2012
Pinmuur eo im Ito-Itak an Mour Wabanban eo
Eprōļ 2012


Pinmuur eo im Ito-Itak an Mour Wabanban eo

Jān juon kōnono in nokon kar kwaļo̧ke ilo Brigham Young University ilo Oktoba 23, 2001. Kōn aolep ennaan eo ilo English, etal n̄an speeches.byu.edu.

Kajoor in jipan̄ eo an Pinmuur eo ej kōkajoorļo̧k kōj n̄an kōm̧m̧an im n̄an em̧m̧an im n̄an jerbal etōr jān jon̄an ikirelel eo ad make im maron̄ ko ad.

Pija
Jen Elder David A. Bednar

Kōttōpar eo eaorōk tata an ko̧jpeļ eo an Rilo̧mo̧o̧r eo eaar ba ilo tukadu in jen Būreejtōn David O. McKay (1873–1970): “Jipadpad eo an ko̧jpeļ eo ej … n̄an kōm̧m̧an armej nana n̄an em̧m̧an im armej em̧m̧an n̄an em̧m̧anļo̧k, im n̄an ukōt piktok in armej.”1 Kōn menin, ito-itak an mour wabanban eo ej n̄an eddōkļo̧k jān nana n̄an em̧m̧an n̄an em̧m̧an ļo̧k im n̄an en̄jake oktak in bōro eo ekajoor—n̄an kōm̧m̧an bwe piktok ko ad relikjab ren oktak (lale Mosaia 5:2).

Bok in Mormon ej bok in bōk meļeļe eo ad kōn naan in kōmeļeļe ko ilo ad ito-itak ilo iaļ eo jān nana n̄an em̧m̧an n̄an em̧m̧anļo̧k im kajieon̄ in bwe būruōd en oktak. Kiin̄ Benjamin ej katakin kōj kōn ito-itak an mour wabanban eo im jerbal eo an Pinmuur eo ilo kadedeļo̧k ilo wejepedik ilo ito-itak in: “Bwe armej ilo lukkuun pikitokin ej ri kōjdāt n̄an Anij, im eaar jān wōtlo̧k eo an Adam, im enaaj, indeeo im indeeo, m̧ae an naaj kōtļo̧k e n̄an kareelel ko an Jetōb Kwojarjar, im utikļo̧k armej eo ilo lukkuun pikitokin im erom juon ri kwojajar kōn pinmuur eo an Kraist Irooj” (Mosaia 3:19; aorōk eo kar kobaik).

Ij bōk ļōmņak eo ami n̄an ruo naan ko rejeno̧lo̧k. M̧oktata—“utikļo̧k armej eo ilo lukkuun pikitokin.” Ito-itak eo jān nana n̄an em̧m̧an ej jekjek eo an utikiļo̧k em̧m̧aan eo ak kōrā eo ilo lukkuun pikitokin eo ilo kōj kajjojo. Ilo mour wabanban jej aolep kapo jān ikirelel ko an kanniōk. Aorōk tata ko jān ko me ānbwin ko ad raar ejaak rej jān wōtlo̧k an lukkuun piktokin im iien otemjej lokjak n̄an kūnōōr eo an jerawiwi, nana, im mej. Bōtaab jemaron̄ kōļapļo̧k maron̄ eo ad n̄an anjo ioon ikirelel ko an kanniōk im kapo ko “kōn pinmuur eo an Kraist.” N̄e jej kōm̧m̧ani bōd ko, n̄e jej bōd im jerawiwi, jemaron̄ ukweļo̧k im erom erreo kōn kajoor in en̄taan in Pinmuur eo an Jisōs Kraist.

Kein karuo—“erom juon ri kwojarjar.” Naan in ej kōmeļeļeik wōnm̧aanļo̧k wōt eo im naan eo kein karuo an ito-itak eo n̄an kōm̧m̧ane “armej ro n̄an em̧m̧anļo̧k” ak, ilo bar juon wāween ba, n̄an erom ļo̧k āinwōt juon rikwojarjar. M̧ōttan in kein karuo an ito-itak eo, jekjek in an etal jān em̧m̧an n̄an em̧m̧anļo̧k, ej juon unin kōnono eo kōn ta eo jejjab ekkatak kake ak katakin emakijkij ak bwe ad meļeļe kake.

