2013
Kālet M̧ōttan eo Em̧m̧an
Eprōļ 2013


Kālet M̧ōttan eo Em̧m̧an

Jet iien kwoj aikuj joļo̧k juon men em̧m̧an n̄an juon men em̧m̧anļo̧k.

Juon raan Zoltán Szücs jen Szeged, Hungary, eaar bwilōn̄ kōn ko̧o̧j in kayak eo an ilo an jiron̄ e ke ej jamin naaj ilo̧k n̄an jiāe eo ilo Germany.

“Ejja raan eo wōt ar iien peptaij eo aō, kōn menin iaar ba jab,” Zoltán eaar ba.

Ke ar 17 iiō dettan Zoltán ar wiini elōn̄ jiāe ko ilo kayak. Eaar juon ikkure eo ebun̄bun̄ ilo Hungary, im Zoltán ar m̧ōkade—bwe an m̧ōkade jon̄an eaar erom juon m̧ōkadetata eaar juon men epidodo an erom. Eļapļo̧k jān jokālet n̄an joļo̧k juon iien jiāe, Zoltán ejjab to eaar lukkuun joļo̧k kayak. Ewōr men en em̧m̧anļo̧k n̄an an kōm̧m̧ane.

Kayak eaar juon ikkure em̧m̧an n̄an Zoltán. Ium̧win iiō ko in jerbal ippān kooj eo an, eaar jeļā kōmmaanwa, pokake, im kije ilo jerbal. Zoltán ar barāinwōt jeļā n̄an bōbrae uno ko rekajoor im imminene ko me remaron̄ kakkure ikkure eo an. Eaar jab juon mour epidodo; ar ajimakeke, im ebōk iien n̄an juon rikkure eo em̧ōkade. Rikkure ro rem̧ōkade rej kōmālmel 12 awa juon raan im rej aikuj jiāe ilo raan in Jabōt.

“Kayak ar bōk aolepān iien ko aō,” Zoltán eaar ba. “Iaar kanooj jeļā. Kōn men jab in, iaar joļo̧k elōn̄ men ko jān mour eo aō.”

En̄in ej etke Zoltán kālet bwe ejjab maron̄ kōm̧aatļo̧k an make n̄an jim̧or ko̧jpeļ eo im kayak. Ilo 2004 eaar jiron̄ļo̧k ko̧o̧j eo an ke ej jamin naaj bar kayak.

Ilo jinoin ļo̧k iiō eo mijenede ro raar jino katakin jinen Zoltán. Eaar jab bōk koņaan ilo katak ko. Eaar jidik kōn jidik bōk kūr eo an jinen n̄an pād ilo iien peptaij eo an. Bōtaab būruwōn kar im̧we kōn ta eo ar en̄jake ke ej deļo̧n̄e im̧ōn jar eo. Zoltán eaar errā n̄an ioon mijenede ro, jidik in kōnke emaron̄ kwaļo̧k en̄jake eo an ippāer.

“Mijenede ro raar itok limoer ippa kōnke raar mour āinwōt armej bōtaab raar mour ilo juon jon̄ok eutiej,” eaar ba.

Kōnke jon̄ok ko routiej me Zoltán eaar mour kadede kaki āinwōt juon rikayak, eaar m̧ōkaj n̄an bōk katak ko an ko̧jpeļ eo āinwōt men eo eaorōk. Eaar peptaij ruo allōn̄ tokālik.

Ilo jinoin eaar ļōmņak emaron̄ kayak ļo̧k wōt ak jab jiāe ilo Jabōt ko. Ak kōnke ej kain armej eo me, juon iien eaar wujlepļo̧k n̄an juon m̧akūtkūt ak kooj, ekōņaan kōm̧m̧an bwe en em̧m̧an an kōm̧m̧ane, eaar kālet n̄an joļo̧k kayak.

