2014
Philippines: Kajoor in Jetōb ioon Āne ko ioon Lo̧jet
Eprōļ 2014


Paineer ro ilo Aolep Āne

Philippines: Kajoor in Jetōb ioon Āne ko ioon Lo̧jet

Ium̧win iiō ko 53 rekadu, Kabun̄ in eaar ioon kajoor im eddōk ļo̧k eo eļap ilo Philippines, ņaetan “Pearl of the Orient.”

N̄an Augusto A. Lim, enaan eo kar kwaļo̧k jen ruo mijinede ro rum̧m̧an ded jān United States kar kapen pedped ko kar jeļā raar m̧ool. Juon lawyer im juon Rikirijin, Augusto eaar jeļā bwe katak ko āinwōt wōnm̧aanļo̧k wōt in revelesōn raar men ko me em̧ool ke iaar pād ilo high school im college, iaar tōmak ie.”1

Ālkin jet allōn̄ ko, Augusto eaar errā n̄an kobaļo̧k ilo kweilo̧k ko ilo Jabōt im kar bōk idajon̄jon̄ eo n̄an riit im jar kōn Bok in Mormon. “Iaar jino lukkuun riiti Bok in Mormon ilo ejja jetōb eo wōt me Moronai eaar jiron̄ kōj [n̄an bōke]. Ke iaar kōm̧m̧ane kōn ikdelel eo n̄an jeļā eļan̄n̄e ej m̧ool—ālkin jet lain ko—iaar bōk juon naan in kam̧ool,” eaar ba.2

Ilo Okotoba in 1964, Augusto Lim eaar peptaij im erom membōr eo m̧oktata ilo Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata ilo Philippines, ippān kōrā eo ippān im ejjab to baam̧le eo raar kobatok tokālik. Rainin, ālkin buki iiō in jerbal in jipan̄ eo etiljek ilo Kabun̄ in—eo ekar koba juon kūr ilo 1992 n̄an jerbal āinwōt juon Riutiej an Kabun̄, Riphilippines eo m̧oktata n̄an jerbal ilo kūr jab in—Brother Lim eaar kwaļo̧k tōmak im wujļepļo̧k eo n̄an bukwi taujin Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata rej jokwe ilo “Pearl of the Orient.”

Juon Āne Ejeram̧m̧an

Enan̄in 550 iiō ko m̧okta jen lo̧tak eo an Jisōs Kraist, Irooj eaar kallim̧uri rikanaan eo ilo Bok in Mormon Nipai: “Ij kememej ro ioon āne ko ilo̧meto; im “bōkļo̧k Aō inaan n̄an ro ro nejin armej, aaet, em̧ool ioon aolep laļ eo in laļ in” (2 Nipai 29:7). N̄an elōn̄ ro raar riiti naan kein kāleti, juon kumi in “āne ko ilo̧meto” eaar itok n̄an kōļmenļo̧kjeņ: Philippines:

Kōn juon dettan eo epaak ļo̧k 100 milien armej, Republic eo an Philippines ej juon jikin eitōltōl in āne ko ekoba in enan̄n 7,100 āne ko rej pād ilo tu-iiōn̄ turear in m̧aļo in Asia. Ej juon laļ eo eaiboojoj eobrak kōn armej ro rejouj, rem̧ōņōņō, im rettā. Aaet laļ en ej ioon m̧akūtkūt in laļ ko, taibuun ko, jieb in booļkeno ko, ibwijleplep ko, im jorrāān ko im en̄taan ko jān elōn̄ jorrāān ko kōn menin jeram̧m̧an ko. Ajedeed in jeram̧ōl ej juon apan̄ ejjab jem̧ļo̧k, im Riphilippines ro raar dibuk iien ko kōn jorrāān ko ikkijen kien im menin jeram̧m̧an ejjab bwe.