Ij eņo̧ikļo̧k bwe elōn̄ membōr ro an Kabun̄ in eļapļo̧k aer jeļā kōn lukkuun pikitokin en̄taan eo im kajoor in karreo eo an Pinmuur eo jān ro me ewōr kajoor in kōkajoorļo̧k eo im jipan̄ eo. Ej juon men n̄an jeļā bwe Jisōs Kraist eaar itok n̄an laļ in n̄an mej kōn kōj—ej m̧ōttan eo aorōk n̄an katak eo an Kraist. Bōtaab jej barāinwōt aikuj in kam̧oolol bwe Irooj ej kōņaan, kōn Pinmuur eo An im kōn kajoor eo an Jetōb Kwojarjar, n̄an mour ilo kōj—ejjab wōt n̄an tōl kōj ak barāinwōt n̄an letok n̄an kōj kajoor.

Elōn̄ wōt iaad ejeļā bwe n̄e jej kōm̧m̧ani men ko rebōd, jej aikuj jipan̄ n̄an anjo ioon tōprak ko an jerawiwi ilo mour ko ad. Rilo̧mo̧o̧r eo eaar kōļļāik wōņāān eo im kar kōm̧m̧an bwe en pidodo n̄an kōj n̄an erom erreo kōn kajoor in en̄taan eo An. Elōn̄ wōt iaad eļap aer meļeļe bwe Pinmuur eo ej n̄an rijerawiwi ro. Ijjab lukkuun jeļā, mekarta, bwe jejeļā im meļeļe bwe Pinmuur eo ej barāinwōt n̄an rikwojarjar ro—n̄an em̧m̧aan im kōrā ro rem̧m̧an me rej pokake, erreo, im lukkuun mejmejkaruo im ro me rej kajieon̄ erom em̧m̧anļo̧k im kōļapļo̧k jerbal tiljek. Emaron̄ bōd ad tōmak bwe jej aikuj kōm̧m̧ane ito-itak eo jān em̧m̧an n̄an em̧m̧anļo̧k im erom juon rikwojarjar kōn kōj make, kōn kūttare in ļōmņak, im kipel, im kōn maron̄ ko ad ralikkar aer wōr jon̄aer.

Ko̧jpeļ eo an Rilo̧mo̧o̧r eo ejjab kōn joļo̧k nana ko ilo mour ko ad; ej barāinwōt aorōk kōn kōm̧m̧ane im erom em̧m̧an. Im Pinmuur eo ej letok jipan̄ n̄an kōj n̄an anjo ioon im joļo̧k nana im n̄an kōm̧m̧an im erom em̧m̧an. Jipan̄ jān Rilo̧mo̧o̧r eo ej pād n̄an aolepen ito-itak eo an mour wabanban eo—jān nana n̄an em̧m̧an n̄an em̧m̧anļo̧k im n̄an ukōt lukkuun piktok eo ad make.

Ijjab elmakot bwe kajoor ko an en̄taan im jipan̄ eo an Pinmuur eo rej jeno̧lo̧k im oktak jān doon. Ijjello̧kin, m̧wein̄an kein ruo an Pinmuur eo rej ekkeijel im kōm̧m̧an bwe erreo en em̧m̧anļo̧k; rej jim̧or aikuj in jerbal ilo aolep m̧ōttan ko an ito-itak eo an mour. Im ej indeeo eaorōk n̄an aolepedwōj n̄an kile bwe jim̧or aorōk kein an ito-itak an mour wabanban eo—erro jim̧or rej utikiļo̧k armej eo ilo lukkuun pikitokin im erom juon ri kwojarjar, erro jim̧or rej anjo ioon nana im erom em̧m̧anļo̧k—rej kōtōpraki kōn kajoor eo an Pinmuur eo. An kajjojo armej kijon̄, kije an juon make im elloetak, jejjet karōk im kōm̧m̧an menin kōttōpar rej aorōk bōtaab ilo jem̧ļo̧k in rejabwe n̄an kōj n̄an kadedeļo̧k kōn anjo ito-itak an mour wabanban in. Em̧ool, jej aikuj itok n̄an pedped ioon “tello̧ke, im tiriam̧okake, im jouj an Messaia Ekwojarjar” (2 Nipai 2:8).

Jouj im Kajoor in Jipan̄ eo an Pinmuur eo

Ilo Bible Dictionary eo jej katak bwe naan eo jouj (grace) emakijkij kōjerbale ilo jeje ko rekwojarjar meļeļe in kajoor in jipan̄:

“[Jouj (Grace) ej] juon naan me emakijkij an waļo̧k ilo Kalim̧m̧ur Ekāāl, eļaptata ilo jeje ko an Paul. Jipadpad eo eļap tata an naan eo ej jekjek eo ekwojarjar kōn jipan̄ ak kajoor, kar letok kōn jouj eo etōr jān jon̄an im iakwe eo an Jisōs Kraist.

