Ngaahi Folofolá
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 75


Vahe 75

Ko e fakahā naʻe fai mai ʻia Siosefa Sāmita ko e Palōfitá, ʻi ʻEmihēsiti, ʻi ʻOhaiō, ʻi he ʻaho 25 Sānuali 1832 (History of the Church, 1:242–245). Ko e taimi ʻo hono maʻú ko ha konifelenisi naʻe tuʻutuʻuni ki muʻa. Naʻe fokotuʻu mo fakanofo ʻa Siosefa Sāmita ʻi he konifelenisi ko ʻení ko e Palesiteni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí Māʻolungá. Naʻe ʻi ai ha kaumātuʻa ʻe niʻihi, ʻa ia naʻa nau fepaki mo e faingataʻa ʻi hono ʻomi ʻo e kakaí ki he ʻilo ki heʻenau pōpoakí, naʻa nau fie ʻilo ki ha toe ngaahi meʻa fakaʻāuliliki ange ʻo kau ki honau ngaahi fatongia ʻi he lolotongá. Naʻe fai mai ai ʻa e fakahā ko ʻení.

1–5, ʻE maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻe he kaumātuʻa tui faivelenga ʻoku nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí; 6–12, Lotu ke maʻu ʻa e Fakafiemālié, ʻa ia ʻokú ne akoʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē; 13–22, ʻE fakamāuʻi ʻe he kaumātuʻá ʻa kinautolu ʻoku fakafisinga ʻa ʻenau pōpoakí; 23–36, Kuo pau ke maʻu ʻe he ngaahi fāmili ʻo e kau faifekaú ha tokoni mei he Siasí.

1 Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko au ʻa ia ʻoku lea ʻaki ʻa e aleʻo ʻo hoku Laumālié, ʻio ko e bʻĀlifá mo e ʻŌmeká, ko homou ʻEikí mo homou ʻOtuá—

2 Tokanga mai, ʻa kimoutolu kuo foaki mai homou hingoá ke ʻalu atu ʻo fakahā ʻa ʻeku ongoongoleleí, pea aʻauhani ʻa ʻeku bngoue vainé.

3 Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko hoku lotó ke mou ʻalu atu ʻo ʻikai tatali, pea ʻoua foki ʻe anofo noa kae ngāue ʻaki homou tūkuingata—

4 ʻO hiki hake homou leʻó ʻo hangē ko e leʻo ʻo e talupite, ʻo afakahā ʻa e bmoʻoní ʻo fakatatau ki he ngaahi fakahā mo e ngaahi fekau kuó u tuku kiate kimoutolú.

5 Pea ko ia, kapau te mou faivelenga, ʻe fakaheka ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi ahaʻinga uite lahi, pea bfakakalauni ʻaki ʻa kimoutolu ʻa e clāngilangi, mo e dnāunau, mo e emoʻui taʻe-faʻa-mate, mo e fmoʻui taʻengata.

6 Ko ia, ko e moʻoni ʻoku ou pehē ki heʻeku tamaioʻeiki ko Uiliami E. Makaleliní, ʻoku ou ataʻofi ʻa e tuʻutuʻuni ʻa ia naʻá ku fai kiate ia ke ne ʻalu ki he ngaahi fonua fakahahaké;

7 Peá u fai kiate ia ha tuʻutuʻuni foʻou mo ha fekau foʻou, ʻa ia ko au ko e ʻEikí, ʻoku ou avalokiʻi ai ia koeʻuhí ko e ngaahi blāunga ʻa hono lotó;

8 Pea naʻá ne fai angahala; ka neongo iá, ʻoku ou fakamolemoleʻi ia peá u toe pehē kiate ia, Ke ke ʻalu ki he ngaahi fonua fakatongá.

9 Pea tuku ke na ʻalu mo ia ʻeku tamaioʻeiki ko Luke Sionisoní, pea fakahā ʻa e ngaahi meʻa kuó u fekau kiate kinauá—

10 ʻO ui ki he huafa ʻo e ʻEikí ke maʻu ʻa e aFakafiemālié, ʻa ia ʻe akoʻi kiate kinaua ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻaonga kiate kinauá—

11 Pea alotu maʻu ai pē ke ʻoua naʻá na vaivai; pea kapau te na fai ʻeni, te u ʻiate kinaua ʻo aʻu ki he ngataʻangá.

12 Vakai, ko e finangalo ʻeni ʻo e ʻEikí ko homou ʻOtuá ʻo kau kiate kimoutolú. ʻE pehē. ʻĒmeni.

13 Pea ko e tahá, ko e moʻoni ʻoku pehē ʻe he ʻEikí, tuku ke fai ʻe heʻeku tamaioʻeiki ko aʻOasoni Haití mo ʻeku tamaioʻeiki ko bSamuela H. Sāmitá ʻa ʻena fonongá ki he ngaahi fonua fakahahaké, pea fakahā ʻa e ngaahi meʻa kuó u fekau kiate kinauá; pea kapau te na faivelenga, vakai, te u cʻiate kinaua ʻo aʻu ki he ngataʻangá.

14 Pea ko e tahá, ko e moʻoni ʻoku ou pehē ki heʻeku tamaioʻeiki ko Laimani Sionisoní, pea ki heʻeku tamaioʻeiki ko aʻOasoni Palatí, ke na fai foki ʻena fonongá ki he ngaahi fonua fakahahaké; pea vakai, pea ʻilo ange, ʻoku ou ʻiate kinaua foki, ʻio ʻo aʻu ki he ngataʻangá.

