2019
Leen wōjke eo
Oktoba 2019


Leen wōjke eo

Kajet wōt mejam̧ im buruōm̧ n̄an mije wōt Rilo̧mo̧o̧r Jisōs Kraist im lan̄lōn̄ indeeo me ej itok kōn wōt E.

Ijeļā ta eo kwoj ļōmņake! Bar juon rikōnono im jenaaj ron̄ jān Būreejtōn Nelson. Kōjatdikdik bwe kom̧ naaj emourur wōt jejjo minit ilo ad kōttar rikanaan eo ad ejitōnbōro, ikar kāālōt juon unin kōnono ekairūjrūj: unin kōnono in ej leen wōjke eo.

Pija
Leen wōjke eo

Kōn kōļar, nāmen, im tōn̄al in berries, binana ko, watermelon ko, im manko ko, ak elōn̄ leen wōjke ko rejeja āinwōt kiwano ak pomegranate, leen wōjke ko me ekajōmjōm im ejeja m̧ōn̄āiki.

Ilo iien kwaļo̧k naan eo An ioon laļ in, Rilo̧mo̧o̧r ekar keidi le ko rem̧m̧an n̄an men ko eļap tokjeer an mour indeeo. Ekar ba, “Kom̧ naaj jeļā kajjier kōn leir.”1 “Wōjke em̧m̧an otemjej rej jebar im em̧m̧an leir.”2 Ekar rojan̄ kōj n̄an aintok “leen n̄an mour indeeo.”3

Ilo juon ettōņak ealikkar me kōj aolep jejeļā kake ilo Bok in Mormon, rikanaan Liai ekar lo e make ilo “marok im āne jem̧aden ekabūrom̧ōjm̧ōj.” Ewōr ie dān ko rettoon, juon tab in marok, iaļ ko ruwamāejet kaki, im iaļ ko remo̧, barāinwōt juon aen in dāpdep4 ippān tok iaļ eo ekajim̧we im eaidik eo ej tōlļo̧k n̄an juon wōjke eaibojooj eborak kōn “leen [ko me rej] kam̧ōņōņō jabdewōt.” Kōmeļeļeiki ettōņak eo, Liai ej ba, “Iaar … m̧ōn̄ā leen; … eaar kanooj tōn̄al, ilōn̄in aolep ko [iaar] edjon̄i … m̧okta. … [Im] ke iaar m̧ōn̄ā leen wōjke eo eaar kobrak aō kōn eļap otem ļap lan̄lōn̄.” Leen in ekar “[ļap an] enno̧ļo̧k [jān] jabdewōt leen otemjeļo̧k.”5

Pija
Wōjke in mour eo ippān leen ekaijo̧ļjo̧ļ

Meļeļein Wōjke eo im Leen

Ta eo wōjke in im leen ko reaorōk rej bōk jikin? Ej bōk jikin “iakwe an Anij”6 im ej kwaļo̧k kōn karōk in lo̧mo̧o̧r eo an Jemedwōj Ilan̄ me ekabwilōn̄lōn̄. “Bwe kōn an Anij yokwe laļ, Ear letok juon wōt Nejin Ear keotak, bwe jabdewōt eo ej lōke E en jab jako, a en mour indeeo.”7

Leen eo eaorōk ej bōk jikin kōjeram̧m̧an ko an Pinmuur eo an Rilo̧mo̧o̧r eo ekabwilōn̄lōn̄ im jeban maron̄ keidi. Ejjab wōt ke jenaaj bar mour ippān ālkin mour in, ak kōn tōmak eo ad ilo Jisōs Kraist, ad ukweļo̧k, im ad kōjparok kien ko, jemaron̄ bōk jeorļo̧k in bōd im juon raan naaj jutak erreo im̧aan mejān Jemād im eo Nejin.

