Ngaahi Folofolá
ʻAlamā 5


Ko e ngaahi lea ʻeni naʻe fai ʻe ʻAlamā, ko e taulaʻeiki lahi ʻo fakatatau ki he lakanga toputapu ʻo e ʻOtuá, ki he kakai ʻi honau ngaahi kolo lalahí pea mo e ngaahi kolo iiki ʻi hono kotoa ʻo e fonuá.

ʻOku kau ki ai ʻa e vahe 5.

Vahe 5

ʻE maʻu ʻa e fakamoʻuí, kapau ʻe fakatomala ʻa e tangatá mo tauhi ʻa e ngaahi fekaú, pea fanauʻi foʻou, mo fakamaʻa honau ngaahi kofú ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisí, pea anga-fakatōkilalo mo liʻaki meiate kinautolu ʻa e loto-hīkisiá mo e meheká, pea fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní—ʻOku ui ʻa e Tauhi-sipi Leleí ki hono kakaí—Ko kinautolu ʻoku nau fai ʻa e ngaahi ngāue koví ko e fānau kinautolu ʻa e tēvoló—ʻOku fakamoʻoni ʻa ʻAlamā ki hono moʻoni ʻo ʻene tokāteliné peá ne fekau ki he kakaí ke nau fakatomala—ʻE tohi ʻa e hingoa ʻo e Kau Māʻoniʻoní ʻi he tohi ʻo e moʻuí. Taʻu 83 K.M. nai.

1 Ko ʻeni naʻe hoko ʻo pehē naʻe kamata ʻe ʻAlamā ke afakahā ʻa e folofola ʻa e bʻOtuá ki he kakaí, ʻo fuofua fai ʻi he fonua ko Seilahemalá, pea fai atu mei ai ki hono kotoa ʻo e fonuá.

2 Pea ko e ngaahi lea ʻeni naʻá ne lea ʻaki ki he kakai ʻi he siasí ʻa ia kuo fokotuʻu ʻi he kolo ko Seilahemalá, ʻo fakatatau ki heʻene lekooti ʻaʻaná, ʻa ia ʻoku pehē:

3 Ko au, ʻAlamā, kuo afakatapui au ʻe heʻeku tamai, ko ʻAlamaá, ke u hoko ko ha btaulaʻeiki lahi ki he siasi ʻo e ʻOtuá, he naʻá ne maʻu ʻa e mālohi mo e cmafai mei he ʻOtuá ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni, vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu naʻá ne kamata ke fokotuʻu ha siasi ʻi he dfonua naʻe ʻi he ngaahi ngataʻanga fonua ʻo Nīfaí; ʻio, ko e fonua naʻe ui ko e fonua ko Molomoná; ʻio, pea naʻá ne papitaiso hono ngaahi kāingá ʻi he ngaahi vai ʻo Molomoná.

4 Pea vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, naʻe afakahaofi ʻa kinautolu mei he nima ʻo e kakai ʻo e tuʻi ko Noá, ʻi he ʻaloʻofa mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá.

5 Pea vakai, ʻi he hili iá, naʻe afakapōpulaʻi ʻa kinautolu ʻi he nima ʻo e kau Leimaná ʻi he feituʻu maomaonganoá; ʻio, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, naʻa nau nofo pōpula, pea naʻe toe fakahaofi ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí mei he bnofo pōpulá ʻi he māfimafi ʻo ʻene folofolá; pea naʻe ʻomi ʻa kitautolu ki he fonuá ni, pea naʻa tau kamata heni ke fokotuʻu ʻa e siasi ʻo e ʻOtuá ʻi hono kotoa ʻo e fonuá ni foki.

6 Pea ko ʻeni vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga, ʻa kimoutolu ʻoku kau ki he siasi ko ʻení, kuo feʻunga koā hoʻomou manatu ki he nofo pōpula ʻa hoʻomou ngaahi tamaí? ʻIo, pea kuo feʻunga koā ʻa hoʻomou manatu ki heʻene ʻaloʻofá mo e kātaki fuoloa kiate kinautolú? Pea ko e tahá, kuo feʻunga koā ʻa hoʻomou manatu ki heʻene fakahaofi honau ngaahi laumālie mei helí?

