““Lēsoni 7: Fāmilí,”EnglishConnect 1 maʻá e Kau Akó (2022)
“Lēsoni 7,” EnglishConnect 1 maʻá e Kau Akó
Lesson 7
Family
Taumuʻá: Te u ako ke ʻeke mo tali ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí.
Personal Study
Mateuteu ki hoʻo kulupu fepōtalanoaʻakí ʻaki haʻo fakakakato ʻa e ngaahi ʻekitivitī A ki he E.
Study the Principle of Learning: Exercise Faith in Jesus Christ
Ngāue ʻaki ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí
Jesus Christ can help me do all things when I exercise faith in Him.
ʻE lava ke tokoniʻi au ʻe Sīsū Kalaisi ke u fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻeku ngāue ʻaki ʻa e tui kiate Iá.
Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOkú Ne maʻu ʻa e mālohi kotoa. ʻOku tau lau ʻi lau ʻi he folofolá, fekauʻaki mo ha tangata naʻá ne ngāue ʻaki ʻene tui kia Sīsū Kalaisí. Naʻe puke lahi ʻa e foha ʻa e tangatá pea naʻe ʻikai lava ha taha ʻo tokoniʻi ia. Naʻe kole ʻa e tamaí kia Sīsū ke fakamoʻui ʻene tamasiʻí. Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia:
“Kapau ʻokú ke faʻa tui, ʻoku faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. … Pea tangi loʻimata leva ʻa e tamai ʻa e tamasiʻí, ʻo ne pehē, ʻEiki, ʻokú ou tui; ké ke tokoniʻi au telia ʻeku taʻetuí. … Naʻe puke ʻe Sīsū [ʻa e tamasiʻí] ʻi hono nimá, ʻo fokotuʻu ia; peá ne tuʻu hake” (Maʻake 9:23–24, 27).
Hangē ko e tangata ko ʻení, te ke lava ʻo kamata ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei mo e tui ʻokú ke lolotonga maʻú. Pea te ke lava ʻo fakatupulaki hoʻo tuí ʻo fou ʻi he lotu mo e ako ʻo e folofolá. Te ke lava foki ʻo fakatupulaki hoʻo tuí ʻi hoʻo feinga ke ako ʻa e lea faka-Pilitāniá. Te ke lava ʻo kamata ʻaki ʻa ia ʻokú ke ʻilo ʻi he taimí ní. Tokanga taha pē ki he meʻa te ke lava ʻo fakahoko ʻi he lea faka-Pilitāniá, pea ngāue ʻaki ia ki he lahi taha te ke malavá. Feinga ke ke fanongo, laukonga, lea mo tohi ʻi he lea faka-Pilitāniá ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻI hoʻo ngāue ʻi he tui ke fakahoko hoʻo feinga lelei tahá, te Ne lava ʻo tokoni ke tupulaki hoʻo tuí.
Ponder
-
Te ke lava fēfē ʻo ngāue ʻaki hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí?
-
Te ke lava fēfē ʻo fakatupulaki hoʻo tuí lolotonga hoʻo ako lea faka-Pilitāniá?
Memorize Vocabulary
Ako ʻa e ʻuhinga pea mo hono puʻaki ʻo e ngaahi foʻi lea takitaha kimuʻa pea fakahoko hoʻomou kulupu fepōtalanoaʻakí.
|
Tell me about … |
Fakamatala mai ʻo fekauʻaki … |
|
yourself |
mo koe |
Nouns
|
cousin/cousins* |
tokoua ʻaki/fanga tokoua ʻaki pe |
|
eyes |
ongo matá |
|
glasses |
matasioʻata |
|
hair |
louʻulu |
|
mustache |
kava |
*Vakai ki he fakamatala fakalahí ki ha lahi ange family nouns.
Adjectives
|
blue |
pulū |
|
brown |
lanu melomelo |
|
green |
lanu mata |
|
hazel |
lanu melomelo mata mo e koula |
|
blonde |
lanu kelo |
|
black |
lanu ʻuliʻuli |
|
gray |
lanu kulei |
|
red |
kulokula |
|
white |
lanu hinehina |
|
long |
lōloa |
|
short** |
nounou |
|
tall |
māʻolunga |
|
short* |
nounou |
|
married |
ʻosi mali |
|
single |
teʻeki ai mali |
**ʻI he lea faka-Pilitāniá, ko e lea short ʻe lava pē ʻo ʻuhinga ki he māʻolungá pe ko e lōloá.
Practice Pattern 1
Akoako hono ngāue ʻaki ʻa e ngaahi sīpingá kae ʻoua kuó ke lava lelei ʻo ʻeke mo tali e ngaahi fehuʻí. Te ke lava ʻo fetongi ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku laineʻí ʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ʻi he konga ki he “Memorize Vocabulary.”
A: Tell me about your (noun).B: They have (adjective) (noun).
Requests
Answers
Examples
A: Tell me about your brother.B: He has a mustache.
A: Tell me about your sisters.B: They have black hair.
A: Tell me about your aunt.B: She has blue eyes.
Practice Pattern 2
Akoako hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi sīpingá kae ʻoua kuó ke lava lelei ʻo ʻeke mo tali ʻa e ngaahi fehuʻí. Feinga ke ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení lolotonga hoʻo akoako fakaʻahó. Fetongi ʻa e ngaahi hoá pea toe akoako pē.