Bōtaab n̄an ro me rejeļā kōn iaļ ko an Irooj, Philippines ej juon bwidej ejeram̧m̧an n̄an katōk ine ko an ko̧jpeļ in. Ippānļo̧k kajin Tagalog im kajin ko jet, elōn̄ Riphilippine ro rej kōnono kajin In̄lij, eo ej barāinwōt an aolep kajin. Kōn toon in an Spanish kar tōl, elōn̄ ļo̧k jān 90 bōjāān in oran armej rej Rikūrjin; juon m̧ōttan eo edik rej Muslim.

Kajion̄ eo m̧oktata n̄an kwaļo̧k kadkadin Kabun̄ in ilo Philippines ekar kōm̧m̧an ilo 1898 ilo Pata eo an Spanish-American jen Willard Call im George Seaman, Armej ro Rekwojarjar raar pād ilo tariņae jān Utah ro me raar ekapit āinwōt mijenede ro m̧okta jen aer em̧m̧akūt. Ke iien ko rem̧m̧an raar waļo̧k, raar kwaļo̧k ko̧jpeļ eo, ak eaar ejjeļo̧k peptaij ko.

Ilo Pata eo an Laļ in Kein II, jejjo Armej ro Rekwojarjar raar em̧m̧akūt ilo āne ko ippān jar in tariņae ko em̧ōj aer bōk āne ko. Ilo 1944 im 1945, kumi in ritariņae ro raar kōm̧m̧ani kweilo̧k ko an Kabun̄ ilo elōn̄ jikin ko, im elōn̄ ritariņae membōr in LDS ro im rijerbal rijjipan̄ ro raar pād wōt ilo Philippines ke eaar jem̧ļo̧k pata eo. Ilubwiljier ekar Maxine Tate im rioktak eo ekāāl Jerome Horowitz. Raar jim̧or kwaļo̧k kadkadin ko̧jpeļ eo n̄an Aniceta Fajardo. Ke raar jipan̄ bar kalōk m̧weo im̧ōn Aniceta ilo juon eria ilo Manila me ekar jorrāān jen baam̧ ko, Būratōr Horowitz eaar kwaļo̧k kabun̄ eo ekāāl eaar loe ippān Aniceta im leddik eo nejin, Ruth.

Aniceta eaar bōk juon naan in kam̧ool im ikdelel n̄an peptaij, bōtaab Kabun̄ in eaar jab kōmālim peptaij ko n̄an Riphilippines ro ilo kar tōre eo kōnke eaar ejjeļo̧k iunit ko an Kabun̄ in ilo āne ko. Elder Harold B. Lee (1899–1973) jen Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro eaar jeļā kōn ikdelel eo an Aniceta, im jerbal eo an āinwōt jeban eo an General Serviceman’s Committee, Elder Lee eaar kōmālim peptaij eo an Aniceta. Ilo jibbon̄ in Ijtō eo ilo 1946, Aniceta Fajardo eaar peptaij jen Loren Ferre im ej kiiō kile āinwōt Riphilippines eo m̧oktata kar jeļā eaar erom̧ membōr in Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata.

Ioļapļap in Jerbal in Mijendede

Ālkin pata eo, kumi ko an Kabun̄ in raar ejaak ilo ruo U.S. military base ko—Clark Air Base im Subic Bay Naval Base—ilo an ritariņae membōr ro an Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata kar reim̧aanļo̧k n̄an ejaake eo an Kabun̄ in ilo Philippines. Ilo Okwōj 21, 1955, Būreejtōn Joseph Fielding Smith (1876–1972) eaar kōjeram̧m̧an jerbal in kwaļo̧k ko̧jpeļ eo ilo Philippines. Ijoke, apan̄ ko kōn kien, raar karum̧wij ļo̧k an mijenede ro tōkeak ļo̧k m̧ae 1961.

