Ngaahi Folofolá
ʻAlamā 26


Vahe 26

ʻOku vīkiviki ʻa ʻĀmoni ʻi he ʻEikí—ʻOku fakaivia ʻa e kakai tui faivelengá ʻe he ʻEikí pea ʻoku foaki kiate kinautolu ʻa e ʻiló—ʻE makatuʻunga ʻi he tuí hano ʻomi ʻe he tangatá ha kakai ʻe lau afe ki he fakatomalá—ʻOku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e māfimafi kotoa pē, pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē. Taʻu 90–77 K.M. nai.

1 Pea ko ʻeni, ko e ngaahi lea ʻeni ʻa ʻĀmoni ki hono kāingá, ʻa ia naʻa ne pehē: ʻE hoku ngaahi tokoua mo hoku kāinga, vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, hono ʻikai lahi ʻa e ʻuhinga ke tau fiefia; he naʻa tau lava koā ke ʻamanaki ʻi heʻetau afononga mai mei he fonua ko Seilahemalá ʻe foaki mai kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki lahi pehē?

2 Pea ko ʻeni, ʻoku ou fehuʻi atu, ko e hā ha ngaahi tāpuaki lalahi kuó ne foaki mai kiate kitautolú? Te mou lava ʻo tala mai ia?

3 Vakai, ʻoku ou tali maʻamoutolu; he ko hotau kāinga, ko e kau Leimaná, naʻa nau nofo ʻi he fakapoʻulí, ʻio, naʻa mo e vanu fakapoʻuli tahá, kae vakai, ko e atoko fiha nai ʻo kinautolu kuo ʻomi ke nau mamata ki he maama fakaofo ʻo e ʻOtua! Pea ko e tāpuaki ʻeni kuo foaki kiate kitautolú, kuo ngaohi kitautolu ke tau hoko ko e ngaahi bmeʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni.

4 Vakai, ʻoku fiefia honau ngaahi toko aafe, pea kuo ʻomi ʻa kinautolu ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá.

5 Vakai, naʻe motuʻa ʻa e ataʻú, pea ʻoku monūʻia ʻa kimoutolu, he naʻa mou ʻai ʻa e bhele tuʻusí, ʻo tuʻusi ʻaki homou tūkuingatá, ʻio, naʻa mou ngāue ʻi he ʻahó kotoa; pea vakai ki hono lahi ʻo hoʻomou ngaahi chaʻingá! Pea ʻe tānaki ia ki he feleokó ke ʻoua naʻa maumau.

6 ʻIo, ʻe ʻikai ke holoki ia ʻe he afaá ʻi he ʻaho fakaʻosí; ʻio, ʻe ʻikai foki ke veteki ia ʻe he ngaahi ʻahiohió; ka ʻo ka tō mai ʻa e aafaá ʻe tānaki fakataha kinautolu ki honau potu ʻonautolú, ke ʻoua naʻa lava ke ʻasi ki ai ʻa e afaá; ʻio, pea ʻe ʻikai foki ke ʻave atu ia ʻi he ngaahi fuʻu matangi mālohí ki he potu ʻoku loto ʻa e filí ke ʻave kinautolu ki aí.

7 Kae vakai, ʻoku nau ʻi he toʻukupu ia ʻo e ʻEiki ʻo e autu-taʻú, pea ʻoku ʻaʻana ʻa kinautolu; pea te ne bfokotuʻu hake ʻa kinautolu ʻi he ʻaho fakaʻosí.

8 Fakafetaʻi pē ki he huafa ʻo hotau ʻOtuá; tau ahiva ki hono fakalāngilangiʻí, ʻio, tau ʻoatu ʻa e bfakafetaʻi ki hono huafa toputapú, he ʻokú ne fai ʻa e ngāue māʻoniʻoni ʻo taʻengata.

9 He ka ne taʻeʻoua ʻetau haʻu mei he fonua ko Seilahemalá, ko hotau kāinga ʻofeiná ni, ʻa ia ʻoku nau ʻofeina lahi ʻa kitautolu, kuo nau kei lili ai pē ʻi he afehiʻa kiate kitautolu, ʻio, pea kuo nau kei hoko atu ai pē ko e kau sola ki he ʻOtuá.

10 Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻosi hono lea ʻaki ʻe ʻĀmoni ʻa e ngaahi lea ní, naʻe valokiʻi ia ʻe hono tokoua ko ʻĒloné, ʻo ne pehē: ʻE ʻĀmoni, ʻoku ou manavasiʻi naʻa kuo hanga ʻe hoʻo fiefiá ʻo ngaohi koe ke ke pōlepole.