7 Vakai, naʻá ne liliu honau lotó; ʻio, naʻá ne fafangu ʻa kinautolu mei he mohe maʻu, ʻo nau ʻā hake ki he ʻOtuá. Vakai, naʻa nau ʻi ha loto fakapoʻuli; ka neongo iá, naʻe fakamaama honau ngaahi laumālié ʻe he maama ʻo e folofola taʻengatá; ʻio, naʻe takatakai ʻa kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi ahaʻi ʻo e maté, pea mo e ngaahi bsēini ʻo helí, pea naʻe ʻi ai ha fakaʻauha taʻengata naʻe tatali kiate kinautolu.

8 Pea ko ʻeni ʻoku ou fehuʻi kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga, naʻe fakaʻauha nai ʻa kinautolu? Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIkai, naʻe ʻikai.

9 Pea ʻoku ou toe fehuʻi, naʻe maumauʻi nai ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté, pea vete ange, mo e ngaahi haʻi ʻo heli ʻa ia naʻe takatakai ʻa kinautolú? ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIo, naʻe vete ange ia, pea naʻe tupulaki lahi honau laumālié, ʻo nau hiva ʻaki ʻa e ʻaloʻofa huhuʻí. Pea ʻoku ou pehē kiate kimoutolu kuo fakamoʻui ʻa kinautolu.

10 Pea ko ʻeni ʻoku ou fehuʻi kiate kimoutolu ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga kuo afakamoʻui ai ʻa kinautolú? ʻIo, ko e hā ha ngaahi tuʻunga naʻe tupu ai haʻanau ʻamanaki ki ha fakamoʻuí? Ko e hā hono ʻuhinga ʻo honau vete ange mei he ngaahi haʻi ʻo e maté, ʻio, pea mo e ngaahi sēini ʻo helí?

11 Vakai, ʻoku ou lava ke fakahā kiate kimoutolu—ʻikai naʻe tui ʻa ʻeku tamai ko ʻAlamaá ki he ngaahi lea ʻa ia naʻe lea ʻaki ʻe aʻApinetaí? Pea ʻikai ko ha palōfita māʻoniʻoni ia? ʻIkai naʻá ne lea ʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tui ʻa ʻeku tamai ko ʻAlamaá ki ai?

12 Pea naʻe fakatatau ki heʻene tuí naʻe hoko ha fuʻu aliliu lahi ʻi hono lotó. Vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻoku moʻoni kotoa ʻeni.

13 Pea vakai, naʻá ne amalanga ʻaki ʻa e folofolá ki hoʻomou ngaahi tamaí, pea naʻe hoko foki ha fuʻu liliu lahi ʻi honau lotó, pea nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻo nau bfalala ki he ʻOtua moʻoni mo cmoʻuí. Pea vakai, naʻa nau tui faivelenga ʻo aʻu ki he dngataʻangá; ko ia naʻe fakamoʻui ʻa kinautolu.

14 Pea ko ʻeni vakai, ʻoku ou fehuʻi kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga ʻo e siasí, kuo mou afanauʻi fakalaumālie koā ʻi he ʻOtuá? Kuo mou maʻu koā hono tataú ʻi homou fofongá? Kuo mou ongoʻi koā ʻa e fuʻu bliliu lahí ni ʻi homou lotó?

15 ʻOku mou ngāue ʻaki nai ʻa e tui ki he huhuʻi ʻaʻana naʻá ne afakatupu ʻa kimoutolú? ʻOku mou sio atu koā ʻaki ʻa e mata ʻo e tuí, ʻo mamata ki he sino faʻa maté ni kuo fokotuʻu hake ʻi he taʻe-faʻa-mate, pea mo e ʻauʻauhá ni kuo bfokotuʻu hake ʻi he taʻe-faʻa-ʻauʻauha, ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke cfakamāuʻi ʻo fakatatau ki he ngaahi ngāue kuo fai ʻi he sino faʻa maté?