Ilo 1960, Elder Gordon B. Hinckley (1910–2008), eo ekar juon Rijipan̄ n̄an Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro ilo tōre eo, ekar loļo̧k Philippines kōn jejjo raan ko. “Iaar kwaļo̧k erreim̧aanļo̧k eo bwe jerbal in mijenede enaaj … wejepedik ainwōt an kar ilo elōn̄ jikin ko jet ilo laļ in.”3 Ilo iiō eo tok juon, ālkin eļap kōppopo im kar an kadedeļo̧k peba ko jen membōr ro āinwōt Maxine Tate Grimm im Būreetjōn Robert S. Taylor jen Southern Far East Mission im barāinwōt ro m̧ōttam̧ me rejjab uwaan Kabun̄ in, Elder Hinckley eaar jepļaak ļo̧k n̄an āne ko n̄an bar kōjeram̧m̧an Philippines n̄an ijjino eo an jerbal in mijenede.

Ilo Eprōļ 28, 1961, ilo juon eria itulikin Manila, Elder Hinckley eaar ioon juon kurup edik in membōr ro rej jerbal in tariņae, ro rej Riamedka, im juon membōr Riphilippines—David Lagman—im kar kōm̧m̧ane juon jar ejeno̧lo̧k “bwe enaaj lōn̄ taujin ro me renaaj bōk ennaan in im maron̄ jeram̧m̧an jān e.4 Naan ko, raar waļo̧k jen juon rikarejeran Irooj em̧ool, ejjab to eaar erom naan in kanaan.

Mijinede ro emen m̧oktata—Raymond L. Goodson, Harry J. Murray, Kent C. Lowe, im Nester O. Ledesma—raar tōkeak ļo̧k ilo Manila jet wiik tok ālik. “Riphilippines ro raar kanooj pojak in bōk ko̧jpeļ eo,” Elder Lowe eaar ba. “Ke jeban baam̧le eo eaar kālet n̄an kobatok ilo Kabun̄ in, ilo elōn̄, elōn̄ jekjek ko rellōn̄ bwe aolepen baam̧le eo renaaj koba tok ilo Kabun̄ in.”5

An Kabun̄ in Eddōk ļo̧k

Jerbal eo eaar eddōk ļo̧k n̄an jon̄an eo me Philippines Mission ekar ejaak ilo 1967. Ke ej jem̧ļo̧k iiō eo, eaar wōr 3,193 membōr ro ilo mijen eo, 631 ro raar oktak tok ilo iiō eo. Ilo 1973 Kabun̄ in ilo Philippines eaar ļapļo̧k n̄an enan̄in 13,000 membōr ro. Ilo Māe 20, 1973, Stake eo ilo Manila Philippines eaar ejaak, ippān Augusto A. Lim āinwōt būreejtōn. Ilo 1974 mijen eo eaar ajej, ejaake Philippines Manila Mission im Philippines Cebu City Mission.

Ilo Okwōj in 1975, Būreejtōn Spencer W. Kimball (1895–1985) eaar itok n̄an Manila n̄an tōl kweilo̧k eo eļap m̧oktata ilo Philippines. Okwōj ekar juon allōn̄ in lan̄, ekōm̧m̧an bwe ito-itak en ļapļo̧k an pen n̄an ro rej itok jān itulikin Manila. Juon baaj eobrak kōn Armej ro Rekwojarjar jān Laoag City renan̄in kar jab tōprak wōt, ak Armej ro Rekwojarjar raar bwilli wa eo waer jān juon pedkat im kar akweļap n̄an rikattōr eo bwe en bar ro̧o̧l. Bar juon kumi in Armej ro Rekwojarjar raar peran ilo kijoon lojet ko ren̄n̄at ium̧win jilu raan ko kōnke raar aolep aorōk, āinwōt an juon sister kar ba, ej n̄an lo im ron̄jake ainikien juon rikanaan an Anij emour.

