2012
Katakin Erreo im Wānōk
Oktoba 2012


Im̧ōko Im̧ōd, Baam̧le ko Ad

Katakin Erreo im Wānōk

Pija
Matthew O. Richardson

Ro jinen im jemān remaron̄ kōjerbal wāween kein jiljiljino n̄an katakin ajri ro nejier ikkijeen wāween ippān doon eo erreo.

Iaar jeram̧m̧an n̄an ioon jodikdik ro im rūm̧m̧an ded ro jān aolep jikin jerbal im jān aolepān laļ in. Ilo juon iien Iaar kōnono ippān juon kumi in rūm̧m̧an ded ro eļap aer kabwilōn̄lōn̄ kōn wānōk, erreo, im mour jim̧we. Ālkin aō jiron̄ er wāween an ļo̧kjeņaō kōn kajjitōk ko aer, lōke, im baotokier, im m̧wilier, Iaar kajjitōk, “Ewi wāween ami maron̄ kwaļo̧k, jeļā ilo ami uwaak, im inem̧m̧an kōn juon unin kōnono āinwōt in?” Juon jiron̄ eaar ba ilo an ejjeļo̧k pere, “Jinō im jema rej katakin.” Ro jet raar kōm̧akūtkūt bōrāer ilo errā. Menin ej en̄jake eo elam waan ej kwaļo̧k im̧we eo an ro jinen im jemān ilo mour ko an ajri ro nejier—eļaptata ilo eddo eo aer n̄an katakin kōn wānōk, erreo, wāween ippān doon eo erreo, im jem̧jerā eo ejjet.

Ilo m̧ool, elōn̄ ro jinen im jemān remaron̄ jab katakin ajri ro nejier kōn unin kōnono ko ikijeen wāween ko rettoon an kanniōk jon̄an aer maron̄. N̄an waanjon̄ak, ilo juon etale elōn̄ļo̧k jen 200 rūm̧m̧an ded ro reniknik rej Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata, Iaar loe wōt 15 bōjāān kar kile bwe ro jineer im jemāer rej jipan̄ eo eļaptata kōn meļeļe ko ikijeen kōnono ko kōn wāween ko rettoon an kanniōk. Membōr rein reddik raar ba bwe raar ekkatak kōn unin kōnono in eaorōk eļapļo̧k jān ro jerāer ak ro m̧ōttāer, Intōrnet, pija, ikkure, bok ko, ro nukier, ak ritōl ro an Kabun̄.

Aaet, ejjab juon unin kōnono epidodo n̄an katakin. Ak Ij tōmak ro jinen im jemān rej rūkaki ro rem̧m̧antata n̄an leļo̧k kain pedped kein rekwojarjar. Laajrak in wāween katakin kein renaaj jipan̄ eok ejaak, wājepdik, im pedped ko ejjeļo̧k jem̧ļo̧kier im kōkm̧anm̧anļo̧k ekkatak eo ewājepdik im katakin—eļaptata ilo katakin ajri ro nejim wāween n̄an mour wānōk im mour erreo.

Katakin im ekkatak rej aikuj ijjino ilo iiō ko im̧aantata. Ro jinen im jemān ro rewāpjedik rej katakin ajri ro nejier kōn unin kōnono ko kōn wāween ko rettoon an kanniōk rej meļeļe bwe eļap an ajri ro nejier jelm̧ae kain unin kōnono rot kein ilo iiō ko reddik jen er ak jen an ro jineer im jemāer kōtmene ak kōņaan. Elōn̄ ajri ro rej jedmatmat n̄an kadkadin pija ko rettoon ilo Intōrnet āinwōt ro reddik 11 iiō rūtto im ro jet reddikļo̧k. Jikin ikkure ko, m̧akūtkūt in ikkure ko, karelel, aaet jikin iiaio ko ilo media rej kanooj ļapļo̧k obrak kōn pija ko ikijeen wāween ko rettoon an kanniōk im ļōmņak ko rejjab jejjet.

Jet m̧am̧a im baba rej kajjitōk, “N̄āāt Inaaj aikuj jino kōnono kōn unin kōnono ko rejelet wāween ko rettoon an kanniōk? Ej pedped ioon iiō im ekkeke eo an ajri eo im jekjek eo epād ie. Tōl an jetōb enaaj itok ilo an ro jinen im jemān lukkuun im tiljek etale m̧wil eo an ajri eo nejier, karōk n̄an ron̄jake ajri eo nejier, im bōk iien n̄an kile im jeļā n̄āāt im ta eo n̄an katakin. N̄an waanjon̄ak, Ij keememej an ļaddik eo nejū kajjitikin eō kajjitōk ko kōn ekkatak ko ikijeen menin eddōk im menin mour iien eo ej kab lalem iiō ritto̧o̧n. Tōre in me eaar kanooj kaamijak, eaar alikkar bwe eaar juon iien ejim̧we n̄an kōnono. Mekarta, ilo aō ļōmņak kōn ewi wāween aō uwaak, āinwōt eaar alikkar bwe eaar jab juon iien n̄an kōnono ippān ļaddik eo nejū kōn aolep unin kōnono ko rejelet wāween ko rettoon an kanniōk.

