2020
Juon Oktak Ekajoor ilo Bōro
Eprōļ 2020


Katak ko jān Bok in Mormon

Juon Oktak Ekajoor ilo Bōro

Kam̧m̧oolol n̄an Pinmuur eo an Jisōs Kraist, jemaron̄ jab erreo wōt jān jerawiwi; jemaron̄ bar mour jān jerawiwi.

Pija
rusted metal heart

Kōn Wōtļo̧k eo an Adam, nan̄inmej im jerawiwi ekar jino waļo̧k ilo laļ in. Jimor maron̄ kar kōm̧m̧an bwe ren mej ilo mour in jetōb im kanniōk eo aer im ilo jerawiwi. Ilo aolep nan̄inmej, bōlen ejjeļo̧k emōkaj an kapopo ak ļap āinwōt kāānjōr. Ilo jet laļ ko, elōn̄ļo̧k jān juon m̧ōttan jilu oran armej renaaj ejaake jet kain kāānjōr, im ej juon eddo n̄an eiten juon m̧ōttan emān aolep remej.1 Kāānjōr ekkā an jino kōn juon cell, elukkuun dik maron̄ lo wōt kōn juon microscope. Ak ej maron̄ eddōkļo̧k im pidodo an m̧ōkaj an ajedeed.

Rinan̄inmej in kāānjōr ej bōk uno ko bwe ren maron̄ jeorļo̧k kāānjōr eo. Kadedeikļo̧k jeorļo̧k eo ej meļeļein bwe ejjeļo̧k bar jabdewōt kam̧ool kōn nan̄inmej eo. Ijoke, ritijem̧ļo̧k ro em̧ōkaj aer lo kōmeļeļe ko bwe men̄e juon rinan̄inmej emaron̄ pād ilo jeorļok, ejjab meļeļein bwe e ejako an nan̄inmej.2 Kōn menin, men̄e jeorļo̧k ej bōk mera im kōjatdikdik, rinan̄inmej in kāānjōr ro rej kōjatdikdik aolep iien kōn juon men ilōn̄ļo̧k jeorļo̧k—rej kōjatdikdik bwe ren mour. Ekkar n̄an juon kein jipan̄, “N̄an kwaļo̧k ke juon emour jān kāānjōr, juon ej aikuj kōttar im lo eļan̄n̄e kāānjōr eo enaaj bar waļo̧k, kōn menin, iien ej juon men elukkuun aorōk. Eļan̄n̄e juon rinan̄inmej ej pād ilo jeorļo̧k ium̧win jejjo iiō, kāānjōr emaron̄ jako. Jejjo kāānjōr emaron̄ waļo̧k ālkin elōn̄ iiō in jeorļo̧k ko.”3

Nan̄inmej im Jerawiwi

Āinwōt an lukkuun nana kāānjōr n̄an ānbwin, jerawiwi eļapļo̧k an nana n̄an jetōb ko ad. Jerawiwi ekkā an jino jān men jidikdik—jet iien edik ak epen ad kile—ak emaron̄ m̧ōkaj an eddōkļo̧k. Ej kajorāāne, kamajņo̧ikļo̧k, innem m̧an jetōb eo. Ej juon men eo eļaptata ej kōm̧m̧an—ilo m̧ool ej make wōt kōm̧m̧an—mej ilo jetōb ilo aolep kein kōm̧anm̧an otemjej. Uno in kōmour jān jerawiwi ej ukweļo̧k. M̧ool in ukweļo̧k ej 100 bōjāān em̧ool ilo an jeorļo̧k bōd an rijerawiwi ro, ak jeorļo̧k bōd ko. Jeorļo̧k ej letok deoor im lan̄lōn̄ n̄an jetōb eo. Ijoke, bōk jeorļo̧k in jerawiw im anemkwoj jān kakōlkōl ko im men ko rej waļo̧k jāni ejjab lukkuun meļeļein bwe rijerawiwi eo em̧ōj an lukkuun mour jān jerawiwi. Ewōr juon men kōn bōro kōn wōtļo̧k an armej eo me ej kōtļo̧k ak epidodo aer kōm̧m̧an jerawiwi. Kōn menin, jerawiwi emaron̄ bar waļo̧k, men̄e ālkin iiō in jeorļo̧k jerawiwi. Pād wōt ilo am̧ jeorļo̧k, ak ilo bar juon naan, wōnm̧aanļo̧k wōt n̄an jeorļo̧k jerawiwi ko, elukkuun aorōk n̄an lukkuun bōk juon kōmour edipio.