“Ej kōn jouj eo an Irooj Jisōs, ekapidodoik kōn en̄taan in pinmuur eo an, bwe armej renaaj jerkak ilo mour jab wabanban, aolep armej rej bōk ānbwin jān lōb eo ilo juon jekjek an mour ejjeļo̧k jem̧ļo̧k in. Ejja āinwōt kōn jouj eo an Irooj me kajjojo armej, kōn tōmak ilo pinmuur eo an Jisōs Kraist im ukweļo̧k jān jerawiwi ko aer, bōk kajoor im jipan̄ n̄an kōm̧m̧ani jerbal ko rem̧m̧an me reban kar maron̄ kōm̧m̧ani eļan̄n̄e kar leļo̧k n̄an maron̄ ko aer make. Jouj in ej juon kajoor in jipan̄ me ej kōtļo̧k bwe em̧m̧aan ro im kōrā ro ren bōk mour indeeo im mour āinwōt Anij ālkin aer kōdepakpakļo̧k kijejeto ko aer rem̧m̧an tata make.”2

Jouj ej jipan̄ eo ekwojarjar ak jipan̄ in lan̄ eo kajjojo iaad rej lukkuun in aikuji n̄an karbōb n̄an aelōn̄ in Selestial. Kōn menin, kajoor in jipan̄ eo an Pinmuur eo ej kōkajoorļo̧k kōj n̄an kōm̧m̧an im erom em̧m̧an im n̄an jerbal eļapļo̧k jān ikirelel eo ad kajjojo im maron̄ eo ad make.

Ilo ekkatak jeje ko rekwojarjar aō make, ekkā Aō likūt naan eo “kajoor in jipan̄” eo jabdewōt iien Ij ioon naan eo jouj. Ļōmņak kōn, n̄an waanjon̄ak, eoon in me jej aolep jeļā: “Kōm jeļā bwe ej jān jouj jej mour, ālkin aolep ijo jemaron̄ kōm̧m̧an make” (2 Nipai 25:23). Ij tōmak jemaron̄ katak eļapļo̧k kōn m̧ōttan in ekanooj aorōk an Pinmuur eo an eļan̄n̄e jenaaj kadeļo̧k “ kajoor in jipan̄ im kōkajoorļo̧k eo” kajjojo iien jej lo naan eo jouj ilo jeje ko rekwojarjar.

Pija ko im Tōprak ko

Ito-itak an mour wabanban eo ej n̄an etal jān nana n̄an em̧m̧an n̄an em̧m̧anļo̧k im n̄an kōm̧m̧an bwe m̧wil ko ad ko ren oktak. Bok in Mormon ej obrak kōn waanjon̄ak ko kōn rikaļoor ro im rijilōk ro me jejeļā kajier, meļeļe, im kar ukōt m̧ōran kōn kajoor in jipan̄ eo an Pinmuur eo ilo kōm̧m̧ane ito-itak jab in. N̄e jidik kōn jidik em̧m̧anļo̧k ad meļeļe kajoor in ekwojarjar, erreim̧aanļo̧k in ko̧jpeļ eo ad enaaj lukkuun in ļapļo̧k im jeram̧man ļo̧k. Kain erreim̧aanļo̧k in enaaj ukōt kōj ilo wāween ko rekabwilōn̄lōn̄.

Nipai ej juon waanjon̄ak kōn juon eo jaar jeļā, meļeļe, im kar pedped ioon kajoor in jipan̄ eo an Rilo̧mo̧or eo. Kememej bwe ļōm̧aro nejin Liai raar bar ro̧o̧l n̄an Jerusalem n̄an kobaik Ishmeel im m̧weo im̧ōn ilo jipadpad eo aer. Laman im ro jet ilo kumi eo raar ilo̧k ippān Nipai jān Jerusalem ļo̧k n̄an āne jem̧aden raar jum̧ae, im Nipai eaar kakkōl ļōm̧aro jein n̄an wōr tōmak ilo Irooj. Eaar ilo tōre in ilo em̧m̧akūt eo aer me ļōm̧aro jein Nipai raar lukōj e kōn to ko im kar ļōmņak in kar kameje. Jouj im kemeemej jar eo an Nipai: “O Irooj, kōn tōmak eo aō eo ej ilo Kwe, kwōn kōjoor eō jān pein m̧aan rein jeiū; aaet, letok n̄an eō kajoor n̄an timwi to kein ko ij lokjak kaki” (1 Nipai 7:17; aorōk ko kar kobaik).