M̧ōn̄a jān leen wōjke eo ej barāinwōt kwaļo̧k bwe jej m̧ōņōņō kōn kain̄i im bujen ko an gospel eo em̧ōj an jepļaatok—peptaij, bōk menin letok eo an Jetōb Kwojarjar, im delo̧n̄e m̧weo im̧ōn Irooj n̄an im̧wem̧we kōn kajoor jān ijo eutiej. Kōn jouj an Jisōs Kraist im kōn kautiej bujen ko ad, jej bōk kallim̧ūr jeban bwini n̄an mour ippān baam̧le eo ad ewāppen ilo mour indeeo.8

Jeborā ke enjeļ eo ekar kōmeļeļeik leen eo āinwōt “ mennin kam̧ōņōņō tata n̄an jetōb.”9 Em̧ool menin!

Idajon̄jon̄ n̄an Dāpdep wōt ilo M̧ool

Ilo ad aolep kar ekkatak, aeet ālkin ad lan̄lōn̄ kōn leen wōjke eo eaorōk an gospel eo em̧ōj an jepļaaktok, dāpdep wōt ilo m̧ool im tiljek jekdoon ak ej pen wōt kōm̧m̧ane. Āinwōt em̧ōj ba elōn̄ kōttan ilo kweilo̧k in, jej wōnm̧aanļo̧k wōt n̄an jelm̧ae menin kamad ko, m̧oņ ko, tarpok ko, uwōjak ko, kam̧ōņōņō bajjōk ko, im kapo ko me rej kajeon̄ ukot buruōd jān Rilo̧mo̧o̧r im lan̄lōn̄ eo im aibojooj eo me em̧ōj ad kar en̄jaki ilo ad ļoor E.

Kōn rikapo in, ettōņak eo an Liai ekar barāinwōt bōktok juon kakkōļ! Ilo turājet in reba eo ej juon em̧ ekilep im ļap eobrak kōn armej rūtto im ajri jim̧or im rej jitōn̄ļo̧k ro jet kōn paotok in kajjirere, im kōm̧m̧an kōjak kōn rikaļoor ro rem̧ool an Jisōs Kraist.

Armej ro ilo em̧ eo ekilep im ļap rej kajook im kōm̧m̧an kōjak kōn ro me rej kōjparok kien ko, im kōjatdikdik n̄an kariab im kajjirere kōn tōmak eo aer ilo Jisōs Kraist im gospel eo An. Im kōnke eļap kōnnaan in kajjirere im kabwereer ko rekar ba n̄an ritōmak ro, jet iaer ro rekar edjon̄e leen wōjke eo im rekar jook kōn gospel eo me em̧ōj aer kar mour kake. Kein kareleel ko reriab an laļ in rej kareel er; im rej elļo̧k jān wōjke eo im leen im, ilo naan ko ilo jeje ko rekwojarjar, “[wōtlo̧k] ilo iaļ ko remo̧ im [rej] jebwābwe.”10

Ilo laļ in rainin, rikapo eo em̧ōj an aiintok ro m̧ōttan ro me reitoklimoer im rej joļo̧k eļap iien, n̄an kōm̧akaj aer kakilepļo̧k em̧ eo ekilep im ļap. Em̧ in ekilep im ļap em̧ōj an erakrak, jon̄an edelo̧n̄e tok m̧ōko mōd, im armej ro rej kajjirere ilo ainikien ko reļļaaj raan im bon̄ im rej itok ilo nememein intōrnōt ko.11

Būreejtōn Nelson ekar kōmeļeļeik, “Rinana eo ej kōļapļo̧k kijejeto eo an n̄an kakkure naan in kam̧ool im karum̧ujļo̧k jerbal eo an Irooj.”12 Jen keememej naan ko an Liai: “A kōm ar jab eo̧ron̄ e.”13

Men̄e jejjab aikuj mijak, jej aikuj kōkm̧anm̧an wōt. Ilo jet iien, men ko reddik remaron̄ ukot likļo̧k kōj jān mour in jetōb ko ad. Jouj im jab kanjo̧ik kajjitōk in pere ko am̧, kōnnaan nana ko an ro jet, ro m̧ōttam̧ ro ejjeļo̧k aer tōmak, ak bōd ko renana im inepata n̄an ukot likļo̧k eok jān kōjeram̧m̧an em̧m̧an, erreo, eaibojooj, im ej kam̧ōņōņōik jetōb ko me rej itok jān leen wōjke eo Kajet wōt mejam̧ im buruōm̧ n̄an mije wōt Rilo̧mo̧o̧r Jisōs Kraist im lan̄lōn̄ indeeo me ej itok kōn wōt E.

