Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
4. Moʻui Lelei Fakatuʻasinó


ʻĪmisi
Tāpuakiʻi ʻe Sīsū ha tokotaha

4

Moʻui Lelei Fakatuʻasinó

4.0

Talateu

ʻOku fie maʻu ʻa e tukupā fakatuʻasino mo e fakaelotó ki he ngāue fakafaifekaú. ʻE tokoni atu ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he vahe ko ʻení pea ʻi he Fakaangaanga ki he Moʻui Fakafaifekaú ke ke mateuteu fakaʻatamai mo fakatuʻasino ke tokoni ki he ʻEikí mo ʻEne Ngāué. Toutou vakaiʻi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú.

4.1

Ivi Fakameʻatokoní mo e Teuteuʻi ʻo e Meʻatokoní

ʻOku mahuʻinga hono maʻu e vai feʻungá mo e ivi fakameʻatokoní ki hoʻo moʻui leleí.

4.1.1

Ngaahi Fakahinohino Fakalukufua ki he Ivi Fakameʻatokoní

Kātaki ʻo muimui ʻi he ngaahi fakahinohino fakalukufua ki he ivi fakameʻatokoní ʻoku hā atu ʻi laló:

  • Inu ha ipu vai maʻa ʻe 6 ki he 12 (ʻaunisi ʻe 48 ki he 96 pe lita ʻe 1.5 ki he 3) he ʻaho kotoa. Mahalo te ke fie maʻu ha vai mo ha māsima lahi ange kapau ʻokú ke fetafetafei he ʻahó kakato pe lolotonga hoʻo fakamālohisinó.

  • Maʻu ha meʻatokoni palanisi ʻoku kau ai ha vesitapolo, fuaʻiʻakau, kēleni, meʻakai faʻu ʻo e sinó ʻoku moʻui leleí, pea mo e polotīní.

  • Fakangatangata ʻa e meʻakai ʻoku ʻikai fakatupu moʻui leleí, inu kasá, meʻakai kapa pe fakapēketí, mo e meʻakai ngaohi fakavavevave ʻi he falekaí.

4.1.2

Founga Malu ki Hono Teuteuʻi ʻo e Meʻatokoní

Muimui ki he ngaahi fakahinohino ko ʻení ke fakapapauʻi ʻoku malu hono teuteuʻi hoʻo meʻatokoní:

  • Fufulu ʻa e funga meʻa teuteuʻanga meʻatokoní ʻaki ha vai koa ʻoku maʻa mo vela kimuʻa pea ʻi he hili ʻa e feimeʻatokoní.

  • Fufulu ʻa e naunau ngaohi kaí ʻaki ha vai koa ʻoku maʻa mo vela hili e taimi takitaha ʻoku fakaʻaongaʻi aí.

  • Tauhi mavahe ʻa e kakanoʻi manu ʻotá, moá, fuaʻimoá, mo e meʻa tahí mei he meʻakai kehé lolotonga e feimeʻatokoní.

  • Haka ke moho lelei ʻa e kakanoʻi manú, iká, mo e moá.

  • Fakaʻehiʻehi mei hono kai ʻo e kakanoʻi manu ʻoku moho ʻotá pe ʻotá.

  • Tele ʻa e fuaʻiʻakau matá mo e vesitapoló, pe fufulu ke maʻa lelei.

  • Tuku ʻaisi ʻa e toenga meʻakaí mo e meʻatokoni ʻe mafú. Laku ha meʻatokoni kuo tuku ʻi tuʻa ʻo fuoloa ange ʻi he taimi ʻoku fokotuʻu mai ʻi he kofukofú, ke fakaʻehiʻehi mei he puké.

  • Feinga ke fakaʻehiʻehi mei hono maʻu ʻo e meʻatokoni ʻoku fakatau he veʻehalá, he ʻoku ʻikai ʻilo ʻa e tuʻunga ʻo e meʻatokoní mo e malu ʻo hono founga teuteuʻí.

Fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení, neongo kapau ʻe feinga e niʻihi kehé (ʻo kau ai e kau faifekau kehé) ke fakalotoʻi koe ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ia pe ʻoku fuʻu tōtuʻa.

Mamataʻi ʻa e vitiō ko ʻení ki ha fakamatala lahi ange kau ki he ivi fakameʻatokoní mo e malu ʻo e meʻatokoní.

4.1.3

Malu ʻo e Vaí mo e Koloa Ngaohi mei he Huʻakaú

Ko e vai maʻá pē mo e koloa ngaohi mei he huʻakau kuo haká ʻoku malu ke ke inu mo kaí.

Muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ko ʻení mo ha toe fakalahi kuo ʻoatu ʻi ho misioná:

  • Ngāueʻaki ʻa e meʻa sivi vaí kapau ʻokú ke ngāue ʻi ha ʻēlia ʻoku ʻikai maʻu ai ha vai kuo ʻosi faitoʻo.

  • Ngāueʻaki ha vai maʻa ke fufulu ho nifó mo fufulu pea teuteuʻi e meʻatokoní.

  • Kai pē ʻa e koloa ngaahi mei he huʻakau kuo ʻosi haká.

Fakatokangaʻi ange ʻe lava pē ke ʻomi e ʻaisi poloká mo e inu melie ʻi he falekaí pe māketí he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, mei ha vai ʻoku teʻeki haka. Tokanga pea ʻoua ʻe maʻu e ʻaisí pe inu melié kapau ʻoku ʻikai malu.

4.2

Fakamālohisinó

ʻOku ke moʻui lelei ʻi hoʻo fakamālohisinó pea tokoni ia ke toʻo atu ʻa e loto-hohaʻá. ʻAi ke hoko ia ko ha konga ʻo hoʻo moʻui fakaʻahó (vakai, 2.4.2). Fetuʻutaki ki he ʻōfisi ʻo e misioná kapau ʻoku ʻi ai haʻo fehuʻi. Muimui ʻi he fakahinohino pau ʻa e misioná kae pehē foki ki he ngaahi fakahinohino fakalukufuá:

  • Fakahoko ha ngaahi fakamālohisino kehekehe he lolotonga ʻo e uiké ʻo kau ai e katioó, fakamālohisino ki he mālohí, mo e faofaó. Koeʻuhí ko hoʻo tuʻunga malú, fakaʻehiʻehi mei he hiki meʻa mamafá.

  • Kapau ʻoku ʻi ai haʻo meʻangāue toʻotoʻo, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha app kuo fakamafaiʻi ʻe hoʻo kau taki fakamisioná ke palani hoʻo fakamalohisinó.

  • ʻOku ʻikai totonu ke ke fakamālohisino ʻi he ngaahi feituʻu fakapuleʻangá pe fale fakamalohisino totongí.

4.3

Mapuleʻi ʻo e Loto-mafasiá

ʻOku fakamafasia e ngāue fakafaifekaú, pea ʻoku angamaheni pē ke loto-mafasia he taimi ʻe niʻihi. Te ke lava ʻo teuteuʻi ho sinó mo e ʻatamaí ke matuʻuaki ʻa e loto-mafasiá ʻaki hono fakaʻaongaʻi e poupou ʻa e fāmilí (vakai, 3.9.1) mo moʻui ʻaki e tōʻonga maʻu meʻatokoni moʻui leleí (vakai, 4.1.1), fakamālohisino maʻu pē (vakai, 4.2), mohe he taimi pau, mālōlō, mo e tuʻunga fakalaumālié (kau ai ʻa e lotú, fakalaulaulotó, mo e akó).

ʻI hoʻo ngāue fakafaifekaú, fakaʻaongaʻi ʻa e Fakaangaanga ki he Moʻui Fakafaifekaú ke tokoniʻi koe ke mapuleʻi ho loto-mafasiá pea tokoniʻi e kau faifekau kehé. Kapau ʻokú ke ongoʻi faingataʻaʻia pe ko ho hoá, ʻi hono mapuleʻi ʻo e loto-mafasiá ʻi he ngaahi founga leleí, pe ʻoku ʻi ai ha meʻa fakatuʻupakē, fetuʻutaki ki hoʻo kau taki fakamisioná.

Kapau kuo ʻoatu haʻo faitoʻo ki he loto-mafasiá, muimui ʻi he fakahinohino ʻo e faitoʻó mo e fakahinohino hoʻo toketaá.