Eaar bar kajjieon̄ kayak āinwōt juon kaitoktok limo ālkin an peptaij. Ke eaar kōm̧m̧ane, kooj eo an eaar kajjitōk ippān n̄an jipan̄ katakin ro jet im karōki tūreep ko ilo an jab jiāe. Ak eaar jab kōņaan kōm̧m̧an kalim̧m̧ur n̄an kayak—ak m̧akūtkūt ko jet—me remaron̄ bōk wāween an rikaļoor.

Kōn menin Zoltán ar dood jōbwe ko an im wūjlepļo̧k an make n̄an jerbal in jipan̄ an Kabun̄ ilo juon jokālet āinļo̧k wōt eo an Būreejtōn Howard W. Hunter (1907–95) ar kōm̧m̧an ke eaar m̧are. Būreejtōn Hunter eaar juon rikōjan̄jan̄ eo etijem̧ļo̧k eo ekōņ kōjan̄jan̄ elōn̄ kain kein kōjan̄jan̄ ko. Ilo joteen ko eaar kōjan̄jan̄ ilo orchestra, bōtaab wāween mour an ro me eaar iiaio ippāer reidaptok ippān jon̄ok ko an ko̧jpeļ eo. Kōn menin Būreejtōn Hunter eaar kakoņ kein kōjan̄jan̄ ko an im kar kwaļo̧k tok ilo wōt iien an baam̧le al ippān doon.1

Zoltán ar o̧o̧n̄ kake kayak, ak eaar kile bwe an iakwe n̄an kayak ar jab bwe an kajoor n̄an jiāe ippān, im bōlen anjo̧ ioon, an iakwe n̄an Irooj eļan̄n̄e eaar pād epaake wōt ikkure eo.

Ejja pedped in wōt emaron̄ in jerbal n̄an kajjojo m̧akūtkūt me ebōk kōj jān wōn eo Anij ekōņaan bwe jen āinwōt. N̄an kōj kajjojo emaron̄ in em̧m̧anļo̧k n̄an diplo̧k mour ilo an ejjeļo̧k jet men—m̧ool eļan̄n̄e raar men ko rem̧m̧an—ijjelo̧kin kakkure mour indeeo eo ad kake er.

“Kabun̄ in eaar erom̧ m̧ōttan mour eo aō,” Zoltán eaar ba. “Jeļā bwe kayak ejjab maron̄ in juon mour eļan̄n̄e iaar kōņaan erom kajoor im bwe enaaj kar baj juon kein kalimomo, eaar pidodo n̄an joļo̧k. Ijjelo̧kin, iaar kōņaan bwe in pedped wōt ilo Jemedwōj Ilan̄.”

Zoltán ar jino ekkatak ko̧jpeļ eo kōn ejja ikdelel eo eaar bōktok n̄an jabdewōt kōttōpar. Eaar kōm̧m̧ane juon kōttōpar n̄an jerbale juon mijen. Eaar kōņaan pād ilo laļ eo an im katakin ro jet.

Eaar jerbal ilo Hungary im kiiō ej jerbal āinwōt juon rūkaki in English ilo high school. Eaar wōnm̧aanļo̧k wōt n̄an karōk iien ko an ilo ko̧jpeļ eo. “Ewōr men ko jaikuj in julo̧k kōnke remaron̄ in pād ilo iaļ eo an Anij,” ej ba. “Epidodo n̄an jolo̧k nan ilo iien eo jej jeļā jej aikuji. Emmakijkij ad jab kile n̄āāt jej aikuj in joļo̧k juon men em̧m̧an n̄an juon men em̧m̧anļo̧k. Jej ļōmņak ejjab nana, jemaron̄ in dāpiji im ļoor karōk eo an Anij.” Ak Zoltán ejeļā bwe jej aikuj in joļo̧k em̧m̧an eo eļan̄n̄e ej dāpij kōj jān ļoor karōk eo an Anij n̄an kōj.

Kakeememej

  1. Lale Eleanor Knowles, Howard W. Hunter (1994), 81.

Zoltán Szücs, jen Szeged, Hungary, eaar joļo̧k kayak n̄an bōk eļapļo̧k iien n̄an ko̧jpeļ eo.

Ilōn̄: pija © Thinkstock; ilaļ: pija jen Adam C. Olson