Katakin im ekkatak ej aikuj emakijkij an waļo̧k. Ekkatak ej juon jerbal ijjeļo̧kin juon m̧akūtkut emakeļo̧k iaan. Eļan̄n̄e ej itok n̄an katakin ajri ro kōn kadkadin wāween ippān doon eo erreo ak men ko jet rejelet, armej jet iien rej ļōm̧nake āinwōt “kōnono” Men̄e kar karōke ak jab, meļeļe in ej jerbal bwe ro jinen im jemān ren katakin unin kōnono in ilo juon iien kōnono emakeļo̧k iaan. Menin ejjab wāween eo ewājepdik n̄an juon ajri n̄an ekkatak. Rilo̧mo̧o̧r eo eaar katakin bwe jej ekkatak “lain im bar lain, naan in kain̄i im bar naan in kain̄i” (2 Nipai 28:30). Enaaj ļapļo̧k ad tōprak ilo katakin ilo ad bar kōnono kōn unin kōnono eo ippān ajri eo nejid ilo aer rūttoļo̧k im ekkekeļo̧k. Ro jinen im jemān ro remeļeļe pedped in rej kōpooj er make ilo lōlātāt, en̄jake, im jetōb n̄an katakin ajri ro nejier kōn unin kōnono ko rejelet wāween ko rettoon an kanniōk tōre eo ajri eo nejier ej ajri im likao ak jiron̄.

Ekkatak im katakin eo ewājepdik ej pedped wōt ioon jem̧jerā eo ikōtaan rūkaki eo im rikkatak eo. Eļan̄n̄e ej itok n̄an katakin ajri eo kōn unin kōnono ko rejelet wāween ko rettoon an kanniōk, enan̄in aolep ro jinen im jemān rej inepata im nan̄in jab kobaik ta ko rej aikuj ba. Iien in me menin ej aorōk, katakin im ekkatak eo ewājepdik ej jejjet em̧m̧anļo̧k jen kōnono im kwaļo̧k kōn kadkadin. Ilo m̧ool, wāween eo ro jinen im jemān rej jino kōjerbale n̄an katakin ajri eo nejier bōlen eļapļo̧k an aorōkļo̧k jen ta ko remaron̄ ba. Ekkatak eo ej rie jem̧ļo̧k eo me ro jinen im jemān ro rej kareel ajri eo nejier eļapļo̧k n̄e rej jerbale unin kōnono ko ikijeen wāween ko rettoon an kanniōk rej armej ro me rejjab ālkin jepjep, rej kwaļo̧k iakwe im kea, im rej lukkuun bōk koņaaer ilo mour ko an ajri ro nejier.1

Ennaan ko jān peba in etale eo aō kōn jodikdik ro rej Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata ej ālij im pedped wōt ioon kōņaan eo bwe ro jineer im jemāer ren kar ļapļo̧k aer kōnono ak m̧ōņōņō in kōnono kōn unin kōnono ko rejelet wāween ko rettoon an kanniōk. Rūm̧m̧an ded rein raar kwaļo̧k bwe raar jab kōņaan wōt bwe ro jineer im jemāer ren koba ilo jerbal in, ak raar barāinwōt kōņaan bwe ro jineer im jemāer ren “kōnono ippāer ijjeļo̧kin kōnono n̄an er.” Raar oon̄ kōn kōnono ko me raar “iakwe,” “kōtmene,” “ineem̧m̧an,” im jab lukkuun “kajookok.” Rej aikuj rōjan̄ ro jineer im jemāer n̄an buuļ jerbal ilo aer lukkuun kepaak, pād, iakwe, im leln̄o̧n̄ kōn juon unin kōnono, jekjek, eļaptata iien. Eļan̄n̄e ewōr juon wōnāān n̄an kōļļāik ro jinen im jemān n̄an katakin eo ewājepdik n̄an ajri eo nejier kōn men ko eļaptata tokjāer, ej n̄an ro jinen im jemān n̄an m̧akūtkūt ilo wāween kein ko renaaj jipan̄ ajri ro nejier en̄jake inem̧m̧an im kōjparok ilo kōnono kōn aolep unin kōnono ko—eļaptata unin kōnono ko an juon make.