Tōmak eo an Jason Hall

Ilo Juun kōrā eo paleeō, Kathy, im N̄a kom̧ro kar pād ilo ilomej eo an Jason Hall. Ilo iien jako eo an, ekar 48 an iiō im ekar jerbal āinwōt juon būreejtōn n̄an doulul eo an Em̧m̧aan ro.

Errein rej naan ko an Jason kōn juon iien eo me ekar ukōt mour eo an:

“[Ke ej 15 aō iiō] I [kar] pād ilo idin̄ in jorrāān ekar waļo̧k ke ikar turon̄. … Ekar [in̄rōk] kanawaaō im ekar mej ānbwinnū jān ubō laļļo̧k. Ikar jab maron̄ kōm̧akūtkūt neeō im jidikin pā ko peiū. Ikar jab maron̄ etetal, jutak … ak naajdik eō make. Ikar jab maron̄ emenono ak kōnono.”14

“‘Jema [ilan̄] ejitōnbōro,’ Ikar akweļap, ‘eļan̄n̄e emaron̄ kar wōr jerbal wōt peiū, Ijeļā imaron̄ kōm̧m̧ane. Jouj, Jema, jouj. …

“… ‘Jab inepata kōn neeō, Jema, Ij [jar] wōt bwe in kōjerbal pā ko peiū.’”15

Jason ekar jab maron̄ kōjerbal pein. Komaron̄ ke ron̄ ainikein ko jān em̧ kileplep eo? “Jason Hall, Anij ejjab ron̄ jar ko am̧! Eļan̄n̄e ej juon Anij in iakwe, elmen An etal jān eok āinwōt in? Etke kwoj tōmak ilo Kraist?” Jason Hall ekar ron̄ ainikier, ak ekar jab eo̧ron̄ er. Ijjeļo̧kin an kwojkwoj ioon leen wōjke eo. Tōmak eo an ilo Jisōs Kraist ekar dim. Ekar kadiwōjļo̧k jān university im ekar m̧areiki Kolette Coleman ilo Salt Lake Tampeļ eo me ekar kōmeļeļeik āinwōt an ri iakwe.16 Ālkin 16 iiō in aer m̧are, bar juon menin kabwilōn̄lōn̄, eo nejier eaorōk, Coleman, ekar ļotak.

Pija
Jason im Kolette Hall
Pija
Baam̧le eo an Hall

Elmen aer eddōkļo̧k ilo tōmak eo aer? Kolette ekar kōmeļeļeik: “Jekar lōke karōk eo an Anij. Im ekar letok n̄an kom̧ro kōjatdikdik. Jekar jeļā bwe Jason enaaj kar [ilo juon raan ilju im jekļaj] mour. … Jejeļā bwe Anij ekar letok n̄an kōj juon Rilo̧mo̧o̧r, eo me pinmuur eo an ekar kamaron̄ kōj n̄an reim̧aanļo̧k n̄e jej tin ebweer.”17

Pija
Coleman Hall

Kōnono ilo iien ilomej eo an Jason, 10 iiō dettan Coleman ekar ba bwe jemān ekar katakin e “Jemedwōj Ilan̄ [ewōr] juon an karōk n̄an kōj, mour in enaaj juon mour em̧m̧an im jenaaj mour āinwōt juon baam̧le. … Ak … jenaaj kar aikuj jelm̧ae men ko reppen im jenaaj kar kōm̧m̧an bōd.”