Būreejtōn Kimball eaar bar loļo̧k Philippines ilo 1980 n̄an tōl bar juon kweilo̧k eļap an eria, im eaar barāinwōt kweilo̧k jidik ippān Ferdinan Marcos būreejtōn eo an Philippines. Kweilo̧k in eaar kepooj iaļ eo n̄an an Kabun̄ in n̄an āliktata kōpeļļo̧k juon jikin kaminene an mijenede ilo Philippines ilo 1983 im pojak n̄an aje Manila Philippines Tampeļ eo ilo iiō eo tok juon. Ilo 1987 Philippines/Micronesia Eria eo eaar ejaak kōn headquarter ko ilo Manila.

Kālet ko jān Bok in Mormon raar ukook n̄an kajin Tagalog ilo 1987. Ukook ko an Bok in Mormon rej kiiō pād ilo jet kajin ko an Philippines, ekoba Cebuano.

Kōjeram̧m̧an ko ilo Tampeļ

Ilo Tijem̧ba 1980, Būreejtōn Spencer W. Kimball eaar jilkinļo̧k jeban eo an ra eo an real estate an Kabun̄ n̄an Manila n̄an pukot juon jikin ekkar n̄an juon tam̧peļ. Ālkin ļōmņake kōn jet jikin ko, jeban eo eaar jilkinļo̧k juon kajjitōk n̄an wiaiki 3.5 acres (1.4 ha) ilo Quezon City. Jikin eo eaar ereeiļo̧k n̄an Marikina Valley eo, im ijo ej pād ie epidodo tōparļo̧k n̄an elōn̄ membōr ro an Kabun̄ in. Kajjitōk eo eaar weppān, im weto eo kar wiaiki ilo Jānode 1981. Etan iaļ eo eaar oktak n̄an Temple Drive ilo kajjitōk eo an Kabun̄ in.

N̄an iien rupe bwidej eo ilo Okwōj 25, 1982, kōjekdo̧o̧n kauwōtata ko an juon taibuun, enan̄in 2,000 membōr ro an Kabun̄ in raar kuk ippān doon jān aolep m̧ōttan ko ilo āne ko kōn waan ioon dān, tūrein, im baaj. Ekkal eo an tam̧peļ eaar jab etto ejjino, im eaar pojak n̄an kar aje ilo Okwōj 1984.

Epaakeļo̧k 27,000 membōr ro im ro rejjab membōr raar aloje tam̧peļ eo m̧okta jen an aje. Raar itok men̄e taibuun ko ruo—kōn 48 awa ko kōtaer—me eaar kakkure Philippines jet raan m̧okta ļo̧k. Armej ro Rekwojarjar raar itok jān jikin ko rettoļo̧k raar itaakļo̧k m̧ōk bōtaab m̧ōņōņō. Ilo elōn̄ jekjek ko raar ilo̧k ilo iaļ ko rōjerer n̄an Manila kōnke iaļ ko raar ibwijleplep im būriij ko raar jorrāān kōn an ļap an reba ko lutōkļo̧k.

Aiboojoj eo an tam̧peļ eo eaar kabwilōn̄ rilotok ro, ekoba Riphilippines ro rebun̄bun̄. Rijeje eo Celso Carunungan eaar ba “juon en̄jake in kwojarjar, me n̄e kwoj delo̧n̄ļo̧k kwoj etal n̄an ioon am̧ Rikōm̧anm̧an.” Colonel Bienvenido Castillo, chief chaplian eo an Police Force eo an Philippine, kar ba bwe tam̧peļ eo ej “juon jikin komaron̄ in ļōmņak kōn men ko an lan̄ kōnke kwoj pād ilo juon mejatoto em̧m̧an.” Ruo nun raar kwaļo̧k bwe tam̧peļ eo “ej lukkuun m̧weo im̧ōn Irooj.” Eva Estrada Kalaw, juon rikweilo̧k an Philippine, eaar ba n̄an eo ej tōl, “Ikōņaan bwe kom̧in kalōk elōn̄ ļo̧k tam̧peļ ko ijin.”6