Kwojeļā ke ta eo In kar jar kake eļan̄n̄e kar lukōj Eō jān ļōm̧aro jeiū? “Jouj im kōtļo̧k eō jān abōņōņō in KIIŌ !” Ekaitoktok limo eļap tata n̄an eō bwe Nipai eaar jab jar n̄an kōm̧m̧an bwe jekjek ko an ren kar oktak. Ijjello̧kin, eaar jar kōn kajoor n̄an ukōt jekjek ko an. Im Ij tōmak eaar jar ilo jekjek in eļaptata kōnke eaar jeļā, meļeļe, im eaar jeļā kōn kajoor in jipan̄ eo an Pinmuur eo.

Ijjab ļōmņak to ko me kar lukōj Nipai kaki raar jab baj make wōtlo̧k jān pein im ibin. Ijjello̧kin, Ij eņo̧ik ļo̧k eaar jeram̧m̧an kōn jim̧or kije im kajoor an make eļapļo̧k jān maron̄ eo an make, innām bwe eaar “ilo kajoor an Irooj” (Mosaia 9:17) jerbal im ukukōt im kanōk to ko, im āliktata im jejjet tata kar maron̄ mejaļ to ko.

Tōprak eo an iien in n̄an kōj kajjojo ej ealikkar. N̄e kwe im n̄a ej meļeļe im kōjerbal kajoor in jipan̄ eo an Pinmuur eo ilo mour ko ad make, jenaaj jar im pukōt kōkajoor eo n̄an ukōt jekjek ko ad ijello̧kin jar kōn jekjek ko ad n̄an aer oktak. Jenaaj erom rijerbal ro me rej jerbal ijjello̧kin men ko me rej kipel n̄an kōm̧m̧ani (lale 2 Nipai 2:14).

Ļōmņak kōn waanjon̄ak eo ilo Bok in Mormon ke Alma im armej ro doon raar kaen̄taan er jān Amulon. Ainikien Irooj eaar itok n̄an armej rein rem̧m̧an ilo apan̄ eo aer im kar kwaļo̧k:

“Im Inaaj barāinwōt kōmeraik eddo ko kar likūt ioon aerami, bwe em̧ool kom̧ make kom̧in jab en̄jaki ioon ālkimi. …

“Im kiiō ālkin men kein, eddo ko kar likūt ioon Alma im ro jein im jatin kar kōm̧m̧an bwe ren mera; aaet, Irooj Eaar kōkajoorļo̧k er bwe ren maron̄ kotak eddo ko aer ilo ejjeļo̧k pen, im raar ajeļok er ilo itok limo im kōn inem̧m̧an n̄an aolep ankilaan Irooj” (Mosaia 24:14–15; aorōk eo kar kobaik).

Ta eo eaar oktak ilo jekjek in? Eaar jab eddo eo me eaar oktak; apan̄ ko im men ko reppen an kaen̄taanan eo raar jab m̧ōkaj aer kōm̧akūtļo̧k jān armej ro. Bōtaab Alma im rikaļoor ro an raar kōkajoor er, im kōn kar ļapļo̧k in maron̄ im kajoor eo aer kar kōm̧m̧an bwe eddo ko raar kotaki ren mera ļo̧k. Armej rein rem̧m̧an raar kōm̧m̧an bwe ren kajoor kōn Pinmuur eo n̄an jerbal āinwōt rijerbal ro im tōprak in jekjek ko aer. Im “ilo kajoor eo an Irooj” Alma im armej ro doon raar tōl er n̄an aenōm̧m̧an ilo ānen in Zarahemla.

Kom̧ maron̄ ļōmņak, “Ta eo ej kōm̧m̧an bwe jekjek eo ippān Alma im armej ro doon ilo juon waanjon̄ak in kajoor in jipan̄ eo an Pinmuur eo? Uwaak eo loe ilo keidi Mosaia 3:19 im Mosaia 24:15.