11 Ka naʻe pehē ange ʻe ʻĀmoni kiate ia: ʻOku ʻikai te u apōlepole ʻi hoku mālohi pē ʻoʻokú, pe ʻi hoku poto ʻoʻokú; kae vakai, ʻoku kakato ʻa ʻeku bfiefiá, ʻio, ʻoku fonu mahuohua ʻa hoku lotó ʻi he fiefia, pea te u fiefia ʻi hoku ʻOtuá.

12 ʻIo, ʻoku ou ʻiloʻi ko e meʻa noa pē au; pea ko e meʻa ki hoku mālohí ʻoku ou vaivai; ko ia ʻe ʻikai te u apōlepole ʻiate au, ka te u pōlepole pē ʻi hoku ʻOtuá, he te u lava ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono bmāfimafí; ʻio, vakai, kuo lahi ha ngaahi meʻa mana lalahi kuo tau fai ʻi he fonuá ni, ʻa ia te tau fakafetaʻi ai ki hono huafá ʻo taʻengata.

13 Vakai, ko e toko lau afe nai ʻe fiha ʻo hotau kāingá ʻa ia kuó ne vete ange mei he ngaahi mamahi ʻo ahelí; pea kuo ngaohi ke nau bhiva ʻaki ʻa e ʻaloʻofa huhuʻí, pea ʻoku tupunga ʻeni koeʻuhi ko e mālohi ʻo ʻene folofola ʻa ia ʻoku ʻiate kitautolú, ko ia ʻikai ʻoku fuʻu lahi ʻa ʻetau ʻuhinga ke fiefia aí?

14 ʻIo, ʻoku ʻi ai haʻatau ʻuhinga ke fakalāngilangiʻi ia ʻo taʻengata, he ko e ʻOtua Fungani Māʻolunga tahá ia, pea kuó ne vete ange hotau kāingá mei he ngaahi asēini ʻo helí.

15 ʻIo, naʻe takatakai ʻa kinautolu ʻe he poʻuli taʻengatá mo e fakaʻauhá; kae vakai, kuó ne ʻomi ʻa kinautolu ki heʻene amaama taʻengatá, ʻio, ki he fakamoʻui taʻengatá; pea ʻoku takatakai ʻa kinautolu ʻe heʻene ʻaloʻofa lahi taʻe-hano-tataú; ʻio, pea kuo tau hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi hono toʻukupú ki hono fai ʻo e ngāue maʻongoʻonga mo fakaofó ni.

16 Ko ia, tau avīkiviki, ʻio, te tau bvīkiviki ʻi he ʻEikí; ʻio, te tau fiefia, he ʻoku kakato ʻetau fiefiá; ʻio, te tau fakaongoongoleleiʻi ʻa hotau ʻOtuá ʻo taʻengata. Vakai, ko hai nai ʻe lava ʻo fuʻu hulu fau ʻene vīkiviki ʻi he ʻEikí? ʻIo, ko hai nai ʻe lava ʻo fakamatala ʻo fuʻu hulu ki hono fuʻu māfimafí, mo ʻene cʻaloʻofá, pea mo ʻene faʻa kātaki fuoloa ki he fānau ʻa e tangatá? Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai te u malava ke lea ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e meʻa ʻoku ou ongoʻí.

17 Ko hai nai ʻe lava ʻo ʻamanaki ʻe ʻaloʻofa lahi pehē fau ʻa hotau ʻOtuá ʻo hamusi ʻa kitautolu mei hotau tuʻunga fakamanavahē mo angahalaʻia mo ʻulí?

18 Vakai, naʻa tau ʻalu atu foki ʻi he ʻita, mo lea fakamanamana lahi ke afakaʻauha hono siasí.

19 ʻOiauē ko e hā nai, naʻe ʻikai te ne tukuange ai ʻa kitautolu ki ha fakaʻauha fakamanavaheé, ʻio, ko e hā nai naʻe ʻikai te ne tuku ai ke tō ʻa e heletā ʻo ʻene fakamaau totonú kiate kitautolu, pea tuku ʻa kitautolu ki he loto-mafasia taʻengatá?

20 ʻOiauē, ʻoku meimei hola hoku laumālié, ʻi he fakakaukau ki aí. Vakai, naʻe ʻikai te ne fai ʻene fakamaau totonú kiate kitautolu, ka ʻi heʻene fuʻu ʻaloʻofa lahí kuó ne ʻomi ʻa kitautolu ke tau hao mei he avanu taʻengata ʻo e mate mo e mamahí, ki he fakamoʻui ʻo hotau laumālié.

21 Pea ko ʻeni vakai, ʻe hoku kāinga, ko hai ha tangata afakakakano ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni? ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai ha taha ʻokú ne bʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni, ka ko ia pē ʻoku loto-fakatomalá.