Coleman ekar wōnm̧aanļo̧k wōt: “Jemedwōj Ilan̄ ekar jilkintok Nejin, Jisōs, n̄an laļ in. Jerbal eo an bwe en wānōk. N̄an kōmour armej ro. N̄an iakwe er. Innem n̄an en̄taan kōn aolepān metak ko ad, buromōj ko, im jerawiwi ko. Innem E ekar mej kōn kōj.” Innem Coleman ekar kakobaba, “Kōnke ekar kōm̧m̧ane menin, Jisōs ejeļā wāween en̄jake eo aō kiiō.

“Jilu raan ālkin an kar Jisōs mej, E ekar bar mour kōn juon ānbwin eo ewānōk. Menin eaorōk n̄an n̄a kōnke ijeļā bwe … ānbwinin [jema] enaaj wāppen im jenaaj ippān doon āinwōt juon baam̧le.

Pija
Baam̧le eo an Hall

Coleman ekar kōjjem̧ļo̧k ilo an ba: “Aolep bon̄ jān ke ikar juon nin̄nin̄, jema ekar ba n̄an eō, ‘Jemam̧ ej iakwe eok, Jemedwōj Ilan̄ ej iakwe eok, im kwoj juon ļaddik em̧m̧an.’”18

Lan̄lōn̄ ej itok kōn Jisōs Kraist.

Būreejtōn Russell M. Nelson ekar kōmeļeļe unin an baam̧le eo an Hall kar wōr ippāer lan̄lōn̄ im kōjatdikdik. Eaar ba:

“Lan̄lōn̄ eo jej en̄jake edik jetņakin ilo wāween mour ko ad im aolep men otemjej jej kōm̧m̧ani ilo ad mije mour ko ad.

“N̄e mour ko ad rej pedped wōt ilo karōk in lo̧mo̧o̧r eo an Anij … im Jisōs Kraist im gospel eo An, jemaron̄ en̄jake lan̄lōn̄ jekdo̧o̧n ta eo ej waļo̧k—ak ejjab waļo̧k—ilo mour ko ad. Lan̄lōn̄ ej itok jān im kōn E. E ej unjen aolep m̧ōņōņō. …

“Eļan̄n̄e jej reiļo̧k im kalimjōk laļ in, jejamin lo lan̄lōn̄. … [Lan̄lōn̄] ej juon menin letok ej itok jān ad kajieon̄ mour jim̧we, āinwōt an Jisōs Kraist kar katakin.”19

Juon Kallim̧ur ilo am̧ Jepļaaktok

Eļan̄n̄e eto am jab mour kōn leen wōjke eo, jouj jeļā eok bwe Pā ko Pein Rilo̧mo̧o̧r rej erļo̧k aolep iien n̄an jipan̄ eok. E ej iakwe kōj ilo an jeaaļ, “Ukweļo̧k im itok n̄an eō.”20 Le eo leen rellōn̄ im rej kalle ilo aolep jijen. Jab maron̄ wiaiki kōn jeen, im ejjeļo̧k juon ej kabbōjrak e juon eo me ej m̧ool ilo an ikdeleel.21

Eļan̄n̄e kwoj ikdeleel n̄an jepļaak n̄an wōjke eo im edjo̧n̄e leen eo bar juon alen, jar im kwaļo̧k am̧ ikdeleel n̄an Jemam̧ Ilan̄. Tōmak ilo Jisōs Kraist im kajoor in pinmuur eo An. Ij kallim̧ur eok bwe ilo am̧ reiļo̧k n̄an Rilo̧mo̧o̧r “ilo ļōmņak otemjeļo̧k,”22 leen wōjke eo enaaj am̧, ekaijoļjoļ n̄an am̧ edjo̧n̄e, ekam̧ōņōņō n̄an jetōb eo am̧ “menin letok eo eļaptata an Anij.”23

Pija
Elder Andersen ippān Rikwojarjar ro ilo Portugal ilo aje eo an Lisbon Tampeļ.