“Im utikļo̧k armej eo ilo lukkuun pikitokin im erom juon ri kwojarjar kōn pinmuur eo an Kraist Irooj, im erom āinwōt ajri edik, ettā, inem̧m̧an, ettā bōro, kemmaanwa, obrak kōn iakwe, m̧ōņōņō in ajeļo̧k e n̄an aolep men ko Irooj ej lo ekkar n̄an kaddoik na ioon, em̧ool āinwōt juon ajri ej ajeļo̧k e n̄an jemān” (Mosaia 3:19; aorōk eo kar kobaik).

Ilo ad eddōkļo̧k ilo ito-itak an mour wabanban eo jān nana n̄an em̧m̧an n̄an em̧m̧anļo̧k, ilo ad utikļo̧k lukkuun pikitokin em̧m̧aan im kōrā eo ilo kōj kajjojo, im ilo ad kajieon̄ erom rikwojarjar ro im kōm̧m̧an bwe m̧wil ko ad ren oktak, innām m̧wil ko kwaļo̧ki ilo eoon in rej ļapļo̧k rej aikuj kōmeļeļeik kain armej rōt kwe in n̄a ej erom. Jenaaj erom ļo̧k āinwōt ajri, ļapļo̧k ad ajeļo̧k, ļapļo̧k ad kemmaanwa, im ļapļo̧k ad m̧ōņōņō in ajeļo̧k.

Kiiō keidi m̧wil kein ilo Mosaia 3:19 ippān ro kar kōmeļeļeik Alma im armej ro an: “Im raar ajeļo̧k er ilo itok limo im kōn inem̧m̧an n̄an aolep ankilaan Irooj” (Mosaia 24:15; aorōk eo kar kobaik).

Ij lo keidi ko ikōtaan m̧anit ko kōmeļeļeik ilo eoon kein relukkuun alikkar im juon kōkaļļe eo bwe armej ro doon Alma rem̧m̧an raar erom juon armej em̧m̧anļo̧k kōn kajoor in jipan̄ eo an Pinmuur eo an Kraist Irooj.

Kememej bwebwenato eo an Alma im Amulek epād ilo Alma 14. Ilo jekjek in elōn̄ Armej ro Rekwojarjar retiljek kar kamej er kōn kijeek, im rikarejeran rein ruo an Irooj kar kalbuuj er im m̧aan er. Ļōmņak kōn kajjitōk eo kar kōm̧m̧an jān Alma ke eaar jar ilo kalbuuj: “O Irooj, letok n̄an kōm kajoor ekkar n̄an tōmak eo am eo ej ilo Kraist, em̧ool n̄an rōļo̧k” (Alma 14:26; aorōk eo kar kobaik).

Ijin bar juon alen jej lo meļeļe eo an Alma im lōke eo ilo kajoor in jipan̄ eo an Pinmuur eo kar emejaja ilo kajjitōk eo an. Im kememej uwaak in jar in:

“Im er [Alma im Amulek] raar tūm̧i to ko im kar lukwōj er kaki; im ke armej ro raar lo men in, raar jino ko, bwe mijak in kakkure eaar itok iooer. …

“Im Alma im Amulek raar waļo̧ktok jān ilubwilijin prison eo, bwe Irooj eaar leļo̧k aer kajoor, ekkar n̄an tōmak eo aer eo ej ilo Kraist” (Alma 14:26, 28; aorōk eo kar kobaik).

Bar juon alen kajoor in jipan̄ eo ej kein kam̧ool ilo an armej ro rem̧m̧an apan̄ ņae nana im kajieon̄ n̄an erom em̧ool em̧m̧anļo̧k im jerbal ilo eļapļo̧k wejepedik “ilo kajoor an Irooj.”

Bar juon waanjon̄ak jān Bok in Mormon ejipan̄. Ilo Alma 31, Alma ej tōl juon mijen n̄an bar kōro̧o̧ltok ri Zoram ro raar wōtļo̧k, ro, ālkin kalōk Rameumptom eo aer, raar kōm̧m̧ani jar ko aer me raar obrak kōn utiej bōro.

Kememej akweļap eo kōn kajoor ilo jar eo an Alma make: “O Irooj, Kwōn letok n̄an eō bwe in maron̄ kajoor, bwe in maron̄ en̄taan ilo kōmaanwa kaen̄taan kein ko renaaj itok ioō, kōnke nana eo an armej rein” (Alma 31:31; aorōk eo kar kobaik).

Alma eaar barāinwōt jar bwe mijinede eo m̧ōttan enaaj bōk juon ejja kōjeram̧m̧an eo wōt: “Kwōn leļo̧k n̄an er bwe ren maron̄ kajoor, bwe ren maron̄ ineek en̄taan ko aer ko renaaj itok ioer kōnke jerawiwi ko an armej rein” (Alma 31:33; aorōk eo kar kobaik).