Katakin im ekkatak eļapļo̧k aer wājepdik n̄e unin kōnono eo ej ekkar im m̧ool. Pedped wōt ioon kepaak eo ad, katak eo ikijeen wāween ippān doon eo ejjab erreo maron̄ en̄jake apan̄, jōkkar, pen, ak kōjekdoon kapilōk. Juok kii n̄an tōprak ej n̄an kile bwe enan̄in aolep kajjitōk ko im inepata ko ippān ajri ro rej en̄jake ko n̄an jekjek ko im ekkatak ko ilo lukkuun mour in. Ilo ad leļo̧k ad, ron̄jake, im etale ajri ro nejid, jenaaj kile ta eo jej aikuji n̄an katakin.

N̄an waanjon̄ak, pija ko, jon̄ok ko, m̧akūtkūt ko rebun̄bun̄, būrokraam̧ ko ilo tipi, karelel ko, ainikien kōjan̄jan̄ ko rej bōktok elōn̄ iien em̧m̧an n̄an kōnono kōn jon̄ok ko kōn erreo. Iien ko jet rem̧m̧an renaaj itok ilo ad etale jem̧jerā eo an ajri ro nejid im aer m̧akūtkūt ippān ro jet, wāween aer im ro m̧ōttāer ekkōņak, naan ko rej kōjerbali, wāween aer make en̄jake kōn mour in kanniōk, barāinwōt ukoktak in ukook ko an erreo im jon̄ok ko kōn erreo ilo jukjukinped eo. Ebooļ lukkuun iien ko rem̧m̧an n̄an kōnono kaki ippān ajri ro kōn erreo im wānōk.

Bōlen ļamļam in katakin eo eaorōk ej kōm̧m̧an ilo an ro jineer im jemāer jejjet ilo erreo, karbab, im wānōk ilo mour ko aer make. Ajri ro renaaj ļapļo̧k aer ron̄jake im ļoor kapilōk jen ro jineer im jemāer n̄e kapilōk ej pedped wōt ioon waanjon̄ak ko rem̧m̧an an ro jineer im jemāer.

Oktak eo ej barāinwōt m̧ool. Ilo an Elder Robert D. Hales Jen Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro kar ba: “Ilo elōn̄ wāween ko, m̧akūtkūt ko ad rej ellaajļo̧k jen naan ko ad. Būreejtōn Brigham Young (1801–77) eaar katakin: ‘Jej aikuj kōm̧m̧an n̄an [ajri ro nejid] juon waanjon̄ak eo me renaaj kōņaan in ļoore. Jej ke kile menin? Ewi emakijkij in ad loe an ro jinen im jemān akweļap kōn pokake, m̧wil em̧m̧an, naan ko rejouj, em̧m̧an baotokin, juon ainikien em̧m̧an im māj ebbōļ jān juon nin̄nin̄ ak ajri eļan̄n̄e er make reobrak kōn mejān kamōn̄ im buron̄. Ewi wāween an menin in jab jejjet im jab meļeļe!’ Ajri ro nejid renaaj kile kain jab jejjet kein ilo kōj im bōlen pukōt jokālet ko n̄an m̧akūtkūt ilo ejjā wāween kein wōt.”2

Rikkatak ro em̧m̧anļo̧k aer ekkatak n̄e rej meļeļe ta eo rūkaki ro rej katakin. Ekanooj lōn̄ jodikdik im rūm̧m̧an ded ro rej kwaļo̧k aer rub būruwer bwe ro jineer im jemāer aaet ritōl ro ilo Kabun̄ eo rej kōņaan in kōjerbal “code words ak naan ko rejjab alikkar” im rejjab kwaļo̧k ennaan ko eļapļo̧k aer letok eļapļo̧k kajjitōk jān uwaak ko im eļapļo̧k aer kainepata jen kajo̧o̧r. Menin elukkuun m̧ool eļan̄n̄e ej itok n̄an unin kōnono ko ikijeen wāween ko rettoon an kanniōk.

Tōre eo iaar jerbal āinwōt juon bisop an juon ward an rūm̧m̧an ded ro, emmakijkij aer kajjitōktok ippa ta meļeļe eo an “in̄ūr m̧ōttan ko rettiņo̧ an armej (petting)” Membōr in ward eo aō retiljek kar katakin bwe rejjab aikuj in bōk koņaer ilo in̄ūr m̧ōttan ko rettiņo̧ an armej (petting), ak raar jab lukkuun ekkatak ta lukkuun meļeļein in̄ūr m̧ōttan ko rettiņo̧ an armej (petting). Eaar pen n̄an er n̄an dāpij kōmeļeļe eo raar jab meļeļe kake.

