2010
Kōjeram̧m̧an ko an Tampeļ
2010


Kōjeram̧m̧an ko an Tampeļ

Tampeļ eo ej boktok kōttōpar eo n̄an mour ko ad. Ej boktok aenōm̧m̧an n̄an jetōb ko ad—ejjab aenōm̧m̧an eo ej itok jen armej ak aenōm̧m̧an eo an ej kalim̧m̧ur jen Nejin Anij ke ekar ba, “Aenōm̧m̧an Ij likūt ņa ippemi, Aō aenōm̧m̧an Ij lewōj n̄an kom̧.

