ʻo fakatatau ki ai, pea ko ʻeku fakapapaú ke fehuʻi ki he ʻOtuá, ko ia naʻá ku ʻalu ki he vao ʻakaú ke ʻahiʻahi. Ko e pongipongi ia ʻo ha ʻaho fakaʻofoʻofa, mo langi maʻa, ʻi he kamataʻanga ʻo e tō-taʻu ʻo hono taha afe valungeau mā uofulu ʻo e taʻú. Ko ʻeku fuofua ʻahiʻahi ia ke fai ha meʻa pehē talu ʻeku tupu, he neongo ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku lolotonga hohaʻa ki aí, naʻe teʻeki ai pē ke u ʻahiʻahi ke fai ha alotu ʻaki ʻa e leʻó.

15 Hili ʻeku ʻalu ki he potu naʻá ku fili ki muʻa ke u ʻalu ki aí, pea hili ʻeku vakavakai holo, ʻo u ʻiloʻi ʻoku ou toko taha peé, naʻá ku tūʻulutui hifo ʻo kamata ke fakahā hake ʻa e ngaahi holi ʻo hoku lotó ki he ʻOtuá. ʻI he hili pē ʻeku fai peheé, naʻe puke au ʻe ha mālohi ʻa ia naʻá ne ikuʻi ʻaupito au, pea naʻe pehē fau ʻeku ofo ʻi hono mālohí naʻe taʻofi ai hoku ʻeleló ke ʻoua naʻá ku lava ʻo lea. Naʻe kāpui au ʻe ha fuʻu fakapoʻuli matolu, pea naʻe kiʻi fuofuoloa ʻene hangē kiate au, ngalingali kuo tuku au ki he fakaʻauha fakafokifā.

16 Ka naʻá ku feinga ʻaki hoku mālohi kotoa pē ke aui ki he ʻOtuá ke ne fakahaofi au mei he mālohi ʻo e filí ni ʻa ia kuó ne puke aú, pea ʻi he mōmēniti ko ia ʻa ia naʻá ku meimei ngalo hifo ai ʻi he loto foʻi ʻo tukuange au ki he fakaʻauhá—kae ʻikai ki ha fakaʻauha fakamahaloʻi, ka ki he mālohi ʻo ha tokotaha moʻoni mei he maama ʻoku taʻe-hā-maí, ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e mālohi fuʻu fakaofo fau ʻo hangē ko ia naʻe teʻeki ai te u ongoʻi ʻi ha tokotahá—kae feʻunga mo e mōmēniti ko ʻeni ʻo e fuʻu hohaʻa lahí, naʻá ku mamata ki ha bpou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he claʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au.

17 ʻI heʻene hā maí pē naʻá ku ʻiloʻi kuo fakahaofi au mei he fili naʻá ne haʻi aú. ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku asio ki he Tangata ʻe toko bua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e cnāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē: Ko hoku dʻAlo eʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!

18 Ko ʻeku taumuʻa ʻi heʻeku ʻalú ke afehuʻi ki he ʻEikí ke u ʻiloʻi pe ko e fē ʻa e siasi ʻi he ngaahi siasí kotoa pē ʻoku moʻoní, koeʻuhí ke u ʻiloʻi ʻa e siasi ke u kau ki aí. Ko ia, ʻi he hili leva ʻeku toe maʻu ʻeku fakakaukau lelei, ʻo u lava ke lea, ko ia naʻá ku ʻeke ki he ongo Tangata ʻa ia naʻá na tuʻu ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he māmá, pe ko e fē ʻa e siasi ʻi he ngaahi siasi kotoa pē ʻoku moʻoní (he naʻe aʻu mai ki he taimi ko ʻení ʻoku teʻeki hū mai ki hoku lotó ʻoku nau hala kotoa pē)—pea ko e fē ʻoku totonu ke u kau ki aí.

19 Naʻe tali mai kiate au ʻo pehē kuo pau ke ʻoua naʻá ku kau ki ha taha ʻo kinautolu, he kuo nau ahala kotoa pē; pea naʻe pehē mai ʻe he Tokotaha naʻe folofola mai kiate aú, ko ʻenau ngaahi akonakí kotoa pē ʻoku fakalielia ia ʻi hono ʻao; pea ʻoku kovi ʻa e faʻahinga kotoa pē ko ia ʻoku fakahā ʻa e tui ki aí; pea: “ʻoku nau bʻunuʻunu mai kiate au ʻaki honau loungutú, ka ʻoku mamaʻo honau clotó meiate au; ʻoku nau akoʻi ko e ngaahi tokāteline ʻa e ngaahi dfekau ʻa e tangata, ʻoku nau maʻu hono engeʻesi ʻo e lotú, ka ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa hono mālohí.”

20 Naʻá ne toe fekauʻi au ke ʻoua naʻá ku kau ki ha taha ʻo kinautolu; pea naʻá ne folofola ʻaki mo ha ngaahi meʻa lahi kehe kiate au, ʻa ia ʻoku ʻikai te u lava ʻo tohiʻi ʻi he taimi ko ʻení. ʻI heʻeku toe ake haké, naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ou tokoto foʻohake, ʻo sio hake ki he langí. ʻI he mahuʻi atu ʻa e māmá, naʻe ʻikai toe haku ivi; ka naʻe ʻikai fuoloa kuo kamata ke u toe mālohi, peá u foki leva ki ʻapi. Pea ʻi heʻeku falala ki he tafuʻanga afí, naʻe fehuʻi mai ʻe heʻeku faʻeé pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó. Naʻá ku pehē ange: “ʻOua te ke tokanga ki ai, ʻoku sai ʻa e meʻa kotoa pē—ʻoku ou sai pē au ia.” Naʻá ku toki pehē ange ki heʻeku faʻeé. “Kuó u ʻiloʻi maʻaku ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e lotu Pelesipiteliané.” ʻOku hangē naʻe ʻiloʻi pē ʻe he afilí, ʻi he kamataʻanga pē ʻo ʻeku moʻuí, te u hoko ko ha fakamoveuveu mo ha fakatupu-ʻita ki hono puleʻangá; ka ʻikai pea ko e hā ʻa e ʻuhinga ke kau fakataha ai ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ke tauʻi au? Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fai mai ai ʻa e bfakafepaki mo e fakatanga kiate au, ʻo meimei kamata pē mei heʻeku kei valevalé?

ʻOku fakafisinga ʻe ha kau faifekau mo kinautolu ʻoku fakahā ʻa e tuí ʻa e fakamatala ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí—ʻOku taulōfuʻu mai ʻa e fakatangá kia Siosefa Sāmita—ʻOkú ne fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e meʻa-hā-maí. (Veesi 21–26.)

21 ʻI he ʻosi ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi mei heʻeku mamata ki he ameʻa-hā-mai ko ʻení, naʻá ku feʻiloaki ai mo ha taha ʻo e kau tangata malanga ʻo e siasi Metotisí, ʻa ia naʻe kau lahi ʻi he ngaahi meʻa naʻe fai ʻi he fuʻu ngāʻehu fakalotu naʻe lau ki ai ʻi muʻá; pea, ʻi heʻema talanoa ʻo kau ki he lotú, naʻá ku fai ange ai ha fakamatala kiate ia ʻo kau ki he meʻa-hā-mai naʻá ku mamata ki aí. Naʻá ku ʻohovale lahi ʻi he meʻa naʻá ne faí; naʻe ʻikai ngata ʻi heʻene lau ko e meʻa maʻamaʻa ʻa e meʻa naʻá ku fakahā angé, ka naʻá ne manukiʻi lahi ia, ʻo ne pehē ko e tupu kotoa ia mei he tēvoló, pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ko ha ngaahi bmeʻa-hā-mai pe ha ngaahi cfakahā ʻi he ngaahi ʻahó ni; pea naʻe ngata ʻa e ngaahi meʻa peheé kotoa pē fakataha mo e kau ʻaposetoló, pea ʻe ʻikai pē ke toe ʻi ai ha ngaahi meʻa pehē ia.

22 Ka neongo iá, naʻe vave ʻeku ʻiloʻi, kuo hanga ʻe heʻeku fai ʻa e talanoá ʻo fakatupu ʻa e fuʻu fehiʻa lahi kiate au ʻi he kakai kuo nau fakahā ʻa e tui ki he lotú, pea naʻe tupu ai ʻa e afakatanga lahi, ʻa ia naʻe fakaʻau pē ke lahi ange; pea neongo ko ha tamasiʻi naʻe ʻikai bʻiloa au, naʻe ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu hongofulu mā faá mo e taʻu hongofulu mā nimá, pea ko hoku tuʻunga ʻi he moʻuí naʻe feʻunga ke ngaohi ai ha kiʻi tamasiʻi ke taʻe-mahuʻinga ʻi he māmaní, ka naʻe feʻunga hono fakatokangaʻi ia ʻe he kau tangata māʻolunga ke ngaohi ʻa e ʻatamai ʻo e kakaí ke nau fehiʻa kiate au, mo fakatupu ha fuʻu fakatanga fakamamahi; pea naʻe hoko ʻeni ʻi he ngaahi siasí kotoa pē—naʻa nau kau fakataha kotoa ke fakatangaʻi au.

