2021
Feinga ke Hoko—ko ha Sīpinga ki he Tupulakí mo e Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí mo e Fakaelotó
ʻAokosi 2021


Feinga ke Hoko—ko ha Sīpinga ki he Tupulakí mo e Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí mo e Fakaelotó

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu kotoa ʻe he sīpinga ʻo e tupulakí kuo fakamatala fakanounou ʻi he polokalama ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú, ʻi heʻetau feinga ke hoko lahi ange ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
woman hanging from rope over pink bar graph

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

ʻOku hoko e tupulaki moʻoní ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke tupulaki ʻi ha ngaahi ʻēlia kehekehe. ʻOku tau ʻiloʻi naʻe “tupulaki ʻa e potó ʻia Sīsū mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá” (Luke 2:52). ʻOku siʻisiʻi ʻetau ʻilo ki he vahaʻataimi ko ʻeni ʻi he moʻui ʻa e ʻEikí, ka ʻoku tau ako mei he veesi ko ʻení naʻá Ne “tupulaki”—naʻá Ne fakalakalaka—fakaʻatamai, fakaesino, fakalaumālie, mo fakasōsiale. ʻOku lahi ha ngaahi fakatotolo ʻoku nau fokotuʻu mai ʻoku tokoni e feinga ke tupulaki ʻi ha ngaahi ʻēlia kehekehe ʻi heʻetau moʻuí ki he moʻui lelei fakaelotó mo e fakaeʻatamaí.1

Ko e ngaahi kaveinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ko e tupulakí mo e malava taʻengatá. Ko e uho ki he ongoongoleleí ʻa ʻetau malava ke hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní pea ʻoku tokoni ai ke tau ongoʻi ʻa e ʻofá, ʻamanaki leleí, mo e loto-houngaʻiá.2

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: “Ko e fakamaau fakaʻosí ʻoku ʻikai ko hano fakafuofuaʻi pē ʻo hono fakakātoa ʻo ʻetau ngaahi ngāue leleí pe ngāue koví—ʻo e meʻa kuo tau faí. Ka ko hano fakahā ia ʻo e ola aofangatuku ʻo ʻetau ngaahi ngāué mo ʻetau ngaahi fakakaukaú—ʻa e meʻa kuo tau aʻusiá. ʻOku ʻikai feʻunga ke tau muimui pē ki he ngaahi meʻa ʻoku faí. Ko e ngaahi fekau, ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ko ha lisi ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke fakahū ki ha ʻakauni fakalangi. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha palani ia ʻokú ne fakahā mai kiate kitautolu ʻa e founga ke tau fakahoko ai ʻa e tuʻunga ʻoku finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau aʻusiá.”3

Ko ha Sīpinga ki he Tupulakí

Kuo fakaafeʻi e fānaú mo e toʻu tupú ke nau muimui ki he sīpinga ʻo hono ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke nau ngāueʻí, palani e founga ke nau fakahoko ai iá, ngāueʻi ʻenau palaní ʻi he tuí, mo fakakaukau ki he meʻa kuo nau akó.4 ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu kotoa ʻe he sīpinga ko ʻení ʻi heʻetau feinga ke tupulaki mo hoko lahi ange ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

Hangē ko ʻení, naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā, “kapau foki ʻoku ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí, tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate kimoutolu” (ʻAlamā 32:27). ʻI heʻetau tanumaki ʻa e holi ko iá, ʻoku tupu ia ʻo hoko ko e meʻa naʻe ui ʻe ʻAmuleki ko e “tui ke fakatomalá” (ʻAlamā 34:16). ʻOku ʻikai ke kei tuʻu maʻu ai pē ʻa e fakaʻamu ia naʻe lea ki ai ʻa ʻAlamaá pea mo e tui naʻe fakamoʻoni ki ai ʻa ʻAmulekí. ʻOku tataki kitautolu ʻe heʻetau holi mo e tui kia Sīsū Kalaisí ki he fakatomala moʻoní. ʻOku tataki kitautolu ʻe he founga fakatomala ko ʻení ke tau tupulaki maʻu pē.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “ʻOku hala ha meʻa ʻe toe fakatauʻatāina ange, fakaʻeiʻeiki ange, pe toe mahuʻinga ange ki heʻetau fakalakalaka fakafoʻituituí ka ko e tokanga fakaʻaho maʻu pē ki he fakatomalá. Ko e fakatomalá ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku hoko; ko ha founga ngāue hokohoko ia. Ko e kī ia ki he fiefiá mo e nonga ʻo e ʻatamaí. Ko e taimi ʻoku fakatahaʻi ai mo e tuí, ʻoku malava leva ʻe he fakatomalá ʻo ʻai ke tau maʻu ʻa e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”5