Alma eaar jab jar n̄an kōm̧m̧an bwe en̄taan ko an ren em̧m̧akūt. Eaar jeļā eaar juon rijerbal an Irooj, im eaar jar kōn kajoor eo n̄an jerbal im jelet jekjek eo an.

Men eo eaorōk tata an waanjon̄ak in ej pād ilo eoon eo āliktata in Alma 31: “[Irooj] eaar leļo̧k n̄an er kajoor, bwe ren jab en̄taan jabdewōt men in kaen̄taan otemjeļok, ijello̧kin wōt n̄e eaar men in jakoļo̧k ilo lan̄lōn̄ an Kraist. Kiiō men in eaar ekkar n̄an jar eo an Alma; im men in kōnke eaar jar ilo tōmak” (eoon 38; aorōk eo kar kobaik).

Kaen̄taan ko raar jab kōm̧akūti. Bōtaab Alma im ro m̧ōttan kar kōkajoorļo̧k er im kar jeram̧m̧an kōn kajoor in jipan̄ an Pinmuur eo n̄an “jab en̄taan jabdewōt men in kaen̄taan otemjeļok, ijello̧kin wōt n̄e eaar men in jakoļo̧k ilo lan̄lōn̄ an Kraist.” Juon kōjeram̧m̧an ekabwilōn̄lōn̄. Im juon katak kōj kajjojo ej aikuj katak.

Waanjon̄ak ko an kajoor in jipan̄ eo jab loi wōt ilo jeje ko rekwojarjar. Daniel W. Jones eaar ļotak ilo 1830 eo ilo Missouri, im eaar koba tok ilo Kabun̄ in ilo California ilo 1851 eo. Ilo 1856 eo eaar bōk kuņaan ilo lo̧mo̧o̧ren kumi in handcart ro me raar jorrāān ilo Wyoming jān lan̄ in jiņo ko rekanooj in nana. Ālkin an kumi in lo̧mo̧o̧r eo kar lo Armej ro Rekwojarjar ren̄taan, kar leļo̧k kaenōm̧m̧an eo ilo iien eo em̧ōkaj tata remaron̄ kar, im kar kōm̧m̧ani koņ ko n̄an rinan̄inmej ro im rim̧ōjņo̧ ro n̄an bōkļo̧k er n̄an Salt Lake City, Daniel im jet bar likaro raar baļintier n̄an pād wōt im kejparok men ko m̧weien kumi eo. M̧ōn̄ā ko im m̧weiuk ko kar door wōt ippān Daniel im ro m̧ōttan raar iiet im m̧ōkaj aer kar m̧or. Kout in jān jōōnōļ eo make an Daniel Jones ej kōmeļeļeik iien ko me raar waļo̧k ālkin.

“Kakidudu eaar jino an lukkuun jabwe jon̄an kōm kar jab maron̄ m̧an jabdewōt. Kōm kar kan̄ kanniōk ko rem̧or; juon ekwōle ekan̄i. Āliktata aolepeer im maat, ejjeļo̧k jabdewōt ļak pād kūl wōt. Kōm kar kajieon̄ kan̄i. Eļap ijo kar kōmate im kan̄e ilo an ejjeļo̧k jabdewōt kere im eaar kōm̧m̧an bwe aolepen kumi eo en nan̄inmej. …

“Men ko raar āinwōt jej tokjān, bwe eaar ejjeļo̧k jabdewōt bōtaab kanniōk ukood ko renana kar būk jān kau ko rōkoko. Kōm kar kajjitōk ippān Irooj n̄an tōl kōm n̄an ta eo n̄an kōm̧m̧ane. Em̧m̧aan ro raar jab ellotaan, ak bwe rej aikuj lōke ilo Anij. … Āliktata eaar ļo̧kjeņ aō kōn ekōjkan kōmat stuff im kar leļo̧k kapilōk n̄an kumi eo, jiron̄ er ekōjkan kōmate; n̄an er n̄an tūle im ākil ļo̧k ko̧o̧ļ eo; menin eaar wōr juon kōņaan n̄an m̧an im karreoik nām nana eo me ej kōmat kōn dān bwil eaar kwaļo̧ke. Ālkin iri, boiļi juon awa kōn eļap dān, lutōkļo̧k dān eo me epād ie aolep nana ko ie, innām kwaļe im iri aolepen, karreoik kōn dān m̧ōļo, innām boiļi n̄an juon jaam̧ im kōtļo̧k bwe en m̧ōļo, innām m̧ōn̄ā kōn utdikdiki ioon kōn juka. Menin eaar juon jorrāān eo eļap, bōtaab ejjeļo̧k bar men n̄an kōm̧m̧ane im eaar em̧m̧anļo̧k jān kwōle.