Naʻe fakakaukauloto ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki heʻene ngāue fakafaifekaú mo akoʻi ʻe pukepuke hake, poupouʻi, mo tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku fekumi kiate Iá. He ʻikai teitei liʻaki koe ʻe he ʻEikí. Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻo pehē:

“He ko e ʻOtuá ʻa ia naʻe fekau ke ulo mai ʻa e māmá mei he poʻulí, ko ia kuó ne fakaulo mai ki homau lotó, ke fakamaamangia ʻa kimautolu ʻi he ʻilo ʻo e nāunau ʻo e ʻOtuá, ʻi he fofonga ʻo Sīsū Kalaisí. … Kuo fakaʻapiʻapi ʻakimautolu mei he potu kotoa pē, ka ʻoku ʻikai ʻefituʻu; moʻua pē, kae ʻikai taʻe ha tokoni; ʻoku fakatangaʻi, ka ʻoku ʻikai liʻaki; kuo lī ki lalo, kae ʻikai tamateʻi. … ʻOku mau maʻu ʻa e laumālie ko ia ʻo e tuí, ʻo hangē ko ia kuo tohí, naʻá ku tui, pea ko ia kuó u lea aí; ʻoku mau tui foki, pea ko ia ʻoku mau lea aí. … He ko homau mamahi maʻamaʻá ni, ʻa ia ʻoku ʻosingofuá, ʻoku fakatupu maʻamautolu ʻa e lelei ʻoku lahi hake fakamanavahē ʻaupito ʻaupito pea mamafa mo taʻengata” (2 Kolinitō 4:6, 8–9, 13, 17).

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he vahe 7.6 “Ngaahi Tūkunga Faingataʻá.”

4.4

Tokangaekina Fakafaitoʻó

Toʻo mamafa hoʻo tuʻunga moʻui lelei fakatuʻasinó mo fakaelotó. ʻAi ke ʻilo ʻe he kouʻotineita fakafaitoʻo ʻa e misioná e meʻa fakafaitoʻo kotoa pē (hangē ko e ngaahi faitoʻo ʻokú ke ngāueʻakí, meʻa ʻoku kovi ki ho sinó, pe ngaahi ʻekitivitī ke ʻoua te ke faí) ke ke maʻu ʻa e tokoni ʻokú ke fie maʻú. Fetuʻutaki ki he ʻōfisi misioná kapau ʻoku ʻi ai haʻo fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi hohaʻa fakaemoʻui leleí.

Koeʻuhí ko hoʻo malú:

  • ʻOua naʻa vahevahe ʻa e ngaahi faitoʻo kuo ʻoatú mo ha niʻihi kehe pe fakaʻaongaʻi ha faitoʻo ʻa ha taha kehe.

  • ʻOua naʻa tuku ke ʻoatu ʻe he fāmilí pe ngaahi kaungāmeʻá ha ngaahi faitoʻo ʻoku tapu ʻi he fonua pe ʻēlia ʻokú ke ngāue aí.

Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa fakatuʻupakē fakaemoʻui lelei, fai ʻa e fakakaukau lelei tahá ki hoʻo tuʻunga malú pe tokangaekiná. Fetuʻutaki ki he tafaʻaki fakalotofonua ki he meʻa fakatuʻupakeé (hangē ko e 911 ʻi he ʻIunaiteti Siteití) tuku kehe kapau kuo ʻoatu ha fakahinohino kehe ʻi ho misioná. Fetuʻutaki ki hoʻo kau taki fakamisioná ʻi he vave taha ʻe ala lavá.

Kapau ʻokú ke fie maʻu ha tokoni fakafaitoʻo ʻoku ʻikai fakavavevave, fetuʻutaki he taimi pē ko iá ki hoʻo kouʻotineita faka-falemahaki ʻi ho misioná. ʻOku totonu ke tomuʻa fakangofua ʻa e ngaahi ʻaʻahi ʻoku ʻikai fakavavevavé ʻe he kouʻotineita faka-falemahakí. ʻE lava ke fakahinohino koe ʻe he kouʻotineita faka-falemahakí ki ha feituʻu faka-falemahaki ʻi ho ʻēliá.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he vahe 7.7, “Ngaahi Hohaʻa ki he Moʻui Lelei Fakatuʻasinó mo Fakaʻatamaí.”

4.5

Ngaahi Tūkunga Fakatuʻutāmakí mo e Fakamanamaná

ʻE lava pē ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe ala hokó ʻi hono fakaʻaongaʻi e faʻa fakakaukau leleí, pea ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui fakafaifekaú, ʻo kau ai ʻa e nofo ʻi he feituʻu ʻe lava ke ke sio ai pe fanongo ki ho hoá. Ka neongo iá, ʻe malava ke kei fakalaveaʻi koe ʻe he kakaí neongo hoʻo feinga ke malú. Kapau ʻoku ʻi ai ha palopalema, lipooti leva ia ki ha taha pē ʻo hoʻo kau taki fakamisioná.