23 Naʻá ne ngaohi au ke u fifili fakamātoato ʻi he taimi ko iá, pea talu mei he taimi ko iá mo ʻeku toutou fifili, ki hono fuʻu ngali kehe ke lau ha tamasiʻi taʻe-ongoongoa, kuo toki ʻosi hono hongofulu mā fā taʻú, ʻa ia ko ha tokotaha foki, kuo ngaohi ia ke ne moʻui masiva pea ke kumi haʻane moʻui ʻi heʻene ngāue ʻi he ʻaho kotoa pē ko ha tokotaha ʻoku feʻunga hono mahuʻingá ke tokanga ki ai ʻa e kau tuʻu-ki-muʻa ʻo e ngaahi siasi naʻe manakoa lahi taha ʻi he ʻaho ko iá, pea ʻi ha founga ke langaki ai ʻiate kinautolu ʻa e laumālie ʻo e fakatanga mo fie lauʻikoviʻi lahi. Pea neongo pe ʻoku ngali kehe pe ʻikai, ka naʻe hoko ia, pea naʻe faʻa fakatupu ai ʻa e fuʻu loto-mamahi lahi ʻiate au.

24 Ka neongo iá, ka ko e moʻoni ʻaupito ʻa ʻeku mamata ki ha meʻa-hā-maí. Naʻá ku fakakaukau ki mui maí, naʻe tatau nai ʻa e meʻa naʻá ku ongoʻí mo e meʻa naʻe ongoʻi ʻe aPaula, ʻi heʻene btali ki hono talatalaakiʻí ʻi he ʻao ʻo e Tuʻi ko ʻAkilipá, ʻo ne fai ʻa e fakamatala ki he meʻa-hā-mai naʻá ne mamata ki ai ʻi heʻene mamata ki ha maama, mo fanongo ki ha leʻo; ka neongo iá naʻe tokosiʻi pē ʻa e kakai naʻe tui kiate iá; naʻe pehē ʻe he niʻihi ʻokú ne kākā, naʻe pehē ʻe he niʻihi ʻokú ne faha; pea naʻe manukiʻi mo lauʻikoviʻi ia. Ka naʻe ʻikai ke hanga ʻe he ngaahi meʻá ni hono kotoa ʻo fakaʻauha ʻa hono moʻoni ʻo e meʻa-hā-mai naʻá ne mamata ki aí. Kuó ne mamata ki ha meʻa-hā-mai, naʻá ne ʻiloʻi kuó ne mamata ki ai, pea naʻe ʻikai lava ʻe he fakatanga kotoa pē ʻi he lalo langí ʻo liliu ia; pea neongo te nau fakatangaʻi ia ʻo aʻu ki he maté, ka naʻá ne ʻiloʻi, pea te ne ʻiloʻi pē ʻo aʻu ki heʻene mānava fakaʻosí, kuó ne fakatou mamata ki ha maama mo fanongo ki ha leʻo ʻoku folofola mai kiate ia, pea ʻe ʻikai lava ʻe he māmaní kotoa pē ʻo ngaohi ia ke ne fakakaukau pe tui ʻo kehe mei ai.

25 Naʻá ku pehē pē mo au. Kuó u mamata moʻoni ki ha maama, pea naʻá ku mamata ʻi he lotolotonga ʻo e maama ko iá ki ha aTangata ʻe toko ua, pea naʻá na folofola moʻoni mai kiate au; pea neongo naʻe fehiʻanekinaʻi mo fakatangaʻi au koeʻuhi ko ʻeku taukaveʻi kuó u mamata ki ha meʻa-hā-maí, ka naʻe moʻoni ia; pea lolotonga ʻenau fakatangaʻi au, mo lauʻikoviʻi au, mo tukuakiʻi kovi au ʻaki ʻa e ngaahi meʻa kovi kehekehe kotoa pē ko e meʻa ʻi heʻeku lea ʻaki iá, naʻe langaʻi ai ʻa ʻeku pehē ʻi hoku lotó: Ko e hā hono ʻuhinga ka fakatangaʻi ai au koeʻuhi ko ʻeku tala ʻa e moʻoní? Kuó u mamata moʻoni ki ha meʻa-hā-mai; pea ko hai au ke u fakafepaki ki he ʻOtuá, pe ko e hā ʻoku fakakaukau ai ʻa e māmaní ke fakamālohiʻi au ke u fakafisingaʻi ʻa e meʻa kuó u mamata moʻoni ki aí? He kuó u mamata ki ha meʻa-hā-mai; naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ʻo bfakaʻikaiʻi ia, pea ʻe ʻikai foki teu toʻa ke fai pehē; kae kehe naʻá ku ʻiloʻi kapau te u fai pehē te u fakatupu-houhau ai ki he ʻOtuá, pea moʻua ki he tautea.

26 Kuó u fakafiemālieʻi ʻeni ʻa ʻeku fakakaukaú ʻo kau ki haʻa lotu—ʻoku ʻikai ko hoku fatongia ke u kau ki ha taha ʻo kinautolu, ka ke u fai pehē atu ai pē kae ʻoua ke toki fekauʻi au. Kuó u ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e afakamoʻoni ʻa Sēmisí—ʻe lava ʻe ha tangata ʻoku masiva ʻi he potó ʻo kole ki he ʻOtuá pea maʻu ia, pea ʻe ʻikai valokiʻi ia.

ʻOku hā mai ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita—ʻE ʻiloa ʻa e hingoa ʻo Siosefá ʻi he lelei mo e kovi ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē—ʻOku fakahā ʻe Molonai kiate ia ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea mo e ngaahi tautea ʻa e ʻEikí, ʻa ia ʻe hoko maí peá ne lau mei ha ngaahi potufolofola lahi—ʻOku fakahā ange ʻa e feituʻu ʻoku fufuuʻi ai ʻa e ngaahi peleti koulá—ʻOku hoko atu hono fakahinohinoʻi ʻe Molonai ʻa e Palōfitá. (Veesi 27–54.)

27 Naʻá ku fai atu ʻeku ngaahi ngāue maheni ʻi he moʻuí ʻo aʻu ki he ʻaho uofulu mā taha ʻo Sepitemá, ʻi hono taha afe valungeau uofulu mā tolu ʻo e taʻú, pea lolotonga ia naʻá ku kātakiʻi ai pē ʻa e fuʻu fakatanga lahi ʻi he nima ʻo e ngaahi faʻahinga kehekehe ʻo e kakai, ko e kau lotu mo e kau taʻelotu fakatouʻosi, koeʻuhí ko ʻeku taukaveʻi ai pē ʻeku mamata ki ha meʻa-hā-maí.

28 ʻI he vahaʻataimi ʻa ia naʻe hoko ʻi he vahaʻa ʻo e taimi naʻá ku mamata ai ki he meʻa-hā-maí pea mo hono taha afe valungeau uofulu mā tolu ʻo e taʻú—ko e meʻa ʻi he tapui ke ʻoua naʻá ku kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasi fakalotu ʻo e taimi ko iá, pea ko e meʻa ʻi he kei siʻi hoku taʻú, pea fakatangaʻi au ʻe kinautolu naʻe totonu ke nau kaumeʻa mo au mo fai angaʻofa mai kiate aú, pea kapau naʻa nau pehē kuo kākaaʻi au, ke nau feinga ʻi ha founga totonu mo ngali angaʻofa ke nau fakatafoki au—naʻe tuku ai au ki he ngaahi faʻahinga aʻahiʻahi kotoa pē; pea ʻi heʻeku feohi mo e ngaahi faʻahinga kakai kotoa pē, naʻá ku faʻa tō ai ki he ngaahi fai hala naʻe taʻepoto, peá u fakahā ʻa e ngaahi vaivai ʻo e kei talavoú, mo e ngaahi fehālaaki ʻo e ngaahi ʻulungāanga fakaetangatá; ʻa ia, ʻoku ou loto-mamahi ke leaʻaki, ka naʻe takiakiʻi ai au ki he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe ʻoku kovi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻeku vete ʻení, ʻoku ʻikai totonu ke mahalo ai ha taha, naʻá ku halaia ʻi ha ngaahi angahala lalahi pe kovi ʻaupito. Kuo teʻeki ai ke ʻi ai ha ʻulungāanga ʻiate au ke fai pehē. Ka naʻá ku halaia ʻi he loto faʻa fakakatá, peá u feohi ʻi he taimi ʻe niʻihi mo e kakai faʻa fakakata, mo e alā meʻa pehē, ʻa ia ʻoku ʻikai fehoanaki mo e anga ʻoku totonu ke tauhi ʻe ha taha kuo bui ʻe he ʻOtuá ʻo hangē ko e meʻa kuo fai kiate aú. Ka ʻe ʻikai ngali kehe ʻeni ia ki ha taha ʻoku ʻilo ki he ʻeku kei talavoú, peá ne maheni mo hoku ʻulungāanga fiefia totonú.

