Tosina Atu i le Itupa Tutusa
Pe o le a suia ea e le Ekalesia lana aoaoga faavae ma faatagaina faaipoipoga o le e tasi?


“Pe o le a suia ea e le Ekalesia lana aoaoga faavae ma faatagaina faaipoipoga o le itupa e tasi? Tosina Atu i le Itupa e Tasi: Taitai o le Ekalesia (2020)

“Pe o le a suia ea e le Ekalesia lana aoaoga faavae ma faatagaina faaipoipoga o le itupa e tasi? Tosina Atu i le Itupa e Tasi: Taitai o le Ekalesia

Pe o le a suia ea e le Ekalesia lana aoaoga faavae ma faatagaina faaipoipoga o le itupa e tasi?

O Le Aoaoga Faavae o le Faaipoipoga e Faavavau

E totonugalemu i le fuafuaga a le Atua, o le aoaoga faavae o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai o se aoaoga taua lea o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma o le a le suia lava:

“I le avea ai ma se mataupu faaleaoaoga faavae, e faavae mai tusitusiga paia, ua faamautuina ai e le Ekalesia e faapea o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai e taua i le fuafuaga a le Atua mo le taunuuga faavavau o Ana fanau. Ua faamautu foi e le Ekalesia e faapea ua o le tulafono a le Atua ua faamanino ai o le faaipoipoga o se tuufaatasiga faaletulafono i le va o se alii ma se tamaitai.

“Ua na o se alii ma se tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono o se tane ma se avā e tatau ona faia sootaga feusuai. Soo se isi lava la sootaga feusuai, e aofia ai sootaga i le va o le itupa e tasi, e tausalaina ma faavaivaia ai le foafoaga faalelagi o le aiga” (“Same-Sex Marriage,” Tusitaulia Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 38.6.13).

Fesootai Atu le Aoaoga Faavae ma le Alofa

E leai se suiga i le tulaga o le Ekalesia i le mea e tonu ma mama. Ae o le a le mea ua sui—ma le mea e manaomia ona sui—o le fesoasoani lea i tagata o le Ekalesia e tali atu ma le poto ma le faautauta pe a latou fetaiai ma le tosina atu i le itupa e tasi i o latou lava aiga, i isi tagata o le Ekalesia po o isi nofoaga (tagai i le Dallin H. Oaks, “What Needs to Change,” ChurchofJesusChrist.org).

O le faaipoipoga o se vaega taua i le fuafuaga a le Atua mo lo tatou fiafia. O le faaipoipoga e faavavau i le va o se alii ma se tamaitai e tatau ai (i nisi taimi) i lo tatou alualu i luma ia taunuu ai i le faaeaga, o se tulaga ua faauigaina o le ola i le ituaiga olaga o loo olioli ai nei o tatou Matua Faalelagi.

“I le mamalu selesitila o loo i ai lagi e tolu, po o tikeri; ma ina ia maua le [tikeri] aupito maualuga, e tatau i se tane ona ulu atu i lenei faatulagaga o le perisitua [lona uiga o le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga]; ma afai na te le faia, e le mafai ona ia maua. E mafai ona ulu atu o ia i le isi, ae o le mutaaga lena o lona malo; e lē mafai ona maua e ia se faatelega” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4).