22 ʻIo, ʻilonga ia ʻokú ne afakatomala mo ngāue ʻaki ʻa e btuí, peá ne fai ʻa e ngaahi ngāue leleí, mo lotu maʻu ai pē taʻetukú—ʻOku tuku ki he faʻahinga peheé ke ʻilo ʻa e ngaahi cmeʻa lilo ʻa e ʻOtuá; ʻio, ʻe tuku ki he faʻahinga peheé ke fakahā ʻa e ngaahi meʻa kuo teʻeki ai fakahā; ʻio, pea ʻe tuku ki he faʻahinga peheé ke ʻomi ha ngaahi laumālie ʻe toko lau afe ke nau fakatomala, ʻo hangē pē ko ia kuo tuku mai kiate kinautolu ke tau fakalotoʻi ʻa e faʻahingá ni ko hotau kāingá ke nau fakatomalá.

23 Ko ʻeni ʻoku mou manatuʻi koā, ʻe hoku kāinga, naʻa tau pehē ki hotau kāinga ʻi he fonua ko Seilahemalá, ʻoku tau ʻalu hake ki he fonua ko Nīfaí, ke malanga ki hotau kāinga, ko e kau Leimaná, pea naʻa nau taukae ko e manuki kiate kitautolu?

24 He naʻa nau pehē mai kiate kitautolu: Ko hoʻomou mahalo koā te mou lava ʻo fakahā ki he kau Leimaná ʻa e moʻoní? Ko hoʻomou mahalo koā te mou lava ʻo fakalotoʻi ʻa e kau Leimaná ke nau ʻiloʻi hono taʻetotonu ʻo e ngaahi atalatukufakaholo ʻa ʻenau ngaahi tamaí, he ko ha kakai bkia-kekeva ʻa kinautolu; pea ʻoku manako honau lotó ʻi he lilingi ʻo e totó; pea kuo nau fakamoleki honau ngaahi ʻahó ʻi he fai ʻo e ngaahi angahala fakalielia tahá; pea ko ʻenau ngaahi tōʻongá ko e ngaahi tōʻonga ia ʻa ha tokotaha maumau-fono talu mei he kamataʻangá? Ko ʻeni ʻe hoku kāinga, ʻoku mou manatu ko ʻenau ngaahi leá ʻeni.

25 Pea ko e tahá naʻa nau pehē mai foki: Tau toʻo mahafu ke tauʻi ʻa kinautolu, ke tau fakaʻauha ʻa kinautolu mo ʻenau angahalá mei he fonuá, telia naʻa nau molomoloki hifo ʻa kitautolu mo fakaʻauha ʻa kitautolu.

26 Kae vakai, ʻe hoku kāinga ʻofeina, naʻe ʻikai te tau ō mai ki he feituʻu maomaonganoá mo e ʻamanaki ke fakaʻauha hotau kāingá, ka ʻi he ʻamanaki ke tau lava ʻapē ʻo fakamoʻui ʻa e laumālie ʻo hanau niʻihi.

27 Ko ia ʻi he mafasia ʻa hotau lotó, ʻo tau meimei fokí, vakai, naʻe afakafiemālieʻi ʻa kitautolu ʻe he ʻEikí, ʻo ne folofola mai: ʻAlu atu ki homou kāinga, ko e kau Leimaná, pea kātakiʻi ʻi he bfaʻa kātaki ʻa hoʻomou ngaahi cmamahí, pea te u tuku ke mou lavaʻi ʻa e ngāué.

28 Pea ko ʻeni vakai, kuo tau haʻu, ki honau fonuá ʻiate kinautolu; pea kuo tau faʻa kātaki ʻi hotau ngaahi mamahí, pea kuo tau kātakiʻi ʻa e faingataʻa kotoa pē; ʻio, kuo tau fononga mei he fale ki he fale, ʻo falala ki he ʻofa ʻa e māmaní—kae ʻikai ki he ngaahi ʻofa ʻa e māmaní pē ka ki he ngaahi ʻaloʻofa foki ʻa e ʻOtuá.

29 Pea kuo tau hū atu ki honau ngaahi falé ʻo akoʻi kinautolu, pea kuo tau akoʻi ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi halá; ʻio, pea kuo tau akoʻi ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi moʻungá; pea kuo tau hū foki ki honau ngaahi temipalé mo honau ngaahi fale lotú, ʻo akonaki ai kiate kinautolu; pea kuo kapusi ki tuʻa ʻa kitautolu, pea manukia, pea ʻanuhia, ʻo sipiʻi hotau kouʻahé; pea kuo tolomakaʻi ʻa kitautolu, pea puke mo haʻi ʻaki ha ngaahi afo mālohi, pea fakahū ki he fale fakapōpulá; pea ʻi he māfimafi mo e poto ʻo e ʻOtuá kuo fakahaofi ʻa kitautolu.