29 Ko e tupu mei he ngaahi meʻa ko ʻení, naʻá ku faʻa ongoʻi ʻoku ou halaia koeʻuhi ko hoku vaivaí mo e ngaahi melé; pea ʻi he efiafi hifo ʻo e ʻaho uofulu mā taha ʻo Sepitemá, ʻa ia naʻe lau ki ai ʻi ʻolungá, hili ʻeku ʻalu ki hoku mohengá ke mohe, naʻá ku kamata ke fai haʻaku alotu mo e kole tāumaʻu ki he ʻOtua Māfimafí ke fakamolemoleʻi ʻa ʻeku ngaahi angahala kotoa pē mo e ngaahi fehalaakí, pea ke fakahā mai foki kiate au koeʻuhi ke u ʻiloʻi hoku angá mo hoku tuʻunga ʻi hono ʻaó; he naʻá ku falala kakato te u maʻu ha fakahā fakalangi, ʻo hangē ko ia naʻá ku maʻu ki muʻá.

30 Lolotonga hono fai ko ia ʻeku ui ki he ʻOtuá, naʻá ku mamata ki ha maama ʻoku ʻasi ʻi hoku lokí, ʻa ia naʻe ʻāsili ʻene uló ʻo aʻu ki he kāpui ʻa e lokí ʻo maama ange ʻi he hoʻatā mālie, pea fakafokifā naʻe hā mai ha atokotaha ʻi hoku tafaʻaki mohengá, ʻokú ne tuʻu ʻi he ʻataá, he naʻe ʻikai tuʻu ʻa hono vaʻé ʻi he falikí.

31 Kuo kofu ia ʻaki ha pulupulu fāʻatā ʻa ia naʻe ahinaekiaki ʻaupito. Ko ha hinehina naʻe mahulu ange ʻi ha meʻa fakamāmani kuó u mamata ai; pea ʻoku ʻikai foki te u tui ʻe lava ke ngaohi ha meʻa fakamāmani ke hā hinehina mo ngingila pehē fau. Naʻe ʻikai kofukofuʻi hono lauʻi nimá mo hono ongo nimá foki, ki ʻolunga siʻi hake ʻi hono fasi-ʻa-nimá; ko ia, naʻe ʻikai kofukofuʻi foki mo hono vaʻé, pea mo hono kupuʻi vaʻé, ki ʻolunga siʻi ʻi he tungaʻi vaʻé. Naʻe ʻikai kofukofuʻi foki mo hono ʻulú mo hono kiá. Naʻá ku vakai ʻo ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ne tui mo ha toe kofu kehe ka ko hono pulupulú pē, he naʻe ava ia, peá u lava ʻo sio ai ki hono fatafatá.

32 Naʻe ʻikai ngata ʻi he fuʻu hinehina fau hono pulupulú, ka ko hono sinó kotoa naʻe anāunauʻia lahi ʻo ʻikai faʻa fakamatalaʻi, pea naʻe tatau moʻoni hono fofongá mo e bʻuhila. Naʻe fuʻu maamangia ʻaupito ʻa e lokí, ka naʻe ʻikai maama ia ʻo hangē ko e maama naʻe takatakai ki hono sinó. ʻI heʻeku fuofua sio kiate iá, naʻá ku cilifia; ka naʻe vave ʻa e mahuʻi atu meiate au ʻa e manavaheé.

33 Naʻá ne ui au ʻaki hoku ahingoá, ʻo ne pehē mai kiate au ko ha talafekau ia kuo fekauʻi mai mei he ʻao ʻo e ʻOtuá kiate au, pea ko hono hingoá ko Molonai; pea ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke u fai; pea ʻe ʻiloa ʻa hoku hingoá ʻi he lelei mo e kovi ʻi he ngaahi puleʻanga, mo e ngaahi faʻahinga, mo e ngaahi lea fulipē, pe ʻe fakaongoongoleleiʻi pea toe lauʻikoviʻi ia ʻi he kakai fulipē.

34 Naʻá ne pehē ʻoku ʻi ai ha atohi kuo tanu, ʻa ia kuo tongitongi ki ha ngaahi peleti bkoula, ʻoku hiki ai ha fakamatala ki he kakai naʻa nau nofoʻi ʻa e fonuá ni ki muʻa, pea mo e feituʻu naʻa nau haʻu mei aí. Naʻá ne pehē foki ʻoku tuʻu ʻi ai hono ckakato ʻo e Ongoongolelei taʻengatá, ʻo hangē ko ia naʻe tuku ʻe he Fakamoʻuí ki he kakai naʻa nau nofoʻi ia ʻi he kuonga muʻá;

35 Ko e tahá, ʻoku ʻi ai foki mo ha maka ʻe ua ʻi ha meʻa siliva fuopotopoto—pea ko e ongo maká ni, kuo fakamaʻu ia ki ha asifa-fatafata, pea ko e meʻa ia ʻoku ui ko e bʻŪlimí mo e Tūmemí—pea ʻoku tuku fakataha ia mo e ngaahi peletí, pea ko hono maʻu mo fakaʻaongaʻi ʻo e ongo maka ní ko e meʻa ia naʻe ui ko e “ckau tangata kikité” ʻo onoʻaho pe kuonga muʻá; pea kuo teuteuʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻo taumuʻa ki hono liliu ʻo e tohí.

36 ʻI he hili ʻene tala ʻa e ngaahi meʻá ni kiate aú, naʻá ne kamata ke lau ʻa e ngaahi kikite ʻo e aFuakava Motuʻá. Naʻá ne fua lau ʻa e konga ʻo e vahe hono tolu ʻo e tohi ʻa bMalakaí; ʻo ne lau foki ʻa hono fā pe ko e vahe fakaʻosi ʻo e kikite pē ko iá, ka naʻe kiʻi faikehekehe ia mei he meʻa ʻoku tuʻu ʻi heʻetau ngaahi Tohi Tapú. Naʻe ʻikai te ne lau ʻa e ʻuluaki vēsí ʻo tatau mo e meʻa ʻoku hā ʻi heʻetau ngaahi tohí, ka naʻá ne lau ia ʻo hangē ko ʻení:

37 He vakai, ʻoku haʻu ʻa e aʻaho ʻe bvela ʻo hangē ko e ngotoʻumú, pea ko e kau pōlepole kotoa pē, ʻio, mo kinautolu kotoa pē ʻoku fai angahalá, te nau vela ʻo hangē ko e cveve; he ko kinautolu ʻe haʻú te nau tutu ʻa kinautolu, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Taú, pea ʻe ʻikai toe hanau aka pe vaʻa.

38 Pea mo e tahá, naʻá ne lau ʻa e veesi hono nimá ʻo hangē ko ʻení: Vakai, te u fakahā kiate kimoutolu ʻa e aLakanga Fakataulaʻeikí ʻi he nima ʻo bʻIlaisiā ko e palōfitá, ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻa e fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí.

39 Naʻá ne lau foki ʻa e veesi hono hokó ʻo kehe: Pea te ne tō ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi atalaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí, pea ʻe bliliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí. Ka ne ʻikai ke pehē, ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa māmani kotoa ʻi heʻene hāʻele maí.

40 Naʻe ʻikai ke ngata ai ka naʻá ne lau mo e vahe hono hongofulu mā taha ʻo e tohi ʻa ʻĪsaiá, ʻo pehē ʻoku vave hono fakamoʻoniʻí. Naʻá ne lau foki ʻa e vahe hono tolu ʻo e tohi Ngāué, ko e veesi hono uofulu mā uá mo hono uofulu mā tolú, ʻo tatau tofu pē mo e meʻa ʻoku tuʻu ʻi heʻetau Fuakava Foʻoú. Naʻá ne pehē, ko e apalōfita ko iá ko Kalaisi; ka kuo teʻeki ai ke hokosia ʻa e ʻaho “ʻe bmotuhi atu ai mei he kakaí ʻa kinautolu ʻe ʻikai te nau tokanga ki Hono leʻó,” ka ʻe vave ʻene hoko maí.

41 Naʻá ne lau foki ʻa e vahe hono ua ʻo e tohi ʻa aSioelí, ʻo fai mei he veesi hono uofulu mā valú ʻo aʻu ki he veesi fakaʻosí. Naʻá ne pehē foki kuo teʻeki ai ke fakamoʻoniʻi ʻeni, ka ʻe vave hono fakamoʻoniʻí. Pea naʻá ne pehē foki ʻe vave ʻa e hoko mai ʻa hono kakato ʻo e kau bSenitailé. Naʻe toe lahi mo e ngaahi potufolofola naʻá ne laú, pea naʻe lahi mo e ngaahi fakamatala naʻá ne faí ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke lau ki ai ʻi heni.