Erreo im Bōk Kōmour

Waanjon̄ak in ej jipan̄ kōj meļeļe bwe ilo mour in jetōb, jej aikuj jab erreo wōt jān jerawiwi ak barānwōt bōk kōmour jān mour in jerawiwi. Pata eo me ej kōm̧m̧an bwe ankilaad enaaj n̄an kōm̧m̧an em̧m̧an ņae piktok ko ad make n̄an kōm̧m̧an men ko renana me ekam̧ōkm̧ōk. Eļan̄n̄e etiljek, jenaaj aolep anjo̧ ejjab kōnke em̧ōj ad kaanjo̧ik ankilaad jān piktok ko ad make, ak kōnke em̧ōj ad kōm̧m̧an ankilaad n̄an Anij im E enaaj ukot piktokid.

Kiin̄ Benjamin ekar katakin, “Bwe armej ilo lukkuun biktokin ej rikōjdat n̄an Anij, im eaar jān wōtļo̧k eo an Adam, im enaaj indeeo im indeeo, m̧ae an naaj kōtļo̧k e n̄an karreelel ko an Jetōb Kwojarjar im utūkļo̧k armej eo ilo lukkuun biktokin … kōn pinmuur eo an Kraist Irooj” (Mosaia 3:19). N̄an uwaake menin im katak ko jet, armej ro an Benjamin rekar jar, “O Kwōn tūriam̧o, im kōjerbal bōtōktōkin pinmuur eo an Kraist bwe kōmin maron̄ bōk jeorļo̧k bōd in jerawiwi, im būruōm̧ ren karreo” (Mosaia 4:2; eoon eo eaorōk kar kobaiktok). Ālkin aer kar jar, Irooj ekar uwaake n̄an m̧ōttan ko ruo rekar kajjitōk kaki. M̧okta, jetōbōn Irooj eaar wanlaļtak ioer, im raar obrak kōn lan̄lōn̄, im raar bōk jeorļo̧k in jero̧wiwi ko aer, im kar wōr aer aenōm̧m̧an in bōklōkōt” (Mosaia 4:3).

Ke ej lo bwe armej ro an rekar “bōk jeorļo̧k,” Kiin̄ Benjamin ekar loloorjake bwe ren lukkuun bōk kōmour ilo an katkain er wāween n̄an dāpdep ilo jeorļo̧k bōd (lale Mosaia 4:11–30). “Eļan̄n̄e kom̧ij kōm̧m̧ane menin kom̧ naaj m̧ōņōņō iien otemjej, im naaj obrak kōn iakwe eo an Anij, im iien otemjej bōk jeorļo̧k eo kōn jero̧wiwi ko ami” (Mosaia 4:12).

Armej ro rekar tōmak im kūtmi er make n̄an naan ko an Kiin̄ Benjamin, ijo Irooj ekar uwaake m̧ōttan jar eo an kein karuo—bwe “būruō[er], karreo.” “N̄an kam̧m̧oolol im nōbar, armej ro raar lam̧ōj, “Jetōb eo an Irooj Ekajoor Bōtata … eo Eaar jerbali juon oktak ekajoor ilo kōm, ak ilo būruōm̧, bwe kōmin jab bar itok wōt kōm̧m̧an nana, ak n̄an kōm̧m̧an em̧m̧an wōt.” (Mosaia 5:1–2 Kiin̄ Benjamin ekar kōmeļeļe bwe oktak in ekajoor meļeļein em̧ōj aer bar ļotak ilo Anij (lale Mosaia 5:7).