15 Pea ko e tahá, ʻoku ou pehē ki heʻeku tamaioʻeiki ko ʻĒisa Totisí, pea ki heʻeku tamaioʻeiki ko Kalivisi Uilisoní, ke na fai foki ʻa ʻena fononga ki he ngaahi fonua fakahihifó, pea fakahā ʻa ʻeku ongoongoleleí, ʻo hangē pē ko ʻeku fekau kiate kinauá.

16 Pea ko ia ia ʻoku faivelengá, te ne ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻe ahiki hake ia ʻi he ʻaho fakaʻosí.

17 Pea ko e tahá, ʻoku ou pehē ki heʻeku tamaioʻeiki ko Meisa N. ʻAsalií, pea mo ʻeku tamaioʻeiki ko Pea Likisí, tuku ke na fai ʻena fonongá foki ki he fonua fakatongá.

18 ʻIo, tuku ke fai ʻe kinautolú na kotoa pē ʻa ʻenau fonongá, ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate kinautolú, ʻo ʻalu mei he fale ki he fale, mei he kiʻi kolo ki he kiʻi kolo, mei he kolo lahi ki he kolo lahi.

19 Pea ʻilonga ha fale te mou hū ki ai, pea nau tali ʻa kimoutolu, tuku hoʻomou tāpuakí ki he fale ko iá.

20 Pea ʻilonga ha fale te mou hū ki ai, pea ʻikai te nau tali ʻa kimoutolu, mou ʻalu fakatoʻotoʻo mei he fale ko iá, pea atūtuuʻi ʻa e efú mei homou vaʻé ko ha fakamoʻoni ia ke talatalaakiʻi ʻa kinautolu.

21 Pea te mou fonu ʻi he afiefia mo e nēkeneka; pea mou ʻiloʻi ʻeni, ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú te mou hoko ko e kau bfakamaau ki he fale ko iá, pea fakahalaiaʻi ʻa kinautolu;

22 Pea ʻe kātakiʻingofua ange ʻa e ngaahi meʻa ki he kakai hītení ʻi he ʻaho ʻo e fakamāʻú ʻi he fale ko iá; ko ia, anonoʻo homou kongalotó pea faivelenga, pea te mou ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻe hiki hake ʻa kimoutolu ʻi he ʻaho fakaʻosí. ʻE pehē. ʻĒmeni.

23 Pea ko e tahá, ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEikí kiate kimoutolu, ʻa e kaumātuʻa ʻo hoku siasí, ʻa ia kuo mou foaki mai homou hingoá koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa hono finangalo ʻo kau kiate kimoutolú—

24 Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko e fatongia ʻo e siasí ke tokoni ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fāmili ʻo kinautolú na, pea ke tauhi foki ʻa e ngaahi fāmili ʻo kinautolu kuo uí pea ʻoku ʻaonga ke fekauʻi atu ki māmani ke fakahā ʻa e ongoongoleleí ki he māmaní.

25 Ko ia, ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou fai kiate kimoutolu ʻa e fekaú ni ke mou kumi ha ngaahi feituʻu ki homou fāmilí, ʻo kapau ʻe loto-lelei ʻa homou kāingá ke fakaava ʻa honau lotó.

26 Pea tuku ʻa kinautolu kotoa pē ʻe lava ʻo maʻu ha ngaahi feituʻu ki honau fāmilí, mo ha tokoni mei he siasí ke tauhi ʻaki ʻa kinautolú, ke ʻoua naʻa nau taʻe-ʻalu atu ki he māmaní, neongo pē ki hahaké pe ki hihifó, pe ki he tokelaú, pe ki he tongá.

27 Tuku ke nau kole pea te nau maʻu, ke nau tukituki pea ʻe toʻo kiate kinautolu, pea ʻe fakahā mai mei ʻolunga, ʻio ʻi he aFakafiemālié, ʻa e feituʻu ke nau ʻalu ki aí.

28 Pea ko e tahá, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko e tangata kotoa pē kuo pau ke ne atauhi hono bfāmili ʻoʻoná, tuku ke ne tauhi ia, pea ʻe ʻikai teitei mole ʻa hono kalauní; pea tuku ke ne ngāue ʻi he siasí.

29 Tuku ke afaivelenga ngāue ʻa e tangata kotoa pē ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē. Pea ʻe ʻikai maʻu ʻe he btokotaha ʻoku nofo noá ha tufakanga ʻi he siasí, tuku kehe pē ʻo kapau te ne fakatomala pea liliu ʻene ngaahi tōʻonga moʻuí.

30 Ko ia, tuku ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Simione Kātá pea mo ʻeku tamaioʻeiki ko ʻIma Hālisí ke na ngāue fakataha ʻi he ngāue fakafaifekaú;

31 Kae ʻumaʻā foki ʻeku tamaioʻeiki ko ʻĒsela Teiá mo ʻeku tamaioʻeiki ko aTōmasi B. Māsí;

32 Kae ʻumaʻā foki ʻeku tamaioʻeiki ko Hailame Sāmitá mo ʻeku tamaioʻeiki ko Leinolitisi Kahuní;

33 Kae ʻumaʻā foki ʻeku tamaioʻeiki ko Taniela Sitanitoní mo ʻeku tamaioʻeiki ko Sīmoa Pulunisoní;

34 Kae ʻumaʻā foki ʻeku tamaioʻeiki ko Silivesitā Sāmitá mo ʻeku tamaioʻeiki ko Kitione Kātá;

35 Kae ʻumaʻā foki ʻeku tamaioʻeiki ko Lakalisi ʻEimisí mo ʻeku tamaioʻeiki ko Sitīveni Puanetí;

36 Kae ʻumaʻā foki ʻeku tamaioʻeiki ko Maika P. Uelitoní pea mo ʻeku tamaioʻeiki ko ʻĪteni Sāmita. ʻE pehē. ʻĒmeni.