42 Pea ko e tahá, naʻá ne tala mai kiate au, ʻo kau ka maʻu ʻa e ngaahi peleti ko ia kuó ne lau ki aí—he kuo teʻeki ai hokosia ʻa e taimi ke maʻu ai iá—ke ʻoua naʻá ku fakahā ia ki ha taha; pe ko e sifa-fatafatá mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí; kae ngata pē kiate kinautolu ʻe fekau kiate au ke u fakahā ki aí; kapau te u fai pehē, ʻe fakaʻauha au. Lolotonga ʻene fetalanoaʻaki mo au ʻo kau ki he ngaahi peletí, naʻe hā mai ki hoku aʻatamaí ha meʻa-hā-mai, peá u lava ai ʻo mamata ki he potu kuo tanu ai ʻa e ngaahi peletí, pea naʻe pehē fau hono ʻilongofua mo hono mahino leleí naʻá ku ʻiloʻi ʻa e potu ko iá ʻi heʻeku ʻaʻahi ki aí.

43 Naʻe hili ʻeku fanongo ki he ngaahi meʻa ní, naʻá ku vakai ki he maama ʻi he lokí ʻoku kamata ke tānaki fakatahataha ʻo takatakai ki he sino ʻo ia naʻe lolotonga lea mai kiate aú, pea naʻe fai pehē ia, kae ʻoua kuo toe fakapoʻuli ʻa e lokí, tuku kehe pē ʻa e feituʻu naʻe takatakai kiate iá; pea tuaiekemo mo ʻeku mamata kuo fakaava ha hala ʻoku ʻalu hake ki he langí, pea naʻá ne ʻalu hake ai kae ʻoua kuó ne pulia ʻaupito, pea naʻe foki ai ʻa e lokí ʻo hangē ko hono anga ki muʻa ʻi he teʻeki hā mai ʻa e maama fakalangi ko ʻení.

44 Naʻá ku tokoto pē ʻo fakalaulauloto ki hono fakaofo ʻo e meʻa naʻe hokó, peá u fakatumutumu ʻaupito ʻi he meʻa kuo fakahā mai kiate au ʻe he talafekau makehé ni; pea ʻi he lolotonga ʻeku afakalaulaulotó, naʻe fakafokifā pē ʻeku ʻiloʻi kuo toe kamata ke maama hoku lokí, pea tuaiekemo, kuo toe tuʻu ʻa e talafekau fakalangi pē ko iá ʻi he tafaʻaki ʻo hoku mohengá.

45 Naʻá ne kamata, ʻo toe fakamatalaʻi mai ʻa e ngaahi meʻa pē ko ia ʻa ia naʻá ne fakahā mai ʻi heʻene ʻuluaki ʻaʻahi maí, ʻo ʻikai ha momoʻi liliu ʻe taha; hili ʻene fai ʻení, naʻá ne fakahā mai kiate au ʻa e ngaahi tautea mamafa ʻe hoko mai ki he māmaní, mo e ngaahi fakaʻauha lahi ʻi he honge, heletā, mo e mahaki fakaʻauha; pea ʻe hoko mai ʻa e ngaahi tautea fakamamahí ni ki he māmaní ʻi he toʻu tangata ko ʻení. ʻI he ʻosi ʻene fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa ní, naʻá ne toe ʻalu hake ʻo hangē ko ia kuó ne fai ki muʻá.

46 ʻI he taimi ko ʻení, naʻe hū mamafa pehē fau ki hoku ʻatamaí ʻa e ngaahi meʻá ni, ko ia naʻe mole mei hoku matá ʻa e fiemoheá, pea naʻá ku tokoto ai kuo lōmekina hoku lotó ʻi heʻeku fakatumutumu ʻi he meʻa kuó u fakatou mamata mo fanongo ki aí. Ka ko e meʻa naʻe toe fakaʻohovale kiate aú ko ʻeku toe mamata ki he talafekau tatau ʻoku ʻi hoku tafaʻaki mohengá, peá u fanongo ki heʻene toe fakamatalaʻi pe toe lea ʻaki mai kiate au ʻa e ngaahi meʻa pē ko ia naʻá ne fakahā mai ki muʻá; peá ne fai mai mo ha fakatokanga kiate au, ʻo ne pehē mai kiate au ʻe feinga ʻa aSētane ke bʻahiʻahiʻi au (koeʻuhi ko e tuʻunga masiva naʻe ʻi ai ʻa e fāmili ʻo ʻeku tamaí), ke u maʻu ʻa e ngaahi peletí koeʻuhi ke u koloaʻia ai. Naʻá ne taʻofi ke ʻoua naʻá ku fai ʻeni, ʻo pehē kuo pau ke ʻoua naʻá ku maʻu ha toe taumuʻa kehe ʻi heʻeku maʻu ʻa e ngaahi peletí kā ke fakalāngilangiʻi pē ʻa e ʻOtuá, pea kuo pau ke ʻoua naʻa fakalotoʻi au ʻe ha toe ctaumuʻa kehe ka ki hono langa hake pē hono puleʻangá; ka ʻikai ʻe ʻikai te u lava ʻo maʻu ia.

47 Hili ʻa e ʻaʻahi mai ko ʻeni hono tuʻo tolú, naʻá ne toe ʻalu hake ki he langí ʻo hangē ko ia ki muʻá, pea naʻe toe tuku au ke u fakalaulauloto ki hono ngali kehe ʻo e meʻa naʻe toki hoko kiate aú; pea ʻi he hili pē ʻa e ʻalu hake ʻa e talafekau fakalangí meiate au ko hono tuʻo tolú, naʻe ʻuʻua ʻa e moá, peá u ʻiloʻi kuo mei ʻaho, ko ia ʻoku pau naʻe feʻunga ʻema ngaahi fetalanoaʻakí mo hono kotoa ʻo e pō ko iá.

48 Naʻe fuofuoloa siʻi mei ai naʻá ku tuʻu hake mei hoku mohengá, pea, hangē kuó u anga ki aí, naʻá ku ʻalu leva ʻo fai ʻa e ngaahi ngāue naʻe pau ke fai ʻi he ʻahó; kā, ʻi heʻeku feinga ke ngāue ʻo hangē ko e ngaahi taimi kehé, naʻá ku ʻilo kuo lahi pehē fau ʻa e ʻosi hoku iví kuo ʻikai te u toe lava ai ʻo fai ha meʻa. Naʻe ʻiloʻi ʻe heʻeku tamaí, ʻa ia naʻá ma ngāue fakatahá, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fehālaaki ʻiate au, pea naʻá ne fekau kiate au ke u foki ki ʻapi. Naʻe kamata ke u ʻalu atu ʻo taumuʻa ke foki ki he falé; kā, ʻi heʻeku feinga ke kaka hake ʻi he ʻā mei he ngoue naʻá ma ʻi aí, naʻe ʻosi ʻaupito hoku iví, peá u tō taʻe-faʻa-ngaue ki he kelekelé ʻi heʻeku vaivaiá, pea naʻe fuofuoloa siʻi ʻa e ʻikai te u toe ʻiloʻi ha meʻa.

49 Ko e ʻuluaki meʻa pē naʻá ku manatuʻí ko ha leʻo naʻe lea mai kiate au, ʻo ui au ʻaki hoku hingoá. Naʻá ku hanga hake, peá u vakai ki he talafekau tatau pē ʻoku tuʻu ʻi ʻolunga ʻi hoku ʻulú, ʻoku takatakai ʻiate ia ha maama ʻo hangē ko ia ʻi muʻá. Naʻá ne hanga leva ʻo toe fakamatalaʻi mai kiate au ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻá ne fakamatala mai kiate au ʻanepoó, peá ne fekau kiate au ke u ʻalu ki heʻeku atamaí ʻo fakahā kiate ia ʻa e meʻa-hā-maí mo e ngaahi fekau kuó u maʻú.

50 Naʻá ku talangofua ki ai; peá u foki ki heʻeku tamaí ʻi he ngoué, ʻo fakamatalaʻi ʻa e meʻa kotoa pē kiate ia. Naʻá ne pehē mai kiate au ko e meʻa ia mei he ʻOtuá, ʻo ne fekau kiate au ke u ʻalu ʻo fai ʻa e meʻa kuo fekau ʻe he talafekaú. Naʻá ku ʻalu mei he ngoué, peá u ʻalu ki he potu kuo tala mai ʻe he talafekaú kiate au naʻe tanu ai ʻa e ngaahi peletí; pea ko e meʻa ʻi hono mahinongofua ʻo e meʻa-hā-mai kuó u maʻu ʻo kau ki aí, naʻá ku ʻiloʻi ʻa e potu ko iá ʻi heʻeku aʻu atu ki aí.

51 ʻOku ofi mai pē ki he kolo ko Manisesitā, ʻi he vahefonua ko ʻOnateleo, ʻi Niu ʻIoké, ha atafungofunga lahi ʻaupito, pea ʻoku māʻolunga taha ia ʻi he ngaahi tafungofunga kotoa ʻoku ʻi he feituʻu ko iá. ʻI he tafaʻaki fakahihifo ʻo e tafungofunga ní, ʻo ʻikai mamaʻo mei hono tumuʻakí, naʻe tuku ʻi lalo ʻi ha fuʻu maka lahi ʻa e ngaahi peletí, ʻoku tuku ʻi ha puha maka. Naʻe matolu ʻa e maká ni ʻo fuopotopoto ʻi loto ʻi he tafaʻaki ki ʻolungá, pea manifinifi ange ʻi he ngaahi tapá, ko ia naʻe ʻasi hono konga ʻi lotó ki ʻolunga ʻi he kelekelé, ka kuo ʻufiʻufi hono kotoa ʻo e ngaahi tapa takatakaí ʻaki ʻa e kelekele.