Mavahe leva he vave tahá kapau ʻokú ke ongoʻi taʻe fiemālie ki ha feituʻu, tokotaha, pe tūkunga (kau ai ha tūkunga ʻi ha akoʻi). Fakafanongo ki he ngaahi ueʻi fakalaumālié. Te ke lava ʻo liʻaki ho hoá kapau ʻokú ke ongoʻi ʻe lava ke fakatuʻutāmaki ia kiate koe. Kapau te ke mavahe mei ho hoá, fetuʻutaki leva ki ha taha pē ʻo hoʻo kau taki fakamisioná.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he vahe 7.8, “Ngaahi Tūkunga Fakatuʻutāmakí.”

4.6

Nofoʻangá

Fakahaaʻi ʻa e fakaʻapaʻapa ki ho nofoʻangá, tokotaha haʻana iá, mo e kaungāʻapí. Kapau te ke fakatupu ha maumau, ko ho fatongia ia ke totongi hono monomonó ʻaki hoʻo paʻanga fakatāutahá. Talanoa mo e kouʻotineita ki he nofoʻangá ʻa e misioná kapau ʻoku ʻi ai haʻo hohaʻa kau ki ho fale nofoʻangá.

Ki ha fakamatala lahi ange vakai ki he vahe 7.9, “Malu ʻo e Nofoʻangá.”

4.7

Fefonongaʻakí

Muimui maʻu pē ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni, lao, mo e ʻulungaanga fefonongaʻaki fakalotofonuá ʻi hoʻo fefonongaʻakí. Faʻa fakakaukau lelei, ʻiloʻi ho ʻātakaí, maheni mo ho ʻēliá, pea muimui ʻi he ngaahi tuʻunga moʻui malu fakalukufua ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení.

Ki ha fakamatala lahi ange vakai ki he vahe 7.10, “Malu ʻo e Fefonongaʻakí.”

4.8

Paʻangá

Ko e paʻanga ʻokú ke foakí, ko ho fāmilí, mo e kāingalotu ʻo e Siasí ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú ko e paʻanga toputapu ia pea ʻoku totonu ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto mo faitotonu ia.

4.8.1

Paʻanga Ngāue Fakafaifekaú

Fakaʻaongaʻi e paʻanga fakafaifekaú ke totongi ʻa e ngaahi fakamole ki he nofó. ʻOku totonu ke ke fakaʻaongaʻi kotoa hoʻo paʻanga faifekaú ʻi he māhina takitaha, tuku kehe ha ngaahi fakaʻatā ʻe niʻihi. ʻOua ʻe tānaki ha paʻanga mei he paʻanga toputapu ko ʻení pe ʻave ha paʻanga ai ki ha tokotaha kehe, ʻo kau ai ha taha mei ʻapi. ʻOua ʻe nō pe kole ha paʻanga.

ʻE lava ke kau ʻi hoʻo patiseti ki he paʻanga faifekaú ʻa e ngaahi meʻá ni:

  • Totongi ʻo e foaki ʻaukaí ki he uooti pe kolo ʻokú ke ngāue aí.

  • Meʻakai ke teuteuʻi ha ngaahi houa maʻu meʻatokoni fakatupu ivi (vakai, 4.1.1).

  • Fefonongaʻakí, ʻo kau ai hono ʻutu ʻo e meʻalelé pe totongi ʻo e fefonongaʻakí.

  • Ngaahi pe kosi ʻulú pe meʻa fakahaisini fakatāutahá.

  • Ngaahi naunau fakamaʻa ʻapí mo e foó.

  • Ngaahi fakamole ki he meilí pe ʻinitanetí ke fetuʻutaki fakauike ki ʻapí (vakai, 3.8).

  • Falekai pe meʻakai teuteuʻi fakavavevave ʻoku fakangatangatá.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke totongi vahehongofulu ʻi he paʻanga ngāue fakafaifekaú.

Vakai ki he 4.8.2 ki ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke totongi ʻaki e paʻanga fakatāutahá.

4.8.2

Paʻanga Fakataautaha

Ko e paʻanga fakatāutahá ʻa e paʻanga ʻoku ʻoatu fakahangatonu kiate koe mei ʻapí. Fakaʻaongaʻi ʻa e paʻanga fakatāutahá ki he:

  • Fetongi ʻo e valá mo e suú.

  • Fakatau, monomono, mo fakaleleiʻi ha pasikala.