“Kōm kar kajjitōk ippān Irooj n̄an kōjeram̧m̧an lo̧jiem im ukōti bwe ren maron̄ kadeļo̧n̄ m̧ōn̄ā in. … Ilo an aolep kiiō m̧ōn̄ā raar āinwōt m̧ōņōņō kōn m̧ōn̄ā eo. Kōm kar mour ium̧win jilu raan ilo am jab m̧ōn̄ā m̧okta jān kajieon̄ eo kein karuo kar kōm̧m̧an. Kōm kar m̧ōņōņō kōn m̧ōn̄ā enno̧no in ium̧win enan̄in jiljino wiik ko.”3

Ilo jekjek ko Imaron̄ bōlen naaj kar jar kōn bar jet men n̄an m̧ōn̄ā: “Jemedwōj Ilan̄, jouj im jilkintok n̄an eō juon quil ak juon buffalo.” Emaron̄ in kar jab waļo̧k tok n̄an eō n̄an jar bwe lo̧jieō en maron̄ kar kajoorļo̧k im oktak n̄an m̧ōn̄ā ko ewōr ippām. Ta eo Daniel W. Jones eaar jeļā? Eaar jeļā kōn kajoor in jipan̄ an Pinmuur eo an Jisōs Kraist. Eaar jab jar bwe jekjek ko an ren kar oktak. Eaar jar bwe en kajoorļo̧k n̄an jelm̧ae jekjek ko an. Ejja āinwōt Alma im armej ro doon, Amulek, im Nipai kar kōkajoorļo̧k er, Daniel W. Jones eaar wōr an erreim̧aanļo̧k in jetōb n̄an jeļā ta eo n̄an kajjitōk kake ilo jar eo.

Kajoor in jipan̄ an Pinmuur eo an Kraist ej kōkajoorļo̧k kōj n̄an kōm̧m̧ani men ko jemaron̄ jamin kar kōm̧m̧ani kōn kōj make. Jet iien Ij ļōmņak eļan̄n̄e laļ eo ad ilo raan-ko āliktata kōn kapidodoik ļo̧k—ilo laļ in microwave um̧ ko im cell boon ko im air-condition in waan ettōr ko im m̧ōko rem̧m̧an—jenaaj ke kar katak n̄an kile ilo make ļo̧k eo ad make kajjojo raan ioon kajoor in jipan̄ an Pinmuur eo.

Sister Bednar ej juon kōrā eo etiljek ekabwilōn̄lōn̄ im meletlet, im Iaar katak katak ko raorōk kōn kajoor in kōkajoorļo̧k eo jān waanjon̄ak eo an. Iaar lale kije eo an ilo kijejeto im wōnm̧aanļo̧k wōt in em̧m̧ōjļo̧k wōt kōn an nan̄imej in etta ilo jibbon̄—ilo m̧ool nan̄inmej aolep raan otemjeļo̧k ium̧win ralitōk allōn̄ ko—ilo kajjojo tōre in bōro̧ro ko jilu an. Kōmro kar ippān doon n̄an jar bwe en maron̄ in jeram̧m̧an, bōtaab apan̄ jab in kar jamin kōm̧akūtļo̧k. Ijjello̧kin, eaar maron̄ in kōm̧m̧ane ta eo ejjab maron̄ in kar kōm̧m̧ane ilo ānbwin kōn kajoor eo an make. Ium̧win iiō ko Iaar barāinwōt lale ekōjkan an kar kōkajoor e n̄an jutak ņae kajirere im kejdet me ej itok jān juon jukjuk in pād an laļ in n̄e juon kōrā in Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata ek ron̄ajke kapilōk in kanaan eo im kōm̧m̧an bwe baam̧le im kōkkajririki ajri ro nejin aorōk tata ko im̧aan tata. Ij kam̧oolol im leļo̧k nōbar n̄an Susan kōn jipan̄ eō katak kain katak ko ejjeļo̧k wōņāer.