Ewi wāween an Dedeļo̧k?

Rikanaan Alma ekar katakin bwe jej aikuj jim̧or ukweļo̧k im bar ļotak—ļotak ilo Anij, ekar oktak ilo buruōd im bar ļotak—ļotak jān Anij, oktak ilo buruōd (lale Alma 5:49). Ilo ad wōnm̧aanļo̧k wōt im ukweļo̧k, Irooj enaaj bōk jeorļo̧k jerawiwi ko ad im Enaaj bōki men ko me piktokid ej kwaļo̧k ak kōtļo̧k jerawiwi ilo kōj Ak, in naan ko an Inōs, Irooj, ekōjkan an men in kōm̧m̧an? ” (Inōs 1:7). Uwaak eļam waan, aaet ekabūlōn̄lōn̄ im indeeo. N̄an ro em̧ōj aer bōk kōmour jān jabdewōt jōkjōk, ilo ānbwin ak jetōb, Irooj ekar ba, Am̧ tōmak ear kemour eok” (lale Mark 5:34; Inōs 1:8).

Oktak in ekajoor kōm̧m̧an ilo bōro me ekar waļo̧k n̄an Alma ekar bōro ekar ejaake “ekkar n̄an an tōmak,” im bōro ko an ro rikaļoor rekar oktak ilo aer “likūt aer lōke ilo Anij em̧ool im emour. (Alma 5:12, 13) Buruōn armej ro an Kiin̄ Benjamin rekar “oktak kōn tōmak ilo Etan [Rilo̧mo̧o̧r]” (Mosaia 5:7).

Eļan̄n̄e jenaaj bōk kain tōmak in, bwe jen maron̄ lōke Irooj kōn aolepen būruom̧, jej aikuj kōm̧m̧ane ta eo ej tōl n̄an tōmak innem kōm̧m̧ane ta eo tōmak ej tōl eok n̄ane. Ilubwiljin elōn̄ men ko me raar ej tōl n̄an tōmak, n̄an oktak in ilo bōro, Irooj eaar kwaļo̧k aorōk in jitlo̧k, jar, im naan an Anij. Im men̄e tōmak ej tōl n̄an elōn̄ men ko, ukweļo̧k ej le eo leen.

Ļōmņak kōn eoon kein rej ellaajrak jān bok in Hilamōn me ej kalikkar pedped kein. M̧oktata, jej riit kōn armej ro me “raar jitlo̧k im jar emmakijkij, im eaar kanooj kajoorļo̧k … penļo̧k im penļo̧k ilo lōke Kraist … em̧ool n̄an karreoik im kokwōjarjare būruweer, kokwōjarjare eo ej itok kōnke aer kōtļo̧k burueer n̄an Anij.” (Hilamōn 3:35). Innem, jān Samuel Rileman rikanaan eo, jej ekkatak, “Jeje ko rekwojarjar, aaet, kanaan ko an rikanaan ro rekwōjarjar, … rej tōlļo̧k … n̄an tōmak ilo Irooj, im n̄an ukweļo̧k, tōmak im ukweļo̧k eo ej bōktok juon oktak in bōro n̄an er” (Hilamōn 15:7).

Pija
diamond heart

Pedped ioon Anij

Erkein rej aikuj bōjrak jidik im kile bwe kajoor in ekajoor eo me jej kōnono kake ej kōm̧m̧an ilo kōj; ejjab kōm̧m̧an kōn kōj. Jej maron̄ ukweļo̧k, ukot wāween ko ad, m̧wilid, aaet ikdeleel im tōmak ko ad, ak ejjeļo̧k ad kajjoor im maron̄ n̄an ukot piktokid. N̄an oktak in ekajoor, jej erom̧ armej ro rej pedped ilo Anij ekajoor pōtata. E eo ej karreoik buruōd im ukot piktokid “ālkin aolep ijo jemaron̄ kōm̧m̧an make” (2 Nipai 25:23). Kūr in an emakijkij im ealikkar: “Ukeļo̧k, im itok n̄an Eō kōn Aolepān kōttōpar in bōro, im Inaaj kōmour [eok]” (3 Nipai 18:32; eoon eo eaorōk kar kobaiktok).