  • Fakamole fakafaitoʻo ʻoku ʻikai totongi ʻe he misioná, hangē ko e konga ʻoku ʻikai totongi ʻe he maluʻi moʻuí, ʻaʻahi angamaheni ki he toketā matá mo e nifó, pea mo e faitoʻo ki ha ngaahi tūkunga kimuʻa ʻi he ngāue fakafaifekaú.

  • Moʻua ʻi he hala puleʻangá mo e tauʻanga meʻalelé.

  • Monomono ki he fale nofoʻangá kapau naʻá ke fakatupu ʻa e maumaú.

  • Ngaahi meʻangāue ongo pe vitiō.

  • Suveniá mo e ʻū meʻaʻofá.

ʻOku totonu ke totongi ʻaki e paʻanga fakatāutahá ʻa e vahehongofulu ki he paʻanga fakataautaha kuo maʻú, pea mo ha faʻahinga paʻanga hū mai pē mei ha pisinisi pe ʻinivesimeni ʻi ʻapi, ki ho uooti ʻi ʻapí pe fakafou ʻi he ngaahi foaki he ʻinitanetí.

4.8.3

Palani Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá mo e Fakamolé

Hoko ʻo moʻui fakafalala pē kiate koe lolotonga hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻaki hano faʻu mo muimuiʻi ha palani fakamole. ʻE tokoni mo tāpuakiʻi koe ʻe he taukei ko ʻení ʻi he kotoa hoʻo moʻuí. ʻOua ʻe kole ki ho hoá pe fāmilí ha paʻanga lahi ange tuku kehe kapau ko ha meʻa fakatuʻupakē.

ʻOku kau ʻi hono faʻu mo muimuiʻi ha palani fakamolé ʻa hono faʻu ha lisi ʻo e meʻa kotoa kuo pau ke ke fakatau ʻi he māhiná, mo hono fili ʻo e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá pea tomuʻa totongi ia. Tomuʻa fili maʻu pē ʻa e meʻa ʻokú ke fie maʻú ʻi he meʻa ʻokú ke holi ki aí.

Kapau ʻokú ke fie maʻu ha paʻanga lahi ange pe ʻi ai haʻo fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi fakamolé, talanoa ki he sekelitali fakapaʻangá pe ki hoʻo kau taki fakamisioná.

4.9

Teungá mo e Fōtungá

ʻOku totonu ke fakahaaʻi mai ʻe ho teungá mo e fōtungá ʻa e loto-fakatōkilaló, fakaʻapaʻapá, mo e tuí. ʻOku takiekina ʻe hoʻo fakafōtungá ʻa e fakakaukau ʻa e kakaí kiate koe mo e Siasi ʻo e ʻEikí, pea lava ke ne maluʻi koe mei ha fakatuʻutāmaki.

4.9.1

Tuʻunga Moʻui Fakalukufua ki he Teungá

ʻE fokotuʻu atu ha faʻahinga ākenga vala pau ke hoa mo e anga fakafonuá pea tuha mo e tuʻu ʻa e ʻeá ʻi hoʻo misioná. ʻI he ʻaho teuteú ʻoku totonu ke kei tui pē ʻa e vala ngāue fakafaifekau angamahení ki he feituʻu fakapuleʻangá. Ka neongo ia, kapau ʻoku ʻi ai ha ʻekitivitī pau ʻoku fie maʻu, ʻe lava pē ke ke tui e vala ngaholó. Kātaki ʻo toe vakaiʻi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku ʻi he missionaryclothing.ChurchofJesusChrist.org.

Fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne tuli e ʻinisēkité ke maluʻi hoʻo moʻuí, pea ʻi he feituʻu ʻoku fie maʻu aí, kofukofuʻi maʻu pē e konga lahi taha ʻo ho sinó ʻe malavá (vakai, 7.7.4).

4.9.2

Tuʻunga Moʻui Fakalukufua ki he Teuteú

Muimui ʻi he founga teuteu ʻoku moʻui leleí:

  • Kaukau fakaʻaho, kapau ʻoku malava.

  • Fufulu maʻu pē ho nifó.

  • Fakaʻaongaʻi fakaʻaho ʻa e ʻotolonó.

  • Uku maʻu pē ho ʻulú.

  • Fanofano maʻu pē ho nimá, kau ai e kimuʻa pea teuteuʻi e meʻatokoní pea hili hono fakaʻaongaʻi ʻo e falemālōloó.

  • Fakaʻaongaʻi e kilimi maluʻi mei he laʻaá.

  • Fili ha founga ngaohi ʻulu maau mo fakapalofesinale, ʻoku faingofua hono tauhí.