Rilo̧mo̧o̧reo Ejeļā im Ej Meļeļe

Ilo Alma jepta 7 jej katak ekōjkan im etke Rilo̧mo̧o̧r ej maron̄ letok kajoor in jipan̄ eo:

“Enaaj ilo̧k, en̄taan kōn metak ko im kaen̄tanaan ko im kapo ko otemjeļo̧k; im menin bwe naan eo an en maron̄ kūrm̧ool eo kar ba Enaaj bōk Ioon metak ko im nan̄inmej ko an armej ro An.

“Im Enaaj bōk Ioon mej, bwe E en maron̄ kōtļo̧k to ko an mej rej lukwōj armej ro An; im Enaaj bōk Ioon mōjino ko aer, bwe buruōn ren maron̄ obrak kōn tiriam̧o, ekkar n̄an kanniōk, bwe En maron̄ jeļā ekkar n̄an kanniōk ekōjkan jipan̄ armej ro An ekkar n̄an mōjino̧ ko aer” (Alma 7:11–12; aorōk eo kar kobaik).

Rilo̧mo̧o̧r eo eaar jab wōt en̄taan kōn jerawiwi ko ad bōtaab barāinwōt kōn kalijekļo̧k, kōmattōr, metak, liājļoļ, im būrom̧ōj me ekanooj emakijkij an itok n̄an kōj. Ejjeļo̧k metak in ānbwin, ejjeļo̧k liājļoļ in ad, ejjeļo̧k en̄taan in jetōb, ejjeļo̧k nan̄inmej ak m̧ōjņo me kwe im n̄a nan̄in ioone ilo ito-itak in ad ilo mour wabanban in me Rilo̧mo̧o̧r eo eaar jab en̄jake m̧okta. Kwe im n̄a ilo tōre in m̧ōjņo maron̄ lam̧ōj, “Ejjeļo̧k juon emeļeļe. Ejjeļo̧k juon emeļeļe.” Ejjeļo̧k armej, em̧ool, ejeļā. Bōtaab Nejin Anij eweppān an jeļā im meļeļe, bwe Eaar en̄jake im ineek eddo ko ad m̧okta jān ad kar en̄jake. Im kōnke Eaar kōļļāik wōņāān eo eļaptata im ineek eddo jab eo, ewōr An meļeļe kōn en̄jake ko ad eweppān im maron̄ erļo̧ke tok pein tiriam̧o eo An ilo elōn̄ m̧ōttan ko an mour eo ad. Emaron̄ in pukōt, un̄ur, jipan̄—em̧ool itok n̄an kōj—im kōkajoorļo̧k kōj n̄an eļapļo̧k jān ad maron̄ in kar im jipan̄ kōj kōm̧m̧ane ta eo jej jamin kar maron̄ kōm̧m̧ane kōn pedped wōt ioon kajoor eo ad make.

“Kom̧win itok n̄an Ippa, Kom̧ otemjej rej jerbal in ban, im Inaaj kakkijeik kom̧.

“Kom̧win bōk Aō ine im likūte i aerami, im katak Ippa, bwe Ij ineem̧m̧an im ettā būruō, im kom̧ naaj lo ami kakkije.

“Bwe Aō ine ej em̧m̧an, im men eo Ij ineke e m̧ōrā” (Matu 11:28–30).

Ij kwaļo̧k aō naan in kam̧ool im kam̧oolol kōn katok eo ejjeļo̧k jem̧ļo̧k in im indeeo an Irooj Jisōs Kraist. Ijeļā bwe Rilo̧mo̧o̧r eo ej mour. Em̧ōj aō en̄jake jim̧or kajoor in lo̧mo̧or eo An im kajoor in jpan̄ eo An, im Ij kam̧ool bwe kajoor kein rej m̧ool in im repād n̄an kōj kajjojo. Ilo m̧ool, “ilo kajoor eo an Irooj” jemaron̄ kōm̧m̧an im anjo ioon aolep men ko ilo ad wōnm̧aanļo̧k ioon ito-itak eo an mour wabanban.

Kakeememej ko

  1. Lale Franklin D. Richards, in Conference Report, Okt. 1965, 136–37; bar lale David O. McKay, in Conference Report, Epr. 1954, 26.

  2. Bible Dictionary, “Grace”; aorōk eo kar kobaik.

  3. Daniel W. Jones, Forty Years among the Indians (n.d.), 57–58.

O My Father, jān Simon Dewey

Pija jān Jeff Ward

Pija jān Jeff Ward

Tipdik in meļeļe jān Behold My Hands, jen Jeff Ward