16 ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku mou lava koā ke sio loto atu ki haʻamou fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí, ʻoku folofola mai kiate kimoutolu ʻi he ʻaho ko iá: Haʻu kiate au ʻa kimoutolu ʻoku amonūʻia, he vakai, ko hoʻomou ngaahi ngāué ko e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoni ʻi he funga ʻo e māmaní?

17 Pe ʻoku mou mahalo koā ʻi homou loto te mou lava ʻo loi ki he ʻEikí ʻi he ʻaho ko iá, ʻo apehē ange—ʻE ʻEiki, ko ʻemau ngaahi ngāué ko e ngaahi ngāue māʻoniʻoni ʻi he funga ʻo e māmaní—pea te ne fakamoʻui ʻa kimoutolu?

18 Kae kehe, ʻoku mou lava koā ʻo sio loto atu ki homou taki mai ki he fakamaau ʻo e ʻOtuá, kuo fonu homou laumālié ʻi he ongoʻi halaia mo e mamahi, ʻi hoʻomou amanatu ki hoʻomou hala kotoa, ʻio, ko ha manatu haohaoa ki hoʻomou ngaahi fai angahala kotoa pē, ʻio, ko ha manatuʻi hoʻomou angatuʻu ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá?

19 ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, te mou lava koā ʻo sio hake ki he ʻOtuá ʻi he ʻaho ko iá ʻaki ʻa e loto-maʻa mo e nima maʻa? ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, te mou lava koā ʻo sio hake, kuo tongitongi ʻa e atatau ʻo e ʻOtuá ʻi homou fofongá?

20 ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku mou lava koā ʻo ʻamanaki ki homou fakamoʻuí kā kuo mou fakavaivaiʻi ʻa kimoutolu ke mou hoko ko e kau amoʻulaloa ki he tēvoló?

21 ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, te mou ʻilo ʻi he ʻaho ko iá ʻe ʻikai lava ʻo afakamoʻui ʻa kimoutolu; he ʻoku ʻikai lava ʻo fakamoʻui ha tangata ʻe toko taha, tuku kehe kapau kuo fō hono ngaahi bkofú ke hinehina; ʻio, kuo pau ke cfakamaʻa hono kofú kae ʻoua ke nau maʻa mei he ʻuli kotoa pē, ʻi he taʻataʻa ʻo ia kuo lau ki ai ʻa ʻetau ngaahi tamaí, ʻa ia ʻe hāʻele mai ʻo huhuʻi hono kakaí mei heʻenau ngaahi angahalá.

22 Pea ko ʻeni ʻoku ou fehuʻi kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga, ʻe fēfē homou loto, ʻo kapau te mou tutuʻu ʻi he fakamaauʻanga ʻo e ʻOtua, kuo ʻuli homou ngaahi kofu ʻi he atoto mo e faʻahinga bʻuli kehekehe kotoa pē? Vakai, ko e hā ʻe fakahā ʻe he ngaahi meʻa ni ʻi hano talatalaakiʻi ʻa kimoutolu?

23 Vakai, he ʻikai te nau afakamoʻoniʻi ko e kau fakapō ʻa kimoutolu, ʻio, pea kuo mou halaia foki ʻi he faʻahinga fai angahala kotoa pē?

24 Vakai, ʻe hoku kāinga, ʻoku mou mahalo koā ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha pehē ha potu ke nofo hifo ai ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, fakataha mo aʻĒpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkope, kae ʻumaʻā foki mo e kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē, ʻa ia kuo fufulu honau kofú pea ʻoku taʻe-hano-mele, pea haohaoa mo hinehina?

25 ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIkai; ka ʻo kapau pē te mou lau ko e loi ʻa hotau Tupuʻangá talu mei he kamataʻangá, pe mahalo ko e tangata loi ia talu mei he kamataʻangá, he ʻikai te mou lava ke ʻamanaki ʻe lava maʻu ʻe he faʻahinga peheé ha nofoʻanga ʻi he puleʻanga ʻo e langí; ka ʻe kapusi ki tuʻa ʻa kinautolu he ko e afānau ʻa kinautolu ʻo e puleʻanga ʻo e tēvoló.