52 Hili ʻeku vaku ʻa e kelekelé, naʻá ku ʻomi leva ha meʻa ke langaʻi ʻaki, ʻa ia naʻá ku ʻai ki lalo ʻi he tapa ʻo e maká, peá u feinga siʻisiʻi pē ʻo u langaʻi hake ia. Naʻá ku fakasio ki loto, peá u vakai moʻoni ʻi ai ki he ngaahi apeletí, mo e bʻŪlimí mo e Tūmemí, pea mo e csifa-fatafatá, ʻo hangē ko e fakamatala ʻa e talafekaú. Ko e puha naʻe tuku ai iá naʻe ngaohi ia ʻaki hano fakatoka fakataha ʻo ha ngaahi maka ʻaki ha faʻahinga sima. Naʻe ʻi he takele ʻo e puhá ha ongo maka ʻe ua kuo hili fakalavalava, pea naʻe hili ʻi he funga ʻo e ongo maka ko iá ʻa e ngaahi peletí fakataha pea mo e ngaahi meʻa kehé.

53 Naʻá ku feinga ke toʻo hake ia ki tuʻa, ka naʻe taʻofi au ʻe he talafekaú, pea naʻe toe fakahā mai kiate au kuo teʻeki ai hokosia ʻa e taimi ʻo hono ʻomi iá, pea ʻe ʻikai foki hoko ia, kae ʻoua ke ʻosi ʻa e taʻu ʻe fā mei he taimi ko iá; ka naʻá ne fekau kiate au ke u haʻu ki he potu ko iá ʻi he ʻosi ʻa e taʻu ʻe taha mei he taimi ko iá, pea te ne feʻiloaki ai mo au, pea ʻoku totonu ke u hokohoko fai pehē kae ʻoua ke hokosia ʻa e taimi ke u maʻu ai ʻa e ngaahi peletí.

54 Ko ia, naʻá ku ʻalu ʻo fakatatau ki he fekau kuo fai kiate aú, naʻá ku ʻalu ki ai ʻi he ʻosi ʻa e taʻu taki taha, pea naʻá ku feʻiloaki ʻi he taimi taki taha mo e talafekau tatau pē ko iá ʻi ai, ʻo u maʻu ʻa e fakahinohino mo e ʻilo meiate ia ʻi heʻema ngaahi fetalanoaʻaki taki taha, ʻo kau ki he meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí, mo e founga mo e anga hono tataki hono apuleʻangá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

ʻOku mali ʻa Siosefa Sāmita mo ʻEma Heili—ʻOkú ne maʻu ʻa e ngaahi peleti koulá meia Molonai peá ne liliu ha niʻihi ʻo hono ngaahi mataʻi tohí—ʻOku fakaʻaliʻali ʻe Māteni Hālisi ha niʻihi ʻo e ngaahi mataʻi tohí mo hono liliú kia Palōfesa ʻAnitoni, ʻa ia naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai te u lava ʻo lau ha tohi kuo fakamaʻu.” (Veesi 55–65.)

55 Ko e meʻa ʻi he masivesiva ʻaupito ʻa e tuʻunga fakaemāmani ʻo ʻeku tamaí, naʻe pau ai ke mau ngāue ʻaki homau nimá, ʻo ngāue totongi fakaʻaho pea ʻi he ngaahi founga kehe, ʻo fakatatau ki he faingamālie naʻa mau maʻú. Ko e taimi ʻe niʻihi naʻa mau ʻi ʻapi, pea ko e taimi ʻa e niʻihi naʻa mau ʻi he feituʻu mamaʻo mei ʻapi, pea naʻa mau lava ʻo maʻu ha ngaahi meʻa feʻunga ke tauhi ʻaki ʻa kimautolu ʻi he ngāue taʻetuku.

56 ʻI he taʻu 1823, naʻe fepaki ʻa e fāmili ʻo ʻeku tamaí mo e mamahi lahi ʻi he mate ʻa hoku tokoua lahi taha, ko aʻAlaviní. ʻI he māhina ko ʻOkatopá, 1825, naʻá ku ngāue totongi ai ki ha tangataʻeiki motuʻa ko hono hingoá ko Sōsaia Sitoeli ʻa ia naʻá ne nofo ʻi he vahefonua Seinangó, ʻi he siteiti ko Niu ʻIoké. Naʻá ne fanongo talanoa ki ha keliʻanga siliva ʻa ia naʻe kamata keli ʻe he kau Sipeiní ʻi Hāmoni, ʻi he vahefonua ko Sesikuehaná, ʻi he siteiti ko Penisilivēniá; pea ʻi he teʻeki ai te u ngāue totongi kiate iá, naʻá ne keli, ke ʻiloʻi ʻa e keliʻanga silivá ʻo kapau ʻe lava. Naʻe hili ʻeku ʻalu ke nofo mo iá, naʻá ne ʻave au fakataha mo ʻene kau ngāue kehé, ke keli ʻo kumi ʻa e keliʻanga silivá, ʻa ia naʻá ku fai atu ʻa e ngāue ko iá ʻo meimei feʻunga mo e māhina ʻe taha, taʻe-ʻi ai-ha meʻa ʻe maʻu ʻi heʻemau ngāué, pea faifai peá u fakalotoʻi ʻa e tangataʻeikí ke tuku ā ʻene keli ʻo kumi ki aí. Naʻe tupu mei ai ʻa e talanoa naʻe lahi hono fai holo ʻo pehē naʻá ku keli ko e kumi paʻanga.

57 Lolotonga ʻa e taimi naʻá ku ngāue totongi pehē aí, naʻá ku nofo totongi ʻi ha tangata ko ʻAisake Heili, ʻo e feituʻu pē ko iá; ko e feituʻu ia naʻá ku fuofua mamata ai ki hoku uaifí (ko hono ʻofefine), ko aʻEma Heilí. ʻI he ʻaho 18 ʻo Sānualí, 1827, naʻá ma mali ai, lolotonga ʻeku kei ngāue kia Misa Sitoelí.

58 Ko e meʻa ʻi heʻeku kei taukaveʻi kuó u mamata ki ha meʻa-hā-maí, naʻe kei muimui mai ai pē ʻa e afakatangá ʻiate au, pea naʻe fuʻu taʻeloto ʻa e fāmili ʻo e tamai ʻa hoku uaifí ki heʻema malí. Ko ia, naʻe pau ke u ʻave ia ki ha feituʻu kehe; ko ia naʻá ma ō ai, peá ma mali ʻi he fale ʻo e Fakamaau ko Taapilí, ʻi Peleinipilisi Saute, ʻi he vahefonua ko Seinangó, ʻi Niu ʻIoke. Hili pē ʻeku malí, naʻá ku ʻalu mei he ʻapi ʻo Misa Sitoelí, peá u ʻalu ki he fale ʻo ʻeku tamaí, ʻo ngoue mo ia ʻi he faʻahitaʻu ko iá.

59 Naʻe faifai pea hokosia ʻa e taimi ke maʻu ai ʻa e ngaahi peletí, ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí, pea mo e sifa-fatafatá. Naʻá ku ʻalu ʻi he ʻaho uofulu mā ua ʻo Sepitemá, ʻi hono taha afe valungeau uofulu mā fitu ʻo e taʻú, ʻo hangē ko ʻeku faʻa fai ʻi he ʻosi ange ha taʻu ʻe tahá ki he feituʻu kuo tanu ai ʻa e ngaahi meʻá, pea naʻe tuku mai ia kiate au ʻe he talafekau fakalangi pē ko iá mo e tuʻutuʻuni ko ʻení: Ko hoku fatongia ʻa honau tauhí; pea kapau te u ataʻetokanga ʻo tuku ke mole ia ʻi haʻaku ngāue hamumu, ʻe motuhi atu au; ka ʻo kapau te u fai hoku tūkuingatá ke bmaluʻi ia, kae ʻoua ke ne toe haʻu, ʻa ia ko e talafekaú, ke maʻu ia kotoa, ʻe maluʻi ia.

60 Naʻe vave pē ʻeku ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga kuó u maʻu ai ha ngaahi tuʻutuʻuni mamafa pehē ke maluʻi iá, pea mo hono ʻuhinga naʻe fakahā mai ai ʻe he talafekaú te ne haʻu ke maʻu ia ʻo ka hili ʻeku fai ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu mei hoku nimá. He ne hili pē ʻene ongo atu ʻeku maʻu iá, naʻe kamata leva ke fai ʻa e ngaahi feinga mālohi ʻaupito ke faʻao ia meiate au. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e filioʻi kotoa pē naʻe lava ke fakakaukauʻí ke fakahoko ʻa e taumuʻa ko iá. Naʻe ʻāsili ai pē ʻo fefeka mo mālohi ange ʻa e fakatangá ʻi he fakatanga ki muʻá, pea naʻe lamalama maʻu ai pē ʻe he fuʻu kakai tokolahi ke faʻao ia meiate au ʻo kapau ʻe lava. Ka naʻe tuʻunga ʻi he finangalo poto ʻo e ʻOtuá, naʻe nofo malu pē ia ʻi hoku nimá, ʻo aʻu ki heʻeku lavaʻi ʻaki ia ʻa e ngaahi meʻa naʻe fie maʻu mei hoku nimá. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa e talafekaú ke maʻu ia, ʻo fakatatau mo e aleá, naʻá ku tuku ia ki hono nimá; pea ʻokú ne tauhi ia ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni, ʻa ia ko e ʻaho hono ua ʻo Mē, ʻo e taʻu taha afe valungeau tolungofulu mā valú.