ʻOku Fie Maʻu ʻe he Tupulakí ha Tukupā

ʻĪmisi
woman running on turquoise arrows

Hangē ko ia ko hono fie maʻu ʻe he fakatomalá ʻa e ngāue hokohokó mo e tukupaá, ʻoku toki hoko ʻa e tupulaki moʻoní ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke ʻoatu hotau “laumālié kotoa” (ʻAmenai 1:26) ʻi ha ngaahi ʻēlia kehekehé. ʻOku tau takitaha maʻu ha ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ki hono langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻetau tulifua ke hoko ko ha “fakatupu foʻoú” (2 Kolinitō 5:17), ʻoku fakaafeʻi kitautolu ke tau ngāue maʻá e ʻEikí ʻaki hotau “loto, ivi, ʻatamai mo e mālohí” kotoa (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2). ʻI heʻetau feinga ke tupulaki ʻi ha ngaahi tapa kehekehe, ʻoku tau langaki ai ʻa e loto-vilitakí mo fakamālohia ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke feau e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

ʻE lava ke aʻusia ʻe he fānaú mo e toʻu tupú—mo kitautolu kotoa—ʻoku tau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa faingofua mo taimi nounou ke tupulaki fakalaumālie, fakasōsiale, fakatuʻasino, mo fakaʻatamai, ha moʻui lelei fakaeloto mo fakaʻatamai. ʻOku ope atu e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he fakakaukau ki hono tokoniʻi pē kitá; ko ha founga moʻui lelei kinautolu ki he feinga ke hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí koeʻuhí “ka hoko ʻa e taimi te ne hā mai aí te tau tatau mo ia, he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú; koeʻuhi ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni; koeʻuhi ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu ʻo hangē ko ʻene haohaoá” (Molonai 7:48).

ʻOku Fie Maʻu ʻe he Tupulakí ʻa e Kātakí mo e Faivelengá

ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻi heʻetau feinga ke tupulaki mo laka ki muʻá, “ʻoku ʻikai fie maʻu ke [tau] lele ‘o vave ange ʻi he mālohi [ʻoku tau] maʻú” (Mōsaia 4:27). ʻOku tau feinga ke faivelenga, pea ʻi he taimi ʻoku tau humu aí, ʻoku tau feinga ke toe tuʻu hake (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 117:13). ʻOku fie maʻu ʻe he tupulaki fakatāutahá ʻa e faʻa kātakí. ʻI hono fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata kuí, naʻe fuofua mamata e tangata kuí ki ha “kakai, ka ʻoku nau hangē ha ʻuluʻakau ʻoku nau laka takai holó.” Naʻe “toe ʻai [ʻe Sīsū] hono nimá ki hono matá, … pea naʻe moʻui ia, ʻo ne mamata totonu ki he kakai kotoa pē” (Maʻake 8:24–25). ʻOku malava ke hoko māmālie mai ʻa e fakamoʻuí mo e tupulakí—ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakatuʻasino, fakaeloto, pe fakaʻatamai—pea mahalo ʻe ʻikai ke hoko vave mai.

ʻOku Fie Maʻu ʻe he Tupulakí ke Tau Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kotoa Pē ʻOku Malava ke Tau Maʻú

ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha founga faingofua ki hono fakamoʻui ʻo e moʻui lelei fakaelotó mo e fakaʻatamaí. Te tau aʻusia e loto-hohaʻá mo e puputuʻú koeʻuhí he ʻoku tau nofo ʻi ha māmani fakataʻelata mo ha sino kuo hinga. ʻIkai ke ngata aí, ka ʻoku lahi ha ngaahi meʻa te ne fakatupu e fokoutua fakaeʻatamaí. ʻOku tatau ai pē ko e hā e tuʻunga fakaʻatamai mo fakaeloto ʻoku tau ʻi aí, ʻoku moʻui lelei ange hono tukutaha e tokangá ʻi he tupulakí kae ʻikai ko e nofo ʻo hohaʻa ki heʻetau ngaahi tō nounoú. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ko ha fale fakahāhā lelei ʻa e Siasí—ko ha feituʻu ke fakaʻaliʻali ai kitautolu ke mālieʻia e niʻihi kehé ʻi heʻetau moʻui fakalaumālié, meʻa ʻoku tau lavá, pe tuʻumālié. Ka ʻoku hangē ia ha senitā tokoní, ʻa ia ʻoku ʻomi ki ai e niʻihi faingataʻaʻiá ke fakaleleiʻi honau faingataʻaʻiá pea mo nau fakaakeake ai.”6