26 Pea ko ʻeni vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga, kapau kuo mou ongoʻi ha aliliu ʻi homou lotó, pea kapau kuo mou fie hiva ʻaki ʻa e bhiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí, ʻoku ou fie fehuʻi atu, pe ʻoku mou clava ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?

27 Kuo mou ʻaʻeva nai, ʻo tauhi ʻa kimoutolu ke ataʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá? Te mou lava koā ʻo pehē ʻi homou lotó ʻi he taimí ni, kapau naʻe ui ʻa kimoutolu ke mate leva ʻi he taimí ni, kuo feʻunga nai ʻa hoʻomou bloto-fakatōkilaló? Pea kuo fakamaʻa mo fakahinehinaʻi ʻa homou ngaahi kofú ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻe hāʻele mai ke chuhuʻi hono kakaí mei heʻenau ngaahi angahalá?

28 Vakai, kuo mole kotoa koā meiate kimoutolu ʻa e aloto-hīkisiá? ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, kapau kuo teʻeki ai, kuo ʻikai te mou teuteu ke fetaulaki mo e ʻOtuá. Vakai, kuo pau ke mou teuteu fakavavevave; he ʻe hoko vave mai ʻa e puleʻanga ʻo e langí, pea ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha tokotaha pehē ʻa e moʻui taʻengatá.

29 Vakai, ʻoku ou pehē, ʻoku ʻi ai koā ha toko taha ʻiate kimoutolu kuo teʻeki ai mole kotoa meiate ia ʻa e ameheká? ʻOku ou pehē kiate kimoutolu ʻoku ʻikai mateuteu ʻa e tokotaha peheé; pea ko hoku lotó ke ne teuteu fakavavevave, he ʻoku vave mai ʻa e houá, pea ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi pē ʻe hoko ʻa fē ʻa e taimí; he ʻoku ʻikai ke fakatonuhiaʻi ha tokotaha pehē.

30 Pea ʻoku ou toe pehē kiate kimoutolu, ʻoku ʻi ai koā hamou toko taha ʻoku amanukiʻi hono tokouá, pe ʻoku fai lahi kiate ia ʻa e ngaahi fakatangá?

31 Malaʻia ki he tokotaha peheé, he ʻoku teʻeki ai ke ne teuteu, pea ʻoku vave mai ʻa e taimi kuo pau ke ne fakatomala aí pe ʻe ʻikai lava ʻo fakamoʻui ia!

32 ʻIo, ʻe malaʻia foki ʻa kimoutolu kotoa pē ko e kau afai angahalá; mou fakatomala, mou fakatomala, he kuo folofola ʻaki ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá!

33 Vakai, ʻokú ne ʻoatu ha fakaafe ki he kakai afulipē, he kuo mafao atu ʻa e btoʻukupu ʻo e ʻaloʻofá kiate kinautolu, pea ʻokú ne folofola: fakatomala, pea te u tali ʻa kimoutolu.

34 ʻIo, ʻokú ne folofola: aHaʻu kiate au pea te mou maʻu ʻa e bfua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí; ʻio, te mou kai mo inu cfaʻiteliha ʻa e d mo e vai ʻo e moʻuí;

35 ʻIo, haʻu kiate au, pea fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní, pea ʻe ʻikai ke tā hifo ʻa kimoutolu, ʻo laku ki he afí—

36 He vakai, ʻoku tuʻunuku mai ʻa e taimi ʻe ʻilonga ia ʻoku ʻikai atupu ai ʻa e fua leleí, pe ʻilonga ia ʻoku ʻikai fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní, ʻe maʻu ʻe ia ha ʻuhinga ke ngala pea tangi ai.