61 Ka neongo iá, naʻe hoko atu ai pē ʻa e loto-hohaʻá, pea naʻe fai maʻu pē ʻe he ngaahi talanoa mo honau ʻelelo ʻe taha afé ʻa hono fakamafola ʻo e ngaahi loi ʻo kau ki he fāmili ʻo ʻeku tamaí, pea mo au. Ka ne u fakamatala hano vahe taha afe ʻe taha, ʻe fonu ai ʻa e ngaahi tohi lahi. Ka neongo iá, naʻe hoko ʻo fuʻu kātakiʻingataʻa ʻa e fakatangá ko ia naʻe pau ke u hiki ai mei Manisesitā, ʻo ʻalu mo hoku uaifí ki he vahefonua ko Sesikuehaná, ʻi he siteiti ko Penisilivēniá. Lolotonga ʻema teuteu ke kamata ʻema fonongá—ka ko e meʻa ʻi heʻema fuʻu masivá, pea mo hono fuʻu hulu fau ʻo e fakatanga kiate kimauá naʻe ngalingali ai ʻe ʻikai te ma lava ʻo ʻalu—ka ʻi he lolotonga homa ngaahi faingataʻaʻiá naʻá ma feʻiloaki ai mo ha kaumeʻa ʻa ia ko ha tangataʻeiki naʻe hingoa ko aMāteni Hālisi, ʻa ia naʻá ne haʻu kiate kimaua ʻo ne ʻomai kiate au ʻa e tola ʻe nimangofulu ke tokoni kiate kimaua ʻi heʻema fonongá. Naʻe nofo ʻa Misa Hālisi ʻi he kolo ko Palemailá, ʻi he vahefonua ko Ueiní, ʻi he siteiti ko Niu ʻIoké, pea ko ha tangata faʻa ia naʻe fakaʻapaʻapaʻiaʻi.

62 Naʻá ku lava ʻi he tokoni ʻaonga ko ʻení ʻo aʻu ki he feituʻu naʻá ku fie ʻalu ki ai ʻi Penisilivēniá; pea ʻi he hili pē ʻeku aʻu atu ki aí naʻá ku kamata leva hono hiki ʻo e ngaahi mataʻi tohí mei he ngaahi peletí. Naʻá ku hiki ha ngaahi mataʻi tohi lahi, pea ʻi he ngāue ʻaki ʻa e aʻŪlimí mo e Tūmemí naʻá ku liliu hanau niʻihi, ʻa ia naʻá ku fai ʻi he vahaʻa ʻo e taimi naʻá ku aʻu atu ai ki he fale ʻo e tamai ʻa hoku malí, ʻi he māhina ko Tīsemá, pea mo e Fēpueli naʻe hoko maí.

63 Naʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe taha ʻi he māhina ko ʻeni ko Fēpuelí, naʻe haʻu ki homau ʻapí ʻa e tangataʻeiki ko Māteni Hālisi ʻa ia naʻe lau ki ai ki muʻá, ʻo ne maʻu ʻa e ngaahi mataʻi tohi ʻa ia kuó u hiki mei he ngaahi peletí, ʻo ne kamata ke ʻalu mo ia ki he kolo ko Niu ʻIoké. Ko e meʻa naʻe hoko kiate ia pea mo e ngaahi mataʻi tohí, ʻoku ou lau ai ki heʻene fakamatala ʻaʻana ki he ngaahi meʻa naʻe hokó, ʻo hangē ko ʻene fakamatalaʻi ia kiate au hili ʻene foki maí, ʻa ia naʻe hangē ko e meʻa ko ʻení:

64 “Naʻá ku ʻalu ki he kolo ko Niu ʻIoké, peá u ʻoange ʻa e ngaahi mataʻi tohi kuo liliú, pea mo hono liliu ʻo iá, kia Palōfesa Sālesi ʻAnitoní, ʻa ia ko ha tangataʻeiki naʻe ʻiloa ʻi heʻene poto ʻi he ngaahi leá. Naʻe pehē ʻe Palōfesa ʻAnitoni ʻoku totonu hono liliú, ʻo totonu ange ia ʻi ha meʻa kuó ne mamata ai ki muʻa kuo liliu mei he lea faka-ʻIsipité. Pea naʻá ku fakahā ange leva kiate ia ʻa e ngaahi mataʻi tohi kuo teʻeki ai liliú, pea naʻá ne pehē ko e ngaahi mataʻi tohi faka-ʻIsipite, faka-Kalitia, faka-ʻAsilia, mo faka-ʻAlepea ia; pea naʻá ne pehē ko e ngaahi mataʻi tohi moʻoni ia. Naʻá ne ʻomi kiate au ha tohi fakamoʻoni, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ai ki he kakai ʻo Palemailá ko e ngaahi mataʻi tohi moʻoni ia, pea ʻoku moʻoni mo hono liliu ʻo e ngaahi mataʻi tohi ʻa ia kuo liliú. Naʻá ku toʻo ʻa e tohi fakamoʻoní ʻo faʻo ia ki ha kato ʻi hoku kofú, pea feʻunga mo ʻeku teu ʻalu mei he falé, naʻe ui mai ʻe Misa ʻAnitoni ke u foki ange, peá ne fehuʻi mai kiate au pe naʻe ʻiloʻi fēfē ʻe he talavoú ʻoku ʻi ai ha ngaahi peleti koula ʻi he feituʻu naʻá ne ʻiloʻi ai iá. Naʻá ku tali ange naʻe fakahā ia kiate ia ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá.

65 “Naʻá ne pehē mai leva kiate au, ‘Fakafoki mai ʻa e tohi fakamoʻoní ke u toe vakai ange ki aí.’ Ko ia naʻá ku toʻo ia mei hoku kató ʻo foaki ange ia kiate ia, pea naʻá ne toʻo ia ʻo haehae momomomo iiki, mo pehē ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa ko e tauhi mai ʻa e kau aʻāngeló ʻi he taimí ni, pea kapau te u ʻomi ʻa e ngaahi peletí kiate ia te ne liliu ia. Naʻá ku fakahā ange kiate ia kuo bfakamaʻu ʻa e konga ʻo e ngaahi peletí, pea kuo tapui au ke ʻoua naʻá ku ʻomi ia. Naʻá ne tali mai ʻo pehē, ‘ʻE ʻikai te u lava ʻo lau ha tohi kuo fakamaʻu.’ Naʻá ku ʻalu meiate ia ʻo u ʻalu kia Toketā Mitiseli, ʻa ia naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa kuo lea ʻaki ʻe Palōfesa ʻAnitoni ʻo kau ki he ngaahi mataʻi tohí pea mo hono liliú.”

· · · · · · ·

ʻOku hoko ʻa ʻŌliva Kautele ko e tangata tohi ʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná—ʻOku maʻu ʻe Siosefa mo ʻŌliva ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné meia Sione ko e Papitaisó—ʻOku papitaiso ʻa kinaua, pea fakanofo, mo maʻu ʻa e laumālie ʻo e kikité. (Veesi 66–75.)

66 ʻI he ʻaho hono 5 ʻo ʻEpelelí, 1829. Naʻe haʻu ai ʻa aʻŌliva Kautele ki hoku falé, ka naʻe teʻeki ai te u mamata kiate ia ʻo aʻu ki he taimi ko iá. Naʻá ne tala mai kiate au naʻá ne faiako ʻi he feituʻu ofi ki he nofoʻanga ʻo ʻeku tamaí, pea ko e meʻa ʻi he kau ʻa ʻeku tamaí ʻi he faʻahinga naʻe fakahū fānau ki he akó, ko ia naʻá ne ʻalu ai ʻo nofo ʻi he ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ʻi hono falé, pea lolotonga ʻene ʻi aí naʻe fakamatala ʻe he fāmilí kiate ia ʻa e ngaahi meʻa naʻe kau ki heʻeku maʻu ʻa e ngaahi peletí, pea ko ia kuó ne haʻu ai ke fehuʻi kiate au.

67 ʻI he ʻaho ʻe ua hili ʻa e aʻu mai ʻa Misa Kautelé (ʻa ia ko e ʻaho 7 ʻo ʻEpelelí), naʻá ku kamata ai ke liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea naʻá ne kamata ke hiki maʻaku.