Būreejtōn Marion G. Romney (1897–1988), Rikakpilōklōk eo Kein Kajuon ilo Būreejtōnji eo Kein Kajuon, eaar kōmeļeļeiki bwe ejjab bwe n̄an katakin ilo juon wāween eo ro jet renaaj meļeļe, ak jej aikuj barāinwōt katakin ilo juon wāween eo me ejjeļo̧k juon ej jamin naaj jameļeļe.3 Ijjelo̧kin kōnono ilo kout (code) ak naan bajek, enaaj ļapļo̧k ad tōprak eļan̄n̄e jej kōjerbal naan ko rejejet im ekkar. Menin ej kotak meļeļe im ejaak lōke.

Kile wāween an Elder Richard G. Scott jen Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro wājepdik ilo katakin pedped ko im jon̄ok ko rerreo. Eaar ba: “Jabdewōt wāween ippān doon eo ejjab erreo itulikin korak in m̧are eo—meļeļe eo Aō bwe jabdewōt in̄ūr an m̧ōttan ānbwin eo ekwojarjar ippān bar juon, ilo kelwaan ak jab kelwaan—ej juon jerawiwi im emo̧ ippān Anij. Ej barāinwōt juon bōd n̄an ejaak itok limo n̄an kōketak en̄jake kein ilowaan ānbwinnid make.”4

N̄an katak ilo wājepdik, jej aikuj lale bwe jabdewōt eo jej katakin ej meļeļe ennaan eo. Kajjitōk ko repidodo āinwōt in “Menin euwaake ke kajjitōk eo am̧?” ak “Emeļeļe ke aō kōmeļeļeiki?” ak “Ebar ke wōr am̧ kajjitōk?” rej lukkuun jipan̄.

Rikkatak ro rej oktak n̄e rūkaki ro rej kobaik ennaan eo ippān pedped ko ejjeļo̧k jem̧ļo̧kier im jon̄ok ko. Ijjelo̧kin pedped wōt ioon “m̧ool ko rekkar an mour,” kōmeļeļe eo ewājepdik an ko̧jpeļ eo ej waļo̧k n̄e jej kobaik m̧ool ko ippān “m̧ool ko an mour indeeo.” Eļan̄n̄e jej kōnono kōn ānbwinnid, n̄an waanjon̄ak, jemaron̄ kōnono kōn wāween an juon Jemedwōj Ilan̄ eo eakwe kar kōm̧anm̧an ānbwinnid im wāween ad aikuj kepaak kōm̧anm̧an ko An ilo kautiej im ekkar n̄an kōtmene ko An.

Tōre in laļ in ej likjekļo̧k ilo jab erreo, ej wōr wōt kōjetdikdik n̄an epepen ko ilju im jekļaj. Kōjetdikdik eo ej pedped wōt ioon wūjlepļo̧k eo em̧m̧antata an ro jinen im jemān n̄an katakin diktak in epepen eo n̄an erom wānōk im erreo. Ro jinen im jemān ro rej katakin ajri ro nejier n̄an mour wānōk im erreo mour n̄an kōļapļo̧k meļeļe eo aer im kōkōm̧anm̧anļo̧k kāpeel in katakin ko aer. Ilo kōm̧m̧ane wāween in, jej itok n̄an jeļā bwe “Irooj enaaj kōļapļo̧k [er] ilo [aer] katak ilo wāween in Eaar kean̄ er.” Ālkin men otemjej, menin “ej juon jerbal in iakwe—juon iien em̧m̧an n̄an jipan̄ ro jet kammineneik anemkwoj in kālet eo aer ilo jim̧we, itok n̄an Kraist, im bōk kōjeram̧m̧an ko an mour indeeo.”5

Kakememej ko

  1. Lale Bonita F. Stanton im James Burns, “Sustaining and Broadening Intervention Effect: Social Norms, Core Values, and Parents,” ilo Reducing Adolescent Risk: Toward an Integrated Approach, ed. Daniel Romer (2003), 193–200.

  2. Robert D. Hales, “Our Parental Duty to God and to the Rising Generation,” Liahona, Aug. 2010, 74.

  3. Lale Jacob de Jager, “Let There Be No Misunderstanding,” Ensign, Nov. 1978, 67.

  4. Richard L. Scott, “Serious Questions, Serious Answers,” Liahona, Sept. 1997, 31.

  5. Teaching, No Greater Call (1999), 4.

Pija ko jen David Stoker © IRI

Pija ko jen [n̄an itok]