Būreejtōn Hinckley, Rikakipilōklōk eo Kein Karuo ilo Būreejtōnji eo Kein Kajuon ilo tōre eo, kar tōl kweilo̧k ko n̄an door dekā in jabōn em̧ eo ilo Juje, Jeptōm̧ba 25, 1984. Ratimjuon m̧wein̄an in aje ko raar kōm̧m̧an, kōm̧m̧an ilo jiļōjteļ ruum̧ eo. Emaron̄ 6,500 Armej ro Rekwojarjar jān 16 stake ko im 22 district ko ilo Pacific Eria raar pād ilo m̧wein̄an ko m̧okta.

Ālkin wōt an dedeļo̧k m̧wein̄an in aje eo āliktata, Paulo V. Malit Jr. im Edna A. Yasona raar ripālele ro m̧oktata kar m̧are ilo Manila Philippines Temple, ilo Jeptōm̧ba 27, 1984. Būreejtōn eo m̧oktata an tam̧peļ eo, W. Garth Andrus, kar kōm̧m̧ane kōm̧are eo.

Elōn̄ membōr in Kabun̄ ro raar ļain n̄an bōk menin letok kwojarjar ko aer, jino ippān rijerbal ro an kain̄i. Jerbal in tam̧peļ eaar wōnm̧aanļo̧k n̄an bon̄ōn eo n̄an raan eo juon.

Membōr ro raar en̄jake juon ikdelel n̄an deļo̧n̄e tampeļ eo. Ro me raar jokwe etto lo̧k jān Manila raar aikuj in karmejete eļap n̄an etal etto ļo̧k ilo waan ioon dān ak baj. Ak raar itok wōt im kar bōktok ippāer tok bwebwenato ko kōn tōmak im kije.

N̄an Bernardo im Leonides Obedoza jān General Santos, etal etto ļo̧k n̄an Manila āinwōt eaar pen. Ak āinwōt em̧m̧aan ruwia kake eo eaar ilo̧k im wia kake aolep men ko ewōr ippān n̄an wiaik juon bōōr eo eļap wōņāān (lale Matu 13:45–46), ripālele in raar kālet n̄an wia kake m̧weo im̧eer n̄an kōļļāk tireep eo aer bwe er im ajri ro nejier ren maron̄ in liāp āinwōt juon baam̧le indeeo. Ālkin aer wia kake m̧weo im̧weer im enan̄in aolep men ko m̧weier, raar maron̄ kobaik men ko ippān doon n̄an lale jon̄an eo n̄an kōļļāik wōņāān ratimjuon armej n̄an iuwe ilo waan ioon dān eo n̄an Manila. Leonides eaar inepata kōnke emaron̄ in ejjeļo̧k aer jāān in bar ro̧o̧l. Bōtaab Bernardo eaar ba n̄an e ke Irooj enaaj kake. Raar liāp āinwōt juon baam̧le n̄an iien im aolep indeeo ilo tam̧peļ eo ilo 1985. Eaar wōr tokjeņ karmejete ko raar kōm̧m̧ani, bwe ilo tam̧peļ eo raar lo lan̄lōn̄ eo ilōn̄in aolep lan̄lōn̄—bōōr eo aer ejjeļo̧k wōņāān. Im m̧ool n̄an naan ko an Bernardo, bwe Irooj eaar kake. Ilo jepļaak ļo̧k eo aer jān Manila, juon m̧ōttāer eo ejouj eaar leļo̧k jikin aer jokwe. Ajri ro nejier raar kadedeļo̧k aer jikuul, im baam̧le eo raar make bōk juon m̧weier em̧ ilo juon jikin ekāāl.