· · · · · · ·

68 Naʻá ma kei fai atu ai pē ʻa e ngāue ʻo e liliu tohí, pea ʻi he māhina naʻe hoko ki aí (ko Mē, 1829), naʻá ma ʻalu ʻi ha ʻaho ʻe taha ki he vao ʻakaú ke lotu mo fehuʻi ki he ʻEikí ʻo kau ki he apapitaiso ki he bfakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, ʻa ia naʻá ma ʻilo ha lau ki ai ʻi hono liliu ʻo e ngaahi peletí. Lolotonga ʻema fai peheé, mo lotu mo ui ki he ʻEikí, naʻe ʻalu hifo ha ctalafekau mei he langí ʻi ha dʻao ʻo e maama, pea ʻi heʻene hilifaki hono enimá kiate kimauá, naʻá ne ffakanofo ʻa kimaua, ʻo pehē:

69 ʻI he huafa ʻo e Mīsaiá, ʻoku ou foaki kiate kimoua ʻa hoku ongo kaungā-tamaioʻeiki, ʻa e aLakanga Fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá; pea ʻe ʻikai pē toe ʻave ʻeni mei he māmaní ʻo aʻu ki hano toe fai ʻe he ngaahi foha ʻo bLīvaí ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni.

70 Naʻá ne pehē ʻoku ʻikai ke kau ʻa e mālohi ke hilifaki nima ke maʻu ʻa e ameʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ni, ka ʻe foaki mai ia kiate kimaua ʻamui; peá ne fekau kiate kimaua ke ma ō ʻo papitaiso, peá ne fai ʻa e ngaahi fakahinohino kiate kimaua ke u papitaiso ʻa ʻŌliva Kautele, pea hili ia pea ke ne papitaiso au.

71 Ko ia naʻá ma ō ai peá ma papitaiso. Naʻá ku ʻuluaki papitaiso ia, pea hili ia naʻá ne papitaiso au—hili iá naʻá ku hilifaki hoku nimá ki hono ʻulú ʻo fakanofo ia ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, pea hili iá naʻá ne hilifaki hono nimá kiate au pea fakanofo au ki he Lakanga Fakataulaʻeiki pē ko iá—he naʻe pehē ʻa e anga ʻo e fekau kiate kimauá.*

72 Naʻe tala mai ʻe he talafekau ʻa ia naʻá ne ʻaʻahi mai kiate kimaua ʻi he taimi ko iá mo ne foaki kiate kimaua ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ko ʻení, ko hono hingoá ko Sione, ʻa ia ʻoku ui ko aSione ko e Papitaisó ʻi he Fuakava Foʻoú, pea ko ʻene ngāue ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa bPita, cSēmisi mo dSione, ʻa ia naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi e ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo fMelekisētekí, ʻa ia naʻá ne pehē ko e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻe faifai pea ʻe foaki kiate kimaua, pea ʻe ui au ko e ʻuluaki gKaumātuʻa ʻo e Siasí, pea ʻe ui ia (ko ʻŌliva Kautele) ko e kaumātuʻa hono uá. Ko e ʻaho hono hongofulu mā nima ʻo Mē, 1829, naʻe fakanofo ai ʻa kimaua ʻi he nima ʻo e talafekaú ni pea papitaiso ai ʻa kimauá.

73 ʻI heʻema ʻalu hake pē mei he vaí ʻi he hili homa papitaisó, naʻe hoko kiate kimaua ʻa e ngaahi fuʻu tāpuaki lalahi mo nāunauʻia mei heʻema Tamai Fakahēvaní. Naʻe hili pē ʻeku papitaiso ʻa ʻŌliva Kautelé, mo e tō mai kiate ia ʻa e aLaumālie Māʻoniʻoní, pea naʻá ne tuʻu hake mo bkikiteʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻe vave ʻene hokó. Pea ko e tahá, naʻe hili pē hoku papitaiso ʻe iá, naʻá ku maʻu foki ʻa e laumālie ʻo e kikite, pea ʻi heʻeku tuʻu haké, naʻá ku kikite ʻo kau ki he tupu hake ʻa e Siasí ni, pea mo e ngaahi meʻa lahi kehe naʻe kau ki he Siasí, pea mo e toʻu tangata ko ʻeni ʻo e fānau ʻa e tangatá. Naʻe fakapito ʻa kimaua ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, peá ma nēkeneka ʻi he ʻOtua ʻo homa fakamoʻuí.

74 Koeʻuhí ko hono fakamāmaʻi ʻa homa ʻatamaí, naʻe kamata ke fakamahinoʻi mai ki homa ʻatamaí ʻa e ngaahi folofolá, pea fakahā mai ki homa aʻatamaí ʻa e ʻuhinga bmoʻoni mo e taumuʻa ʻa honau ngaahi potu tohi mahinongataʻa tahá ʻi ha founga naʻe ʻikai te ma lava ke maaʻusia ki muʻa, pea naʻe teʻeki ai ke ma fakakaukau ki ai ki muʻa. Kae lolotonga ʻení naʻe pau ke ma tauhi ke lilo ʻa e anga ʻo ʻema maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí mo homa papitaisó, ko e meʻa ʻi he loto fakatanga kuo ʻosi ʻasi mai ʻi he feituʻu naʻá ma nofo aí.

75 Kuo fakamanamanaʻi ʻa kimaua ʻaki hano ʻohofi ʻe he kau fakatangá mei he taimi ki he taimi, pea naʻe fai ʻeni, foki, ʻe ha niʻihi kuo nau fakahā ʻa e lotú. Pea ko honau loto ke ʻohofi kimauá naʻe taʻofi pē ia ʻe he mālohi ʻo e fāmili ʻo e tamai ʻa hoku malí (ʻi he tokoni mai ʻa e ʻOtuá), ʻa ia kuo nau hoko ko e ngaahi kaumeʻa lelei ʻaupito kiate au, pea naʻe ʻikai te nau poupouʻi ʻa e kau fakatangá, pea naʻa nau loto ke u hoko atu ʻa e ngāue ʻo e liliu tohí taʻe-ʻi ai-ha meʻa ke taʻofi ia; ko ia naʻa nau loto mo talaʻofa ai ke maluʻi kimaua mei he ngaahi ngāue taʻe-fakalao kotoa pē, ʻo fakatatau ki he meʻa te nau lava ʻo faí.

  • ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻŌliva Kautele ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he founga ko ʻení: “Ko e ngaahi ʻaho ʻeni ʻe ʻikai ngalo ʻi ha taimi—ke nofo ʻo fanongo ki ha leʻo ʻoku fakaleaʻi ʻe he fakahinohino ʻa e langí, naʻe fakaakeʻi ai ʻa e fakamālō lahi fau ʻi he fatafatá ni! Naʻá ku fai atu ai pē taʻetuku ʻi he ʻaho ki he ʻaho, ʻo tohi ʻa e meʻa mei hono ngutú, ʻi heʻene liliu ʻaki ʻa e ʻŪlimi mo e Tūmemí, pe, hangē ko e lea ʻe fai ʻe he kau Nīfaí, ‘ko e Ongo Meʻa Hiki Leá,’ ʻa e hisitōlia pe lekooti ʻoku ui ‘Ko e Tohi ʻa Molomoná.’

    “Ke fakamatalaʻi ʻi he ngaahi lea siʻi pē, ʻa e fakamatala mālie ʻoku fai ʻe Molomoná mo hono foha faivelenga ko Molonaí, ki ha kakai naʻe tomuʻa ʻofeina mo ʻofaʻi ʻe he langí, te ne makupusi ʻe ia ʻa e meʻa ʻoku ou hanga ke faí; ko ia te u fakatoloi ʻa e meʻa ko iá ki ha taimi ʻamui, pea, hangē ko ʻeku lea ʻi he talateú, te u fakamatala totonu ki ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku kau tonu ki he tupu hake ʻa e Siasí ni, ʻa ia ʻe mālie nai ki he ngaahi toko afe kuo ō mai, lolotonga ʻa e fofonga ʻita mai ʻa e kau tui mateakí mo e lauʻikovi ʻa e kau mālualoí, ʻo tali ʻa e Ongoongolelei ʻo Kalaisí.

    “ʻE ʻikai lava ʻe ha kau tangata ʻoku maʻu ʻa e fakakaukau leleí, ke liliu mo hiki ʻa e ngaahi fakahinohino naʻe fai ki he kau Nīfaí mei he fofonga ʻo e Fakamoʻuí, ʻo kau ki he founga totonu ke langa hake ai ʻe he tangatá ʻa Hono Siasí, kae tautautefito ki he lolotonga ʻa e mafola ʻa e koví mo e tālaʻa ʻo kau ki he ngaahi founga mo e ngaahi kautaha kotoa pē ʻoku ngāue ʻaki ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, taʻe-te-nau holi ke maʻu ha faingamālie ke fakahā ʻa e fiemālie ʻo e lotó ki he tanu hifo ʻi he tanuʻanga vaí, ke fakahā ‘a e konisēnisi fiemālie ʻi he toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.’