Tōpar in bōk kōmour jān jerawiwi ej bwe jej erom̧ “oktak jān jekjek in ļōn̄ im wōtļo̧k eo aer, n̄an jekjek eo ejim̧we, bōk lo̧mo̧o̧ren jān Anij, im erom m̧aan im kōrā ro nejin; Im [jej] erom armej ro rekāāl” (Mosaia 27:25, 26). Paaktokid ej kwaļo̧k meram an Kraist. Eļapļo̧k, jeje ko rekwojarjar rej ba n̄an kōj bwe “jabdewōt eo em̧ōj keotak e jān Anij, e jab wōnm̧aanļo̧k ilo jero̧wiwi” (1 Jon 5:18). Ejjab wāween eo in kōnke jejjab maron̄ jerawiwi, ak ej kiiō piktokid make me jejjab aikuj jerawiwi. En̄ ne ej juon oktak ekajoor, ilo m̧ool.

Ej aikuj kakemeemej bwe en̄jake juon oktak ekajoor ilo bōro ej juon jerbal kōm̧m̧an aolep iien, ejjab juon wōt kōttan. Oktak in ej aikuj emakijkij, jet iien emakijkij jon̄an jejjab maron̄ kile, ak em̧ool, ekajoor, im emenin aikuj.

Eļan̄n̄e kom̧ ar bōk ke oktak in ekajoor, ij kajjitōk ippāmi: Kom̧ ar ke ukweļo̧k im bōk jeorļo̧k in jerawiwi ko ami? Kwoj ke ekkatak jeje ko rekwojarjar? Kōn menin, kōjerbal tōmak eo am̧ aolep raan, im kwonaaj “kanooj kajoorļo̧k im kajoorļo̧k … penļo̧k im penļo̧k ilo lōke Kraist? Ebwe ke jon̄an tōmak eo am̧ n̄an lōke Irooj kōn aolepān buruōm? Kwoj ke jutak pen ilo tōmak eo am̧? Kwoj ke mejmej karuo kōn ļōmņak ko, naan ko, im jerbal ko im kōjparok kien ko an Anij? Eļan̄n̄e kwoj kōm̧m̧an men kein, kwonaaj lan̄lōn̄ iien otemjej im obrak kōn iakwe eo an Anij im dāpdep iien otemjej n̄an jeorļo̧k bōd in jerawiwi ko am̧. Im eļan̄n̄e kwoj pād ilo jeorļo̧k bōd, kwonaaj bōk kōmour, mour, im oktak!

Jisōs Kraist ewōr an kajoor n̄an karreoik kōj jān jerawiwi ko ad im barāinwōt kōmour kōj jān jerawiwi ko ad. E ekajoor n̄an lo̧mo̧o̧r, im n̄an jem̧ļo̧k in, E ej kajoor n̄an ukot kōj. Eļan̄n̄e jenaaj leļo̧k buruōd n̄an E, kōmourruri tōmak eo ilo ad kōm̧m̧an aolep oktak ko me jemaron̄i kōm̧m̧ani, E enaaj kōmourruri kajoor eo An ilo kōj n̄an bōktok oktak ekajoor ilo bōro (lale Alma 5:14).

Kakeememej ko

  1. Lale Stacy Simon, “Facts & Figures 2019: US Cancer Death Rate Has Dropped 27% in 25 Years,” American Cancer Society, Jan. 8, 2019, cancer.org.

  2. Lale “Remission: What Does It Mean?” webMD.com.

  3. Cathy Sweat, The Gates to Recovery (2019).