Ngaahi Folofolá
2 Nīfai 31


Vahe 31

ʻOku fakamatala ʻa Nīfai ki he ʻuhinga naʻe papitaiso ai ʻa Kalaisí—Kuo pau ke muimui ʻa e kakaí kia Kalaisi, ʻo papitaiso, mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá koeʻuhi kae fakamoʻui ʻa kinautolu—ʻOku hoko ʻa e fakatomalá mo e papitaisó ko e matapā ki he hala fāsiʻi mo lausiʻí—ʻOku maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻe kinautolu ʻoku nau tauhi ʻa e ngaahi fekaú hili ʻa e papitaisó. Taʻu 559–545 K.M. nai.

1 Pea ko ʻeni ko au, Nīfai, ʻoku ou fakaʻosi ʻa ʻeku akikite kiate kimoutolú, ʻe hoku kāinga ʻofeina. Pea ʻoku ou tohi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi pē, ʻa ia ʻoku ou ʻilo kuo pau ke hoko; pea ko e ngaahi meʻa ʻe niʻihi pē foki ʻoku ou tohi mei he ngaahi lea ʻa hoku tokoua ko Sēkopé.

2 Ko ia, ʻoku feʻunga kiate au ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuó u tohi, tuku kehe pē ʻa e ngaahi lea ʻe niʻihi ʻa ia kuo pau ke u lea ʻaki ʻo kau ki he atokāteline ʻa Kalaisí; ko ia, te u lea mahino kiate kimoutolu ʻo fakatatau ki hono mahinongofua ʻo ʻeku kikité.

3 He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he meʻa mahinongofuá; he ʻoku anga pehē ʻa e ngāue ʻa e ʻEiki ko e ʻOtuá ʻi he fānau ʻa e tangatá. He ʻoku foaki ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e amaama ki he ʻatamaí; he ʻokú ne folofola ki he tangatá ʻi heʻenau bleá, koeʻuhi ke mahino kiate kinautolu.

4 Ko ia, ʻoku ou fakaʻamu ke mou manatuʻi kuó u lea kiate kimoutolu ʻo kau ki he apalōfita ʻa ia naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au, te ne papitaiso ʻa e bLami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia te ne ʻave ʻa e ngaahi angahala ʻa māmaní.

5 Pea ko ʻeni, kapau ko e Lami ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku māʻoniʻoní, ʻoku ʻaonga ke apapitaiso ʻi he vaí, koeʻuhi ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē, hono ʻikai ʻaonga lahi ange kiate kitautolu ʻoku taʻe-māʻoniʻoní ke papitaiso, ʻio, ʻi he vaí!

6 Pea ko ʻeni, ʻoku ou fie fehuʻi kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga ʻofeina, naʻe fakahoko ʻi he hā ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē ʻe he Lami ʻa e ʻOtuá ʻi he papitaiso ʻi he vaí?

7 ʻIkai ʻoku mou ʻilo naʻe māʻoniʻoni ia? Neongo ʻa ʻene māʻoniʻoní, ka ʻokú ne fakahā ki he fānau ʻa e tangata, ʻokú ne fakavaivaiʻi ia ʻo fakatatau ki he kakanó ʻi he ʻao ʻo e Tamaí, pea ʻokú ne fakahā ki he Tamaí te ne atalangofua kiate ia ʻi he tauhi ʻene ngaahi fekaú.

8 Ko ia, ʻi he hili hono papitaiso ʻaki ʻa e vaí naʻe maliu hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate ia ʻi he atatau ʻo ha blupe.

9 Pea ko ʻeni, ʻoku fakahā ai ki he fānau ʻa e tangatá ʻa hono lausiʻi ʻo e halá mo hono fāsiʻi ʻo e amatapā, ʻa ia ʻoku totonu ke nau hū aí, ʻo ne fokotuʻu ai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻi honau ʻaó.

10 Pea naʻá ne folofola ki he fānau ʻa e tangatá: Mou amuimui ʻiate au. Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, te tau lava koā ke bmuimui ʻia Sīsū ʻo kapau ʻoku ʻikai te tau loto ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e Tamaí?

11 Pea naʻe folofola ʻe he Tamaí: Mou fakatomala, mou fakatomala, pea papitaiso ʻi he huafa ʻo hoku ʻAlo ʻOfaʻangá.

12 Pea ko ʻeni foki, naʻe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻAló kiate au, ʻo folofola: Ko ia ia kuo papitaiso ʻi hoku hingoá, ʻe afoaki kiate ia ʻe he Tamaí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē ko aú; ko ia, bmuimui ʻiate au, pea fai ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo mou mamata ʻoku ou faí.

13 Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou ʻilo kapau te mou muimui ki he ʻAló, ʻi he loto-fakamātoato moʻoni, ʻo ʻikai fai ʻi he mālualoi pe ha fakakākā ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kā ʻi he loto-moʻoni, pea fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, ʻo fakapapau ki he Tamaí ʻoku mou loto-fiemālie ke toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻi he apapitaiso—ʻio, ʻi he muimui hifo ʻi homou ʻEikí mo homou Fakamoʻuí ki he loto vaí, ʻo fakatatau mo ʻene folofolá, vakai, te mou toki maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní; ʻio, pea ʻe toki hoko mai ʻa e bpapitaiso ʻaki ʻa e afí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní; pea te mou toki lava ʻo lea ʻaki ʻa e clea ʻa e kau ʻāngeló, pea kalanga ʻaki ʻa e ngaahi fakafetaʻi ki he Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí.

14 Kae vakai, ʻe hoku kāinga ʻofeina, naʻe ongo pehē mai ʻa e leʻo ʻo e ʻAló kiate au, ʻo folofola: Ka hili hoʻomou fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá, mo fakamoʻoniʻi ki he Tamaí ʻoku mou fie tauhi ʻa ʻeku ngaahi fekaú, ʻi he papitaiso ʻi he vaí, pea maʻu ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e afí pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mou lava ʻo lea ʻaki ʻa e lea foʻou, ʻio, ʻaki ʻa e lea ʻa e kau ʻāngeló, pea hili ʻeni kapau te mou afakaʻikaiʻi au, ʻe blelei ange kiate kimoutolu ʻo kapau naʻe ʻikai te mou ʻiloʻi au.

15 Pea naʻá ku fanongo ki ha leʻo mei he Tamaí, naʻe folofola: ʻIo, ʻoku moʻoni mo totonu ʻa e ngaahi folofola ʻa hoku ʻOfaʻangá. Ko ia ia ʻoku kātaki ki he ngataʻangá, ʻe fakamoʻui ia.

16 Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou ʻiloʻi ʻi he meʻá ni, kapau ʻe ʻikai akātaki ha tangata ki he ngataʻangá ʻi he faʻifaʻitaki ki he bsīpinga ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, ʻe ʻikai fakamoʻui ia.

17 Ko ia, fai ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuó u fakahā kiate kimoutolu ʻa ia naʻá ku mamata ʻe fai ʻe homou ʻEiki mo homou Huhuʻí; he ko hono ʻuhinga ʻeni kuo fakahā ai ia kiate aú, koeʻuhi ke mou ʻiloʻi ʻa e matapā ʻoku totonu ke mou hū aí. He ko e matapā ʻoku totonu ke mou hū aí ko e fakatomalá mo e apapitaiso ʻi he vaí; pea ʻoku toki hoko ha bfakamolemoleʻi ʻo hoʻomou ngaahi angahalá ʻi he afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

18 Pea ʻoku mou tuʻu ai ʻi he ahala bfāsiʻi mo lausiʻi ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá; ʻio, kuo mou hū ʻi he matapaá; kuo mou fai ʻo fakatatau ki he ngaahi fekau ʻa e Tamaí mo e ʻAló; pea kuo mou maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku cfakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló, ʻo fakahoko ai ʻa e talaʻofa kuó ne faí, kapau te mou hū ʻi he matapaá te mou maʻu ia.

19 Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻo ka hili hoʻomou hū ki he hala fāsiʻi mo lausiʻi ko iá, ʻoku ou fie fehuʻi kiate kimoutolu kuo mou afai ʻa e meʻa kotoa pē? Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu: ʻIkai; he kuo ʻikai te mou aʻusia ki he potu ko iá kā ne taʻeʻoua ʻa e folofola ʻa Kalaisí mo e btui taʻe-fakaʻaloʻalongaua kiate ia, ʻo cfalala kakato ki he ngaahi lelei ʻaʻana ʻa ia ʻokú ne māfimafi ke fakamoʻuí.

20 Ko ia, kuo pau ke mou avivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e bʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha cʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea dkātaki ki he ngataʻangá, vakai, ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

21 Pea ko ʻeni, vakai, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ko e ahalá ʻeni; pea ʻoku bʻikai ha hala pe ha chingoa kuo tuku mai ʻi he lalo langí ʻa ia ʻe lava ʻo fakamoʻui ai ʻa e tangatá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Pea ko ʻeni, vakai, ko e dtokāteline ʻeni ʻa Kalaisí, pea ko e tokāteline moʻoni pē ʻe taha ia ʻa e eTamaí, pea mo e ʻAló, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e ʻOtua pē ftaha, ʻoku ʻikai hano ngataʻangá. ʻĒmeni.