Ilo Eprōļ 18, 2006, Būreejtōnji eo Kein Kajuon eaar kwaļo̧k kōn jerbal in ekkaļ eo an Cebu City Philippines Tempel. Ron̄ kōn ennaan in, elōn̄ membōr ro an Kabun̄ in raar kōmejaaļaļ kōn lan̄lōn̄. “Kōmij jeram̧m̧an kōnke Irooj eaar kālet Cebu City n̄an jikin eo an tampeļ eo tok juon,” Cear Perez Jr. eaar ba, jeban eo an Cebu City Institute of Religion.

Jejjo allōn̄ ko ālkin aje eo an Cebu City Philippines Temple, Riphilippine Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata raar bar juon alen lo un eo n̄an m̧ōņōņō. Ilo Oktoba 2, 2010, ilo ennaan in kōpeļļo̧k ko an ilo kweilo̧k eo eļap, Būreejtōn Thomas S. Monson eaar kwaļo̧k kōn jerbal in ekkaļ eo an Urdaneta Philippines Temple, ilo Pangasinan.

Eo Em̧m̧m̧an Tata Ej Itok Wōt

Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata ilo Philippines elukkuun in kāāl n̄an keidi ewi jon̄an jerbal eo ilo laļ ko jet, bōtaab ej mejān kajjik eo ilo āne kan raiboojoj. Eddōk ļo̧k eo an Kabun̄ in eaar lukkuun kabwilōn̄lōn̄; im aaet men eo em̧m̧an tata ej itok wot. Elder Michael John U. Teh jen Jiljjilimjuonn̄oul eo, Riphilippine eo kein karuo eaar kūr n̄an jerbal āinwōt juon Routiej an Kabun̄ in, eaar ba, “Kōj [Armej ro Rekwojarjar ilo Raan ko Āliktata Riphilippine ro] jaikuj in kepooj kōj make eļap ļo̧k ilo jetōb jen kar m̧okta kōnke jerbal in en wōnm̧aan ļo̧k ilo ak jipan̄ eo ilo kōj.”7

Ilo m̧ool, ilo an 21st century eo wōnm̧aan ļo̧k wōt, Kabun̄ eo kar kōjepļaaktok enaaj wōnm̧aan ļo̧k wōt n̄an an eddōk ļo̧k ilo dettan im kareel elōn̄ im lōn̄ Riphilippine ro n̄an bōk ennaan eo im erom juon kōjeram̧m̧an n̄an armej ro kar kālete ilo āne ko ilo̧meto. N̄an Elder Teh im Riphilippine ro Rekwojarjar, “kallim̧ur … ko reļļap an Irooj n̄an er ro rej pād ilo āne ko ilo̧meto” (2 Nipai 10:21) rej kiiō kūrm̧ool.

Kakeememej ko

  1. Augusto A. Lim, in R. Lanier Britsch, “‘Faithful, Good, Virtuous, True’: Pioneers in the Philippines,” Ensign, Aug. 1997, 60; Liahona, Feb. 1998, 44.

  2. Augusto Lim, in Gelene Tobias, “Augusto Lim: The Man of Many Firsts,” countrywebsites.lds.org/ph/index.php/dateline-philippines/jubilee-2011.

  3. Lale Sheri L. Dew, Go Forward with Faith: The Biography of Gordon B. Hinckley (1996), 213–15.

  4. Gordon B. Hinckley, “Commencement of Missionary Work in the Philippines,” Tambuli, Apr. 1991, 18.

  5. Intōrpiū ippān Kent Clyde Lowe jen James Neil Clark, Jept. 3, 2007.

  6. Francis M. Orquiola, “Temple Dedication Rewards Faith of Filipino Saints,” Ensign, Nov. 1984, 107.

  7. Michael John U. Teh, “Scriptures and Spiritual Preparation” [Area Presidency Messages, May 2011].

Eddōk ļo̧k in Membōr ro an Kabun̄ ilo Philippines

1967: 3,193

1970: 13,000

1980: 17,424

1990: 237,000

2000: 373,000

2012: 661,598