    “Hili hono hiki ʻo e fakamatala naʻe fai ki he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ki he toenga ʻo e hako ʻo Sēkopé, ʻi he konitinēniti ko ʻení, naʻe faingofua hono ʻiloʻi, ʻo hangē ko e lau ʻa e palōfitá, kuo ʻufiʻufi ʻe he fakapoʻulí ʻa e māmaní mo e fakapoʻuli matolu ʻa e ʻatamai ʻo e kakaí. ʻI he fai atu ʻa e fifilí naʻe faingofua hono ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha taha ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu fefusiʻaki mo e longoaʻa ʻo kau ki he lotú, ʻokú ne maʻu ha mafai mei he ʻOtuá ke fai ʻa e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí. He ʻe lava nai ke fehuʻi ʻo pehē, ʻoku maʻu nai ʻe he tangata ʻa e mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻoku fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi fakahaá, ka ko ʻEne fakamoʻoní ʻoku ʻikai ko ha meʻa kehe mei he laumālie pē ʻo e kikité, pea ko ʻEne lotú ʻoku makatuʻunga, mo langa, mo poupouʻi ʻaki ʻa e ngaahi fakahā lolotonga ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē ʻo e māmaní ʻi he taimi ʻoku ʻi ai Hano kakai ʻi he māmani? Kapau naʻe tanu ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení, pea fufuuʻi lelei ia ʻe he kau tangata ko ia ʻe tuʻutāmaki ai ʻa honau faivá ʻo kapau ʻe tuʻo taha hano tuku ia ke ulo ʻi he ngaahi fofonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ka ʻoku ʻikai ke toe tanu ia kiate kimaua; pea ko e meʻa pē naʻá ma tatali ki aí ko hono fai mai ʻo e fekaú, ‘Tuʻu hake pea papitaiso.’

    “Ko e meʻa ʻeni naʻe ʻikai ke fuoloa ha holi ki ai pea lava ʻo fakahoko iá. Ko e ʻEikí, ʻa ia ʻoku mohu ʻi he ʻaloʻofá, pea ʻoku finangalo lelei maʻu pē ke ne tali ʻa e lotu tāumaʻu ʻa e loto-fakatōkilaló, hili ʻema ui kiate Ia ʻi he lotu fakamātoato, pea mavahe mei he ngaahi nofoʻanga ʻo e tangatá, peá Ne āfeitaulalo ke fakahā mai kiate kimaua Hono finangaló. Fakafokifā, naʻe folofola mai ʻa e leʻo ʻo e Huhuʻí kiate kimaua ʻaki ʻa e melino, ʻo hangē ko e fai mei he lotolotonga ʻo e taʻengatá, pea lolotonga ʻa e mavaeua ʻa e veilí pea ʻalu hifo ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻOtuá kuo kofu ia ʻaki ʻa e nāunau, ʻo ne ʻomai ʻa e pōpoaki kuo lahi ʻa e ʻamanaki ki aí, pea mo e ngaahi kī ʻo e Ongoongolelei ʻo e fakatomalá. Ko e fiefia ka ko ha fiefia! ko e fakatumutumu ka ko ha fakatumutumu! ko e ofo ka ko ha ofo! Lolotonga ʻa e faingataʻaʻia ʻa māmani mo hohaʻá—lolotonga ʻa e taufā holo ʻa e ngaahi laui miliona ʻo hangē ko e tangata kui ʻi he ʻaá, pea lolotonga ʻa e tatali ʻa e kakai kotoa pē ʻi he tālaʻá, ʻa honau tokolahi pē, naʻe mamata ʻa homa matá, pea fanongo ʻa homa telingá, ʻi he maama ʻo hangē ‘ko e ulo lahi ʻo e ʻahó’; ʻio, ʻo mahulu ange—ʻo mahulu ʻi he ngingila ʻo e laʻaá ʻi Mē, ʻa ia naʻe lolotonga huhulu atu ʻa hono ngingilá ki he funga ʻo natula! Pea ko hono leʻó, neongo ʻene vaivaí, ka naʻe mahuhuhuhu ia ʻo ongo moʻoni ki he lotó, pea ko ʻene ngaahi folofola, ‘Ko homo kaungā-tamaioʻeiki au,’ naʻá ne toʻo atu ʻe ia ʻa e ilifia kotoa. Naʻá ma fanongo, naʻá ma mamata, naʻá ma mālieʻia! Ko e leʻo ia ʻo ha ʻāngelo mei he nāunau, ko e pōpoaki ia mei he Fungani Māʻolungá! Pea lolotonga ʻema fanongó naʻá ma fiefia, lolotonga ʻa e hanga ʻe Heʻene ʻofá ʻo fakamāfanaʻi ʻa homa laumālié, pea naʻe ʻufiʻufi ʻa kimaua ʻaki ʻa e meʻa-hā-mai ʻo e Māfimafí! Ko fē ha tuʻunga ke tālaʻa ai? Naʻe ʻikai ke ʻi ai; kuo hola ʻa e veiveiuá, kuo ngalo hifo ʻa e taʻetuí ke ʻoua naʻa toe tuʻu hake, ka kuo hola ʻa e loí mo e kākaá ʻo taʻengata!

    “Ka, ʻe siʻi kāinga ʻofeina, fakakaukau, toe fakakaukau ʻo kiʻi fuofuoloa siʻi, ki hono lahi fau ʻo e fiefia naʻe fakafonu homa lotó, pea mo e lahi fau ʻo e ʻohovalé pea ʻoku pau pē naʻá ma punou hifo aí, (he ko hai nai ha taha ʻe taʻe-peluki ʻa e tuí koeʻuhi ko ha tāpuaki pehē?) ʻi heʻema maʻu ʻi hono nimá ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki Toputapú ʻi heʻene lea ʻo pehē, ‘ʻI he huafa ʻo e Mīsaiá, ʻoku ou foaki kiate kimoua ʻa hoku ongo kaungā-tamaioʻeiki, ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakaukú ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá; pea ʻe ʻikai pē toe ʻave ʻeni mei he māmaní ʻo aʻu ki hano toe fai ʻe he ngaahi foha ʻo Līvaí ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni!’

    “ʻE ʻikai te u feinga ke fakamatala kiate kimoutolu ʻa e ngaahi ongo ʻo e lotó ni, pe ko e fakaʻofoʻofa fakaʻeiʻeiki mo e nāunau ʻa ia naʻe ʻākilotoa ʻa kimaua ʻi he taimi ko iá; ka te mou tui nai kiate au ʻo kau ka pehē, ʻoku ʻikai lava ke kamata ʻe māmani, pe ko e faʻahinga ʻo e tangatá, ke fakakofuʻi ʻa e leá ʻaki ʻa e leʻo-afea ʻo taimí, ʻi he anga-mālie mo māʻolunga ʻo hangē ko e tokotaha toputapú ni. ʻIkai; pea ʻoku ʻikai foki ke maʻu ʻe he māmani ko ʻení ʻa e mālohi ke foaki ʻa e fiefia, pe foaki ʻa e melino, pe ʻiloʻi ʻa e poto ʻa ia naʻe ʻi he kupuʻi lea taki tahá, ʻi hono ʻomai ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní! ʻE lava ʻe he tangatá ʻo kākaaʻi ʻa hono kāingá, ʻe hoko mai ʻa e kākā ʻi he kākā, pea ʻe maʻu nai ʻe he fānau ʻa e tokotaha angakoví ʻa e mālohi ke lohiakiʻi ʻa e valé mo e taʻeakó, kae ʻoua ke fafanga ʻaki ʻa e tokolahi ʻa e loí, pea tafia ʻe he fua ʻo e loí ʻa e valé ʻi hono ʻaú ki he tanuʻangá; ka ʻoku hanga ʻe he kiʻi ala tuʻo taha ʻa e louhiʻi toʻukupu ʻo ʻene ʻofá, ʻio, ha huelo pē ʻe taha ʻo e nāunau mei he maama ʻi ʻolungá, pe ha folofola pē ʻe taha mei he fofonga ʻo e Fakamoʻuí, mei he fatafata ʻo e taʻengatá, ʻo ngaohi kotoa ia ke ʻikai hano mahuʻinga, pea fakangaloʻi ia ʻo taʻengata mei he ʻatamaí. Ko e ʻiloʻi fakapapau ko ia naʻá ma ʻi he ʻao ʻo ha ʻāngelo, ko e ʻilo kānokato ko ia naʻá ma fanongo ki he leʻo ʻo Sīsuú, mo e moʻoni maʻa ko ia ʻoku tafe mai mei ha tokotaha haohaoa, ʻa ia kuo tuʻutuʻuni ʻe he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku ou pehē he ʻikai faʻa fakamatalaʻi, pea te u fakakaukau maʻu ai pē ki he fakahaá ni ʻo e angalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi he loto-fakatumutumu mo e fakafetaʻi lolotonga hono tuku au ke u kei moʻuí; pea ʻoku ou ʻamanaki ke fakahā ʻa e ʻofa kiate ia ʻi he ngaahi fale ʻoku nofo ai ʻa e haohaoá pea ʻikai hū ki ai ʻa e angahalá, ʻi he ʻaho ko ia ʻa ia ʻe ʻikai ke ngatá.”—Messenger and Advocate, vol. 1 (ʻOkatopa 1834), pp. 14–16.