30 Pea kuo tau kātakiʻi ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e mamahí, pea kuo tau fai ʻeni kotoa, ke tau lava nai ʻo hoko ko ha founga ke fakahaofi ai ha laumālie; pea naʻa tau ʻamanaki ʻe kakato ʻetau afiefiá ʻo kapau te tau lava ʻo hoko ko ha founga ke fakahaofi ai ha niʻihi.

31 Ko ʻeni vakai, ʻoku tau lava ʻo hanga atu ʻo mamata ki he ngaahi fua ʻo ʻetau ngaahi ngāué; pea ʻoku nau tokosiʻi koā? ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIkai, ka ʻoku nau atokolahi; ʻio, pea ʻoku tau lava ʻo fakamoʻoni ki heʻenau fakamātoató, koeʻuhi ko ʻenau ʻofa ki honau kāingá pea mo kitautolu foki.

32 He vakai, ʻoku nau fie afeilaulauʻi ʻenau moʻuí kae ʻikai ʻaupito te nau fie toʻo ʻa e moʻui ʻa honau filí; pea kuo nau btanu ʻo loloto ʻi he kelekelé ʻenau ngaahi mahafu taú, koeʻuhi ko ʻenau ʻofa ki honau kāingá.

33 Pea ko ʻeni vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kuo ʻi ai koā ha fuʻu ʻofa lahi pehē ʻi he fonuá hono kotoa? Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIkai, kuo teʻeki ke ʻi ai, naʻa mo e kau Nīfaí foki.

34 He vakai, naʻa nau fie toʻo mahafu ke tauʻi honau kāingá; ka naʻe ʻikai te nau fie tuku ke tāmateʻi ʻa kinautolu. Kae vakai ko e toko fiha nai ʻo kinautolú ni kuo nau tuku hifo ʻenau moʻuí; pea ʻoku tau ʻiloʻi kuo nau ʻalu atu ki honau ʻOtuá, koeʻuhi ko ʻenau ʻofá pea mo ʻenau fakaliliʻa ʻi he angahalá.

35 Ko ʻeni ʻikai ʻoku ʻi ai haʻatau ʻuhinga ke fiefia? ʻIo, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kuo teʻeki ke ʻi ai ha kau tangata kuo nau maʻu ha fuʻu ʻuhinga lahi pehē ke fiefia, ʻo hangē ko kitautolú talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní; ʻio, pea kuo hanga ʻe heʻeku fiefiá ʻo ngaohi au, ke u pōlepole ʻi hoku ʻOtuá; he ʻoku ʻiate ia ʻa e amāfimafi kotoa, mo e poto kotoa, pea mo e ʻilo kotoa; ʻokú ne bʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē, pea ko ha Tokotaha cʻaloʻofa ia, ʻio ki he fakamoʻuí, kiate kinautolu ʻe fakatomala mo tui ki hono huafá.

36 Ko ʻeni kapau ko e pōlepolé ʻeni, te u pōlepole pē; he ko ʻeku moʻuí ʻeni mo hoku māmá, mo ʻeku fiefiá mo hoku fakamoʻuí, mo hoku huhuʻi mei he malaʻia taʻengatá. ʻIo, ʻoku monūʻia ʻa e huafa ʻo hoku ʻOtuá, ʻa ia kuó ne tokangaʻi ʻa e kakaí ni, ʻa ia ko ha avaʻa ʻo e ʻakau ʻo ʻIsilelí, pea kuo hē ia mei hono tefitó ki ha fonua foʻou; ʻio, ʻoku ou pehē, ke monūʻia ʻa e huafa ʻo hoku ʻOtuá, ʻa ia kuo tokangaʻi ʻa kitautolu, ko e kau bʻauhē ʻi ha fonua foʻou.

37 Ko ʻeni ʻe hoku kāinga, ʻoku mahino mai kiate kitautolu ʻoku ʻafio mai ʻa e ʻOtua ki he akakai kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e fonua fē ʻoku nau ʻi aí; ʻio, ʻokú ne lau ʻa hono kakaí, pea ʻoku tofuhia ʻa māmani fulipē ʻi heʻene ngaahi ngāue ʻaloʻofá. Ko ʻeni, ko ʻeku fiefiá ʻeni, pea mo ʻeku fakafetaʻi lahí; ʻio, pea te u ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ki hoku ʻOtuá ʻo taʻengata. ʻĒmeni.