37 ʻA kimoutolu ʻa e kau ngāue ʻo e angahalá; ʻa kimoutolu ʻoku hīkisia ʻi he ngaahi meʻa ataʻeʻaonga ʻo e māmaní, ʻa kimoutolu kuo mou pehē ʻoku mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi hala ʻo e māʻoniʻoní, ka neongo iá kuo mou b ʻo hangē ko e cfanga sipi taʻe-hanau-tauhí, neongo kuo ui kiate kimoutolu ha tauhi-sipi pea ʻokú ne kei dui kiate kimoutolu, ka ʻoku ʻikai te mou fie etokanga ki hono leʻó!

38 Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ui kiate kimoutolu ʻa e atauhi-sipi leleí; ʻio, pea ʻokú ne ui kiate kimoutolu ʻi hono huafa ʻoʻoná, ʻa ia ko e huafa ʻo Kalaisí; pea kapau ʻe ʻikai te mou bfanongo ki he leʻo ʻo e tauhi-sipi cleleí, ki he dhuafa ʻa ia ʻoku ui ʻaki ʻa kimoutolú, vakai, ʻoku ʻikai ko e fanga sipi ʻa kimoutolu ʻa e tauhi-sipi leleí.

39 Pea ko ʻeni kapau ʻoku ʻikai ko e fanga sipi ʻa kimoutolu ʻa e tauhi-sipi leleí, ko e fē ʻa e alotoʻā sipi ʻoku mou kau ki aí? Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko e btēvoló ʻa homou tauhi-sipí, pea ʻoku mou kau ki hono lotoʻaá; pea ko ʻeni, ko hai te ne lava ʻo fakaʻikaiʻi ʻeni? Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻilonga ia ʻe fakaʻikaiʻi ʻení ko e tangata cloi ia pea ko e dfānau ʻa e tēvoló.

40 He ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻilonga ha meʻa ʻoku alelei ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá, pea ʻilonga ha meʻa ʻoku kovi ʻoku tupu ia mei he tēvoló.

41 Ko ia, kapau ʻoku fai ʻe ha tangata ʻa e ngaahi ngāue alelei, ʻoku tokanga ia ki he leʻo ʻo e tauhi-sipi leleí, pea ʻokú ne muimui kiate ia; kae ʻilonga ia ʻoku fai ʻa e ngaahi ngāue koví, ʻoku hoko ia ko e bfānau ʻa e tēvoló, he ʻokú ne tokanga ki hono leʻó, ʻo muimui kiate ia.

42 Pea ʻilonga ia ʻoku fai ʻení kuo pau ke ne maʻu ʻene atotongí meiate ia; ko ia, ko e btotongi te ne maʻú ko e cmate, ki he ngaahi meʻa ʻoku kau ki he māʻoniʻoní, he kuó ne mate ki he ngaahi ngāue lelei kotoa pē.

43 Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga, ko hoku lotó ke mou fanongo kiate au, he ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻi he ivi ʻo hoku laumālié; he vakai, kuó u lea kiate kimoutolu ʻi he lea mahinongofua koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou fai hala, pe kuó u lea ʻo fakatatau mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

44 He kuo uiuiʻi au ke u lea peheni, ʻo fakatatau ki he founga amāʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsuú; ʻio, kuo fekauʻi au ke u tuʻu ʻo fakamoʻoniʻi ki he kakaí ni ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo lea ʻaki ʻe heʻetau ngaahi tamaí ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻe hokó.

45 Pea ʻoku ʻikai ko ia kotoa. ʻIkai ʻoku mou ʻamanaki ʻoku ou aʻiloʻi ʻe au ʻa e ngaahi meʻá ni? Vakai, ʻoku ou fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ʻoku ou ʻiloʻi ko e ngaahi meʻá ni ʻa ia kuó u lea ki aí ʻoku moʻoni ia. Pea ʻoku mou pehē ʻoku fēfē ʻeku ʻiloʻi honau moʻoní?

46 Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu kuo afakahā ia kiate au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Vakai, kuó u bʻaukai mo lotu ʻi he ngaahi ʻaho lahi koeʻuhi ke u ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe au. Pea ko ʻeni ʻoku ou ʻiloʻi ʻe au ʻoku moʻoni ia; he kuo fakahā ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá kiate au ʻaki hono Laumālie Māʻoniʻoní; pea ko e laumālie ia ʻo e cfakahā ʻoku ʻiate aú.