Q: Is your (noun) (adjective)?A: Yes, he is (adjective).
Questions
Answers
Examples
Q: Is your sister married?A: Yes, she is married.
Q: Are you married?A: No, I am single.
Q: Are your sisters tall?A: No, they are short.
Use the Patterns
Hiki ha foʻi fehuʻi ʻe fā te ke lava ʻo ʻeke ki ha taha. Hiki ha tali ki he fehuʻi takitaha. Lau leʻolahi ia.
Additional Activities
Fakakakato ‘a e ngaahi ʻekitivitī mo e sivi ʻo e lēsoní ʻi he ʻinitanetí ʻi he englishconnect.org/learner/resources pe ʻi he Tohi Ngāue EnglishConnect 1.
Act in Faith to Practice English Daily
Hokohoko atu hono akoako fakaʻaho ʻa e lea faka-Pilitāniá. Fakaʻaongaʻi hoʻo “Founga Muimuiʻi ʻo e Ako Fakatāutahá.” Toe vakaiʻi hoʻo taumuʻa akó pea sivisiviʻi hoʻo ngaahi ngāué.
Conversation Group
Discuss the Principle of Learning: Exercise Faith in Jesus Christ
(20–30 minutes)
-
Lau leʻolahi ʻa e tefitoʻi moʻoni fakaako ki he lēsoni ko ʻení.
-
Aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí.
Activity 1: Practice the Patterns
(10–15 minutes)
Toe vakaiʻi ʻa e lisi ʻo e ngaahi foʻi leá mo ha hoa.
Akoako ʻa e sīpinga 1 mo ha hoa:
-
Akoako hono ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻí.
-
Akoako hono tali ʻa e ngaahi fehuʻí.
-
Akoako ha fepōtalanoaʻaki ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi sīpingá.
Toe fakahoko ki he sīpinga 2.
Activity 2: Create Your Own Sentences
(10–15 minutes)
Fili ha taha mei he taha ʻo e ngaahi kulupu ʻi laló. ʻOua naʻá ke tala ki ho hoá ʻa e taha naʻá ke filí. Talamai ha sētesi ʻe tolu fekauʻaki mo e taha ko iá. ʻE mateʻi ho hoá pe ko hai ʻa e taha ko iá. Taufetongi.
New Vocabulary
|
bald |
tula |
|
beard |
kava |
|
curly |
mingimingi |
|
straight |
hika |
|
old |
motuʻa |
|
young |
kei talavou |
Example: Maria
-
A: She has blue eyes. She has gray hair. She has glasses.
-
B: Is it Maria?
-
A: Yes!
Image Group 1
Agnes
Maria
Harriet
Victoria
Image Group 2
Mikhail
Banoy
David
Carlos
Image Group 3
Gabriela
Abeni
Mei
Clara
Image Group 4
Kumar
James
Dev
Paolo
Activity 3: Create Your Own Conversations
(15–20 minutes)
Fili ʻa e kau mēmipa ʻe toko tolu ʻo e fāmilí. Fehuʻi pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tokotaha takitaha. Lea ʻaki ʻa e lahi taha te ke lavá. Taufetongi. Fetongi ʻa e ngaahi hoá pea toe akoako pē.
Example
-
A: Tell me about your cousin.
-
B: My cousin has curly hair. She has blue eyes.
-
A: Is your cousin tall?
-
B: Yes, she is tall.
-
A: Is your cousin married?
-
B: No, she is single.
Evaluate
(5–10 minutes)
Sivisiviʻi hoʻo fakalakalaka ʻi he ngaahi taumuʻá pea mo hoʻo ngaahi ngāue ʻoku fakahoko ke akoako fakaʻaho ʻa e lea faka-Pilitāniá.
Evaluate Your Progress
I can:
-
Describe myself and my family.
Fakamatalaʻi pē au mo hoku fāmilí.
-
Ask about someone’s family.
Fehuʻi ʻo fekauʻaki mo ha fāmili ʻo ha taha.
-
Describe someone’s family.
Fakamatala ʻo fekauʻaki mo e fāmili ʻo ha taha.
Evaluate Your Efforts
Sivisiviʻi hoʻo ngaahi feinga ke:
-
Ako ʻa e tefitoʻi moʻoni fakaakó.
-
Ako maʻuloto ʻa e ngaahi foʻi leá.
-
Akoako ʻa e ngaahi sīpingá.
-
Akoako ʻi he ʻaho kotoa.
Fokotuʻu ha taumuʻa. Fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu ki he akó ʻi he “Founga Muimuiʻi ʻo e Ako Fakatāutahá.”
Vahevahe ho taumuʻá mo ha hoa.
Act in Faith to Practice English Daily
“ʻOku ʻikai ke fie maʻu ʻe he ʻEikí ha tuʻunga haohaoa meiate kitautolu kae toki lava ke maʻu Hono mālohi haohaoá. Ka ʻokú Ne kole mai pē ke tau tui. … ʻOku malava ʻa e meʻa kotoa pē kia kinautolu ʻoku tuí” (Russel M. Nelson, “Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá,” Liahona, Mē 2021, 101).