Ko ha konga mahuʻinga ʻo e moʻui lelei fakaʻatamaí mo fakaelotó ʻa hono fakatupulaki ʻetau moʻui fakalaumālié, ka ʻoku faʻa lahi ange e meʻa ke tau faí, pea ʻoku ʻamanaki mai e ʻEikí ke tau ngāue ʻaki e meʻangāue kotoa pē kuó Ne tuku mai ke tau fakaʻaongaʻí. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ʻoku ngali fakamā hono fakaʻaongaʻi ha toe ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻi heʻetau feinga ke fakatupulaki ʻetau moʻui lelei fakaeʻatamaí mo fakaelotó, ka kuo akoʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻoku lava ke mahuʻinga e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení.

Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Reyna I. Aburto, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá: “ʻOku hangē pē ʻa e ʻutó ko e ngaahi konga kehe ʻo e sinó, ʻoku moʻulaloa ki he mahamahakí, ngaahi faingataʻaʻiá, pea mo e fetōʻaki ʻo e ngaahi kemikalé. Ko e taimi ʻoku faingataʻaʻia ai hotau ʻatamaí, ʻoku lelei ke tau kole ha tokoni mei he ʻOtuá, kinautolu ʻoku tau feohí, pea mo e kau mataotao fakafaitoʻo mo fakaeʻatamaí.”7

ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke tau “fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 123:17). Mahalo he ʻikai ke tau sio ki Hono toʻukupú ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻamanaki pe loto ki aí, ka ʻe lava ʻo mamata ki ai ʻa kinautolu ʻoku falala kiate Iá.

Ko e Sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Tupulakí

Ko e sīpinga maʻongoʻonga taha ʻo e tupulakí ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá “naʻe ʻikai te ne maʻu mei he fonú ʻi he kamataʻangá, ka naʻá ne maʻu ʻa e ʻaloʻofa hoko mo e ʻaloʻofa;

“Pea naʻe ʻikai te ne maʻu mei he fonú ʻi he kamataʻangá, ka naʻá ne fai atu mei he ʻaloʻofa ki he ʻaloʻofa, ʻo aʻu ki heʻene maʻu hono fonú;

“Pea ko ia naʻe ui ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí he naʻe ʻikai te ne maʻu mei he fonú ʻi he kamataʻangá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:12–14).

ʻI heʻetau feinga ke tupulaki mo fakalakalaká, te tau lava foki ke maʻu e “ʻaloʻofa hoko ki he ʻaloʻofa.” ʻI he taimi ʻoku kamata ke lōmekina ai e moʻuí, mahalo te tau pehē kuo liʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá. Neongo ia, te tau lava ʻo maʻu e nongá mo e fiemālié ʻi he foʻi moʻoni ʻoku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtua ko e Tamaí mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, mo ʻilo e founga ke tokoniʻi ai kitautolu ʻi heʻetau ngaahi faingataʻá. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga e tui ia kia Sīsū Kalaisí ke ʻosi ai e ngaahi pole ʻo e moʻuí, ka ʻoku tau tui ʻe lava ke foaki mai ʻe he ʻEikí ha mālohi ke tau matuʻuaki ai hotau ngaahi faingataʻá ʻi heʻetau feinga ke hangē ange ko Iá.8

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Dale E. Bredesen, “Reversal of Cognitive Decline: A Novel Therapeutic Program,” Aging, Sept. 2014, aging-us.com

  2. Vakai, Gospel Topics, “Becoming Like God (Hoko ʻo Hangē ko e ʻOtuá),” topics.ChurchofJesusChrist.org.

  3. Dallin H. Oaks, “The Challenge to Become,” Liahona, Sānuali 2001, 32.

  4. Vakai, Fakalakalaka Fakataautahá: Tohi Fakahinohino ʻa e Toʻu Tupú (2019), 7.

  5. Russell M. Nelson, “Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange,” Liahona, Mē 2019, 67.

  6. Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Fakamātoato Moʻoní,” Liahona, Mē 2015, 83.

  7. Reyna I. Aburto, “[Lolotonga e Ngaahi Faingataʻá, ʻEiki Ta Feʻao Pē]!” Liahona, Nōvema 2019, 57; vakai foki, Jeffrey R. Holland, “Hangē ha Ipu Kuo Maumaú,” Liahona, Nōvema 2013, 41.

  8. Vakai, “Receive the Savior’s Divine Empathy,” mentalhealth.ChurchofJesusChrist.org.