47 Pea ko e tahá, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu kuo fakahā pehē mai kiate au, ko e ngaahi lea ʻa ia kuo lea ʻaki ʻe heʻetau ngaahi tamaí ʻoku moʻoni ia, ʻo fakatatau ki he laumālie ʻo e kikité ʻa ia ʻoku ʻiate aú, ʻa ia kuo fakahā mai foki ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá.

48 ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe au ko e ngaahi meʻa kotoa pē te u lea ʻaki kiate kimoutolu, ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻe hokó, ʻoku moʻoni ia; pea ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi, ʻio, ʻa e ʻAló, ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí, ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa, pea mo e moʻoni. Pea vakai, ko ia ia ʻe hāʻele mai ke ʻave ʻa e ngaahi angahala ʻa māmaní, ʻio, ʻa e ngaahi angahala ʻa e tangata kotoa pē ʻoku tui moʻoni ki hono huafá.

49 Pea ko ʻeni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ko e alakanga ʻeni kuo uiuiʻi ai aú, ʻio, ke malanga ki hoku kāinga ʻofeiná, ʻio, kiate kinautolu kotoa pē ʻoku nofo ʻi he fonuá; ʻio, ke malanga ki he kakai fulipē, ʻo tatau ʻa e mātuʻa mo e talavou, mo e pōpula mo e tauʻatāina fakatouʻosi; ʻio, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻa e kakai toulekeleká, kae ʻumaʻā foki mo e fatu tangatá, pea ki he toʻu tangata tupu haké; ʻio, ke kalanga kiate kinautolu kuo pau ke nau fakatomala pea bfanauʻi foʻou.

50 ʻIo, ʻoku folofola ʻe he Laumālié: Fakatomala, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, he ʻoku vave ke hoko mai ʻa e puleʻanga ʻo e langí; ʻio, ʻe hāʻele mai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi hono anāunaú, pea ʻi hono māfimafí, mo hono nāunaú, mo hono mālohí, pea mo ʻene pule aoniú. ʻIo, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku folofola ʻe he Laumālié: Vakai ki he nāunau ʻo e bTuʻi ʻo e māmaní kotoa; kae ʻumaʻā foki mo e Tuʻi ʻo e langí ʻe ulo vave atu ʻaupito ʻi he lotolotonga ʻo e fānau kotoa pē ʻa e tangatá.

51 Pea folofola mai foki ʻe he Laumālié kiate au, ʻio, ʻokú ne kalanga ʻaki ʻa e leʻo-lahi kiate au, ʻo pehē: ʻAlu atu ʻo lea ki he kakaí ni—Mou fakatomala, he kapau ʻe ʻikai te mou fakatomala ʻe ʻikai ʻaupito te mou lava ʻo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e alangí.

52 Pea ʻoku ou toe pehē kiate kimoutolu, ʻoku folofola ʻe he Laumālié: Vakai, kuo ʻai ʻa e atokí ki he tefito ʻo e ʻakaú; ko ia ʻilonga ʻa e ʻakau kotoa pē ʻoku ʻikai tupu ai ʻa e fua leleí ʻe b hifo ia ʻo laku ki he afí, ʻio, ko ha afi taʻe-faʻa-mate, ʻio ko ha afi taʻe-faʻa-mate. Vakai, pea manatu, kuo folofola ʻaki ia ʻe he Tokotaha Māʻoniʻoní.

53 Pea ko ʻeni ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, te mou lava koā ke fakakikihiʻi ʻa e ngaahi leá ni; ʻio, te mou lava koā ke liʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni, pea mou amolomoloki hifo ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoní ʻi homou lalo vaʻé; ʻio, te mou malava koā ʻo fakafuofuolahi ʻi he bhīkisia ʻa homou lotó; ʻio, te mou kei vilitaki koā ʻi he kofu ʻaki ʻa e ngaahi kofu cfakataungataʻá pea mo hoʻomou holi ki he ngaahi meʻa taʻeʻaonga ʻo e māmaní, mo hoʻomou ngaahi dkoloá?