Ruo wiik em̧ootļo̧k, ikar lo lan̄lōn̄ eo jān leen ko an Rilo̧mo̧o̧r ilo alikkarin, āinwōt Kathy im n̄a kom̧ro kar pād ilo iien kōjeram̧m̧an eo an Portugal Tampeļ. M̧ool ko an jepļaaktok eo an gospel eo ekar pelļo̧k n̄an Portugal ilo 1975 āinwōt juon anemkwoj in kabun̄. Elōn̄ Rikwojarjar ro rem̧m̧an ro rekar jinointata edjo̧n̄e leen wōjke eo ke ekar ejjeļo̧k jarlepju in jar ko, mōn jar ko, im ejjeļo̧k tampeļ epaak jān 1000 m̧ael (1,600 km) rekar m̧ōņōņō ippām bwe leen wōjke eo eaorōk enaaj kiiō pād ilo m̧weo imōn Irooj ilo Lisbon, Portugal. Ewi wāween aō kautiej im reiļo̧k n̄an Rikwojarjar rein ilo Raan Kein Āliktata ro me rej likūt buruōer im mije wōt Rilo̧mo̧o̧r.

Rilo̧mo̧o̧r ekar ba, “Eo ej pād ilo N̄a, im N̄a ilo e, e in ej jebar elōn̄ leen, bwe n̄e kom̧ jepel jān N̄a kom̧ ban kōm̧m̧an jabdewōt.”24

Kōnono ilo jibbon̄ōn rainin n̄an membōr ro ilo Kabun̄ in peļaakin laļ in, Būreejtōn Nelson ekar ba, “Ro jeiū im jatū rejitōnbōro, kom̧ ej jet ri waanjon̄ak ro remour kōn leen ko me rej itok ilo aer ļoor waanjon̄ak eo an Jisōs Kraist.” Innem ekar ba: “Ij kam̧m̧oolol kom̧! Ij iakwe kom̧!”25

Kōmij iakwe eok, Būreejtōn Nelson.

N̄a ij juon rikam̧ool n̄an kajoor in revelesōn me epād ippān Būreejtōn in ad ejitōnbōro. E ej rikanaan an Anij. Āinwōt Liai eo etto, Būreejtōn Russell M. Nelson ej jeaaļe kōj, im aolep baam̧le eo an Anij n̄an itok im edjon̄e leen wōjke eo. Ij tōmak bwe enaaj wōr ippād ettā im kajoor n̄an ļoor kapilōk eo an.

Ij kam̧ool ilo ettā bwe Jisōs Kraist ej Nejin Anij. An iakwe, An kajoor, im An jouj ej bōktok aolep men ko eļap tokjeer im ejjeļo̧k jem̧ļo̧kier. Ij lukkuun kam̧ool ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Matu 7:16.

  2. Matu 7:17.

  3. Jon 4:36.

  4. Ilo jinoin Jānode 2007, ke ikar kōppopo n̄an kwaļo̧k āinwōt juon eo uwaan Būreejtōnji eo an Jiljilimjuonn̄oul ilo juon nokon an Brigham Young University, ikar kajjitōk ippān Elder David A. Bednar ta eo ekar kōpooje n̄an Pāpode 4, 2007, n̄an kwaļo̧k m̧okta n̄an ejja armej ro wōt rej ron̄jake. Ikar ilbōk ke ekar uwaak bwe kōnono eo an ej kōn jirōk likatōttōt ilo aen in dāpdep eo. Lukkun unin kōnono eo ikar kālet e n̄an kōnono eo aō. Ālkin am̧ro kar kōmeļeļe kōn naan ko ilo kōnono eo am̧ro, kōm kar kile bwe kwaļo̧k eo am̧ro rekar oktak. An kōnono, kar ņa etan “A Reservoir of Living Water,” ekar kwaļo̧k aorōkin aen in dāpdep eo, ak naan an Anij, ej kōn jeje ko rekwojarjar. Ilo ekōnono eo an ekar kajjitōk, “Kwe im n̄a kōjro ej ke riit aolep raan, ekkatak, im kappukot jeje ko rekwojarjar ilo juon wāwen me ej kōmaron̄ kōj n̄an jirōk likatōttōt n̄an aen in dāpdep eo?” (speeches.byu.edu).

