Ngaahi Folofolá
2 Nīfai 28


Vahe 28

ʻE fokotuʻu ha ngaahi siasi loi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí—Te nau akoʻi ʻa e ngaahi tokāteline hala, taʻeʻaonga, mo ngali vale—ʻE lahi ʻa e hē mei he moʻoní ko e tupu mei he kau akonaki loí—ʻE fakatupu ʻe he tēvoló ha ʻita lahi ʻi he loto ʻo e kakaí—Te ne akoʻi ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e ngaahi tokāteline halá. Taʻu 559–545 K.M. nai.

1 Pea ko ʻeni, vakai, ʻe hoku kāinga, kuó u lea kiate kimoutolu ʻo fakatatau ki he fekau kuo fai kiate au ʻe he Laumālié; ko ia, ʻoku ou ʻiloʻi kuo pau ke hoko ia.

2 Pea ko e ngaahi meʻa ʻa ia ʻe hiki mei he atohí ʻe bʻaonga lahi ia ki he fānau ʻa e tangatá, kae lahi ange ki hotau hakó, ʻa ia ko ha toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí.

3 He ʻe hoko ʻo pehē ʻi he ʻaho ko iá ko e ngaahi asiasi ʻa ia kuo fokotuʻu, kae ʻikai ki he ʻEikí, ʻo ka nau ka fepehēʻaki ʻiate kinautolu: Vakai, ko au, ʻoku ou ʻo e ʻEikí; pea ʻe pehē ʻe he niʻihi kehé: Ko au, ʻoku ou ʻo e ʻEikí; pea ʻe lea pehē ʻe kinautolu kotoa pē kuo nau langa hake ha ngaahi siasi, kae ʻikai ki he ʻEikí—

4 Pea te nau fakakikihi ʻiate kinautolu; pea ʻe fefakakikihiʻaki ʻa honau kau taulaʻeikí, pea te nau akonaki ʻaki ʻa honau apotó, ʻo fakaʻikaiʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne fakaleaʻi ʻa e tangatá.

5 Pea ʻoku nau afakaʻikaiʻi ʻa e bmāfimafi ʻo e ʻOtuá, ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí; pea ʻoku nau pehē ki he kakaí: Tokanga mai kiate kimautolu, pea mou fanongo ki heʻemau ngaahi akonakí; he vakai ʻoku cʻikai ha ʻOtua he ʻahó ni, he kuo fai ʻe he ʻEikí mo e Huhuʻí ʻa ʻene ngāué, pea kuó ne tuku hono mālohí ki he tangatá;

6 Vakai, mou tokanga ki heʻeku akonakí; pea kapau te nau pehē kuo fai ha mana ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí, ʻoua naʻa tui ki ai; he ko e ʻaho ní ʻoku ʻikai ko ha ʻOtua ia ʻo e ngaahi amana; he kuó ne fai ʻa ʻene ngāué.

7 ʻIo, pea ʻe ʻi ai ʻa e tokolahi te nau pehē: Tau akai mo inu mo fiefia, he te tau mate ʻapongipongi; pea te tau lelei pē kitautolu.

8 Pea ʻe ʻi ai foki mo e tokolahi ʻa ia ʻe pehē: Kai, mo inu, mo fiefia; ka neongo iá, manavahē ki he ʻOtuá—te ne afakatonuhiaʻi pē ʻa e fai ʻo e kiʻi angahala siʻí; ʻio, fai ha kiʻi bloi, tauheleʻi ha tokotaha koeʻuhi ko ʻene ngaahi leá, keli ha cluo ki ho kaungāʻapí; he ʻoku ʻikai ha kovi ʻi he meʻá ni; pea fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē, he te tau mate ʻapongipongi; pea kapau te tau halaia, ʻe taaʻi ʻa kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha ngaahi tā siʻisiʻi, pea ka hili iá ʻe fakamoʻui ʻa kitautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

9 ʻIo, pea ʻe ʻi ai ʻa e tokolahi ʻe pehē, ʻenau akoʻi ʻa e ngaahi atokāteline hala mo taʻeʻaonga mo bvalé, pea nau fakafuofuolahi ʻi honau lotó, pea ʻahiʻahi lahi ke fūfūnaki ʻa ʻenau ngaahi akonakí mei he ʻEikí; pea ʻoku fai ʻi he fakapoʻulí ʻa ʻenau ngaahi ngāué.

10 Pea ko e atoto ʻo e kau māʻoniʻoní ʻe tangi mei he kelekelé ʻo talatalaakiʻi ʻa kinautolu.

11 ʻIo, kuo nau hē kotoa pē mei he ahalá; kuo nau hoko ʻo bkovi.

12 Pea ko e tupu ʻi he aloto-hīkisia, pea koeʻuhi ko e kau akonaki loi mo e ngaahi tokāteline halá, kuo fakakoviʻi ʻa honau ngaahi siasí, pea kuo fielahi ʻa honau ngaahi siasí; pea ko e tupu ʻi he loto-hīkisiá kuo nau ʻulu-pupula ai.

13 ʻOku nau akaihaʻa mei he kau bmasivá koeʻuhi ko honau ngaahi fale lotu masaní; ʻoku nau kaihaʻa mei he masivá koeʻuhi ko honau ngaahi kofu leleí; pea ʻoku nau fakatangaʻi ʻa e angamaluú mo e angavaivaí, koeʻuhi ʻoku tupu ʻi heʻenau cloto-hīkisiá ʻa ʻenau ʻulu-pupulá.

14 ʻOku nau akia-kekeva mo ʻulu-māʻolunga; ʻio, pea ko e tupu ʻi he loto-hīkisiá mo e fai angahalá mo e ngaahi anga-fakalieliá mo e ngaahi feʻauakí, kuo nau b ai kotoa tuku kehe pē ha tokosiʻi, ʻa ia ko e kau muimui anga-fakatōkilalo ʻo Kalaisí; kae kehe, ʻoku tākiekina ʻa kinautolu, pea ʻi he ngaahi meʻa lahi ʻoku nau fai hala koeʻuhi ʻoku akoʻi ʻa kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa e tangatá.

15 ʻOiauē ʻa e kau apotó, mo e kau akonekiná, mo e kau maʻu meʻá, ʻa ia ʻoku ʻulu-pupula ʻi he bhīkisia ʻa honau lotó, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku malanga ʻaki ʻa e ngaahi tokāteline halá, pea mo kinautolu kotoa pē ʻoku fai ʻa e ngaahi feʻauakí, mo fakakoviʻi ʻa e hāʻeleʻanga totonu ʻo e ʻEikí; cmalaʻia, malaʻia, malaʻia kiate kinautolu, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafí, koeʻuhí ʻe kapusi hifo ʻa kinautolu ki heli!

16 Malaʻia kiate kinautolu ʻoku atafoki mei he angatonú ʻo hangē ko ha meʻa taʻeʻaongá, pea nau angatuʻu ki he meʻa ʻoku leleí, ʻo pehē ʻoku taʻeʻaonga ʻia! He ʻe hoko ʻa e ʻaho ʻe tautea fakavavevave ai ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e kakai ʻo e māmaní; pea ʻi he ʻaho ko ia ʻe bkakato ai ʻa ʻenau angahalá te nau ʻauha.

17 Kae vakai, kapau ʻe fakatomala ʻa e kakai ʻo e māmaní mei heʻenau fai angahalá mo e ngaahi anga-fakalieliá, ʻe ʻikai fakaʻauha ʻa kinautolu, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ʻo e Ngaahi Kau Taú.

18 Kae vakai, ko e fuʻu siasi lahi mo fakalieliá, ʻa ia ko e afeʻauaki ʻo e māmani kotoa pē, kuo pau ke b ia ki he kelekelé, pea kuo pau ke lahi ʻa ʻene toó.

19 He ko e puleʻanga ʻo e tēvoló kuo pau ke angalulululu, pea ko kinautolu ʻoku kau ki aí ʻoku totonu ke ueʻi hake ʻa kinautolu ke nau fakatomala, pe ʻe puke ʻa kinautolu ʻe he btēvoló ʻaki ʻa ʻene ngaahi csēini taʻengatá, pea ʻe ueʻi hake ʻa kinautolu ke ʻita, ʻo nau ʻauha;

20 He vakai, ʻi he ʻaho ko iá te ne atekelili ʻi he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá, pea ueʻi hake ʻa kinautolu ke nau ʻita ki he meʻa ʻoku leleí.

21 Pea te ne afakafiemālieʻi ʻa e loto ʻo e niʻihi kehé, pea kākaaʻi fakaoloolo ʻa kinautolu ke nau fiemālie fakakakano pea nau pehē: ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Saione; ʻio, ʻoku tuʻumālie ʻa Saione, ʻoku lelei ʻa e meʻa kotoa pē—pea ʻoku kākaaʻi peheʻi ʻe he btēvoló ʻa honau laumālié, pea tataki fakaoloolo hifo ʻa kinautolu ki heli.

22 Pea vakai, ʻokú ne tohoakiʻi atu ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻene fakahekehekeʻi ʻa e niʻihi kehé, mo tala kiate kinautolu ʻoku ʻikai ha aheli; pea ʻokú ne pehē kiate kinautolu: ʻOku ʻikai ko e tēvolo au, he ʻoku ʻikai ha taha pehē—pea ʻoku pehē ʻene fanafana ʻi honau telingá, kae ʻoua kuó ne puke ʻa kinautolu ʻaki ʻa ʻene ngaahi bsēini fakamanavahē ʻa ia ʻoku ʻikai te nau lava ʻo vete ange ʻa kinautolu mei aí.

23 ʻIo, kuo puke ʻa kinautolu ʻaki ʻa e maté, mo heli; pea ko e pekiá, mo heli mo e tēvoló, mo kinautolu kotoa pē kuo puke ʻi he ngaahi haʻi fakamanavaheé, kuo pau ke nau tutuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá, pea afakamāuʻi ʻa kinautolu ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué, pea kuo pau ke nau ʻalu mei ai ki he potu kuo teuteuʻi moʻonautolu, ʻio ʻa e bano ʻo e afi mo e maka-vela, ʻa ia ko e fakamamahi taʻengatá.

24 Ko ia, malaʻia ia ʻokú ne nofo fakafiefiemālie pē ʻi Saioné!

25 Malaʻia ia ʻokú ne kaila: ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa pē!

26 ʻIo, malaʻia ia ʻokú ne atokanga ʻo talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa e tangatá, pea fakaʻikaiʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, mo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní!

27 ʻIo, malaʻia ia ʻoku pehē: Kuo mau maʻu, pea ʻoku ʻikai te mau toe afie maʻu ha toe meʻa!

28 Pea ko hono fakaʻosí, ʻe malaʻia ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tetetete mo aʻita koeʻuhi ko e moʻoni ʻa e ʻOtuá! He vakai, ko ia ia kuo langa ʻi he bmaká, ʻokú ne tali ia ʻi he fiefia; pea ko ia ia kuo langa ʻi he tuʻunga ʻo e ʻoneʻoné ʻokú ne tetetete telia naʻá ne tō.

29 Malaʻia ia ʻa ia ʻe pehē: Kuo mau maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku aʻikai te mau toe bfie maʻu ha folofola ʻa e ʻOtuá, he kuo mau maʻu ʻo feʻunga!

30 He vakai, ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá: Te u foaki ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he aakonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena; pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku fanongo ʻo tokanga ki heʻeku ngaahi akonakí, pea fanongo ki heʻeku akonakí, he te nau maʻu ai ʻa e bʻiló; he ko ia ʻokú ne ctalí te u foaki ʻo dlahi ange kiate ia; pea ʻilonga ʻa kinautolu ʻoku pehē, Kuo mau maʻu ʻo feʻungá, ʻe toʻo meiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú.

31 ʻOku malaʻia ia ʻokú ne afalala ki he tangatá, pe ngaohi ʻa e kakanó ke hoko ko hono nima, pe tokanga ki he ngaahi akonaki ʻa e tangatá, tuku kehe pē ʻo kapau ʻe fai ʻa ʻenau ngaahi akonakí ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

32 ʻE amalaʻia ʻa e kau Senitailé, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo e Ngaahi Kau Taú! He neongo te u mafao atu ʻa hoku nimá kiate kinautolu ʻi he ʻaho ki he ʻaho, ka te nau fakaʻikaiʻi au; ka neongo iá, te u ʻaloʻofa kiate kinautolu, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻo kapau te nau fakatomala, pea haʻu kiate au; he ʻoku mafao atu ʻa hoku bnimá ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo e Ngaahi Kau Taú.