54 ʻIo, te mou vilitaki koā ʻi hoʻomou mahalo ʻoku mou lelei ange ʻi ha taha kehé; ʻio, te mou kei vilitaki koā ʻi he fakatangaʻi homou kāinga, ʻa ia ʻoku fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻo nau ʻaʻeva ʻo fakatatau ki he lakanga toputapu ʻo e ʻOtuá, ʻa ia kuo fakahū ai ʻa kinautolu ki he siasi ní, pea kuo afakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku nau fai ʻa e ngaahi ngāue ʻa ia ʻoku taau mo e fakatomalá—

55 ʻIo, pea te mou vilitaki koā ʻi hoʻomou fulituʻa ki he amasivá, mo e faingataʻaʻiá, pea ʻi hoʻomou taʻofi hoʻomou ngaahi meʻá meiate kinautolú?

56 Pea ko hono fakaʻosi, ko kimoutolu kotoa pē ʻe vilitaki atu ʻi hoʻomou fai angahalá, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ʻeni ʻa e faʻahinga ʻe tā hifo ʻo laku ki he afí ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala fakavavevave.

57 Pea ko ʻeni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻa ia ʻoku loto ke muimui ki he leʻo ʻo e tauhi-sipi aleleí, mou haʻu mei he kau angahalá, pea mou nofo bmavahe, pea ʻoua naʻa ala ki heʻenau ngaahi meʻa taʻemaʻá; pea vakai, ʻe ctāmateʻi honau ngaahi hingoá, ke ʻoua naʻa lau fakataha ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kau angahalá mo e ngaahi hingoa ʻo e kau māʻoniʻoní, koeʻuhi ke fakamoʻoniʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku pehē: ʻE ʻikai fakatahaʻi ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kau angahalá mo e ngaahi hingoa ʻo hoku kakaí;

58 He ʻe tohi ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kau māʻoniʻoní ʻi he atohi ʻo e moʻuí, pea te u foaki kiate kinautolu ha tofiʻa ʻi hoku nima toʻomataʻú. Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga, ko e hā haʻamou fakaanga ki he meʻá ni? ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku tatau ai pē pe te mou fakaangaʻi ia pe ʻikai, he kuo pau ke fakamoʻoniʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

59 He ko hai ha tauhi-sipi ʻiate kimoutolu ʻoku maʻu ha fanga sipi tokolahi ʻoku ʻikai te ne tokangaʻi ʻa kinautolu, ke ʻoua naʻa hū mai ʻa e fanga ulofi ʻo keina ʻene takangá? Pea vakai, ka hū ha ulofi ki heʻene takangá ʻikai ʻokú ne tuli ia ki tuʻa? ʻIo, pea ʻo ka hili ia, kapau te ne lava, te ne fakaʻauha ia.

60 Pea ko ʻeni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻoku ui ʻa e tauhi-sipi leleí kiate kimoutolu; pea kapau te mou fanongo mo talangofua ki hono leʻó te ne ʻomi ʻa kimoutolu ki hono lotoʻaá, pea ko ʻene fanga sipi ʻa kimoutolu; pea ʻokú ne fekau kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou tuku ke hū mai ha ulofi fekai ki homou lotolotongá, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fakaʻauha ʻa kimoutolu.

61 Pea ko ʻeni ko au, ʻAlamā, ʻoku ou fekau kiate kimoutolu ʻi he lea aʻaʻana kuó ne fekauʻi aú, ke mou talangofua moʻoni ki he ngaahi lea kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú.

62 ʻOku ou lea ʻi ha fekau kiate kimoutolu ʻoku kau ki he siasí; pea kiate kinautolu ʻoku ʻikai kau ki he siasí ʻi ha fakaafe, ʻo pehē: Haʻu ʻo papitaiso ki he fakatomalá, koeʻuhi ke mou kau foki ʻi he maʻu ʻa e fua ʻo e aʻakau ʻo e moʻuí.