    Innem, juon wiik ālkin aō kar bwebwenato ippān Elder Bednar, Būreejtōn Boyd K. Packer ekar kwaļo̧k ilo juon nokon an BYU kōn unin kōnono eo “Ettōņak eo an Liai im Kwe “Lehi’s Dream and You.” Būreejtōn Packer ekar kwaļo̧k aorōkin jirōk likatōttōt ilo aen in dāpdep eo āinwōt juon revelesōn an juon make im im̧we me ej itok n̄an kōj jān Jetōb Kwojarjar. Ekar ba: “Eļan̄n̄e kwoj jirōk likatōttōt ilo aen in dāpdep eo, en̄jake ialam̧ kōn menin letok eo an Jetōb Kwojarjar. … Dāpij aen in dāpdep eo, im jab kōtļo̧k e. Kōn kajoor eo an Jetōb Kwojarjar, kwomaron̄ en̄jake ialam̧ ilo mour in” (Jan. 16, 2007, speeches.byu.edu).

    Unin kōnono eo aō, “Hold Fast to the Words of the Prophets,” ilo M̧aaj 2007 ekar aen in dāpdep eo ej bōk jikin naan ko an rikanaan ro rej mour rainin (Mar. 4, 2007, speeches.byu.edu).

    Kobain aolep naan kein jilu rekar jab jide. Pein Irooj ej jerbal ilo kōnono kein jilu, me kar kōpooj e n̄an ejja armej ro wōt rej ron̄jake, kakilene m̧ōttan ko jilu ilo aen in dāpdep, ak naan ko an Anij: (1) jeje ko rekwojarjar, ak naan ko an rikanaan ro etto; (2) naan ko an rikanaan ro remour rainin; im (3) kajoor eo an Jetōb Kwojarjar. Ekar juon en̄jake in ekkatak eo eaorōk ippa.

  5. Lale 1 Nipai 8:4–12.

  6. 1 Nipai 11:25.

  7. Jon 3:16.

  8. Lale David A. Bednar, “Ettōņak eo an Liai Jirōk Likatōttōt ilo Aen in Dāpdep eo,” Liaona, Okt. 2011, 32–37.

  9. 1 Nipai 11:23.

  10. 1 Nipai 8:28.

  11. Lale Boyd K. Packer, “Lehi’s Dream and You” (Brigham Young University devotional, Jan. 16, 2007), speeches.byu.edu.

  12. Russell M. Nelson, “Jemaron̄ Kōm̧m̧an Em̧m̧anļo̧k im Maron̄ Em̧m̧anļo̧k,” Liaona, Māe 2019, 68.

  13. 1 Nipai 8:33.

  14. Stephen Jason Hall, “The Gift of Home,” New Era, Dec. 1994, 12.

  15. Stephen Jason Hall, “Helping Hands,” New Era, Oct. 1995, 46, 47.

  16. Leta eo an n̄an Elder Andersen jān Kolette Hall.

  17. Leta eo an n̄an Elder Andersen jān Kolette Hall.

  18. Naan in ekōnono eo ilo iien ilomej an Coleman Hall, kar kwaļo̧k jān Elder Andersen me an Kolette Hall.

  19. Russell M. Nelson, “Lan̄lōn̄ im Mour ilo Jetōb,” Liaona, Nob. 2016, 82, 84.

  20. 3 Nipai 21:6.

  21. Lale 2 Nipai 26:25, 33.

  22. Katak im Bujen ko 6:36.

  23. 1 Nipai 15:36.

  24. Jon 15:5.

  25. Russell M. Nelson, “Kien eo Eļap Kein Karuo,” Liaona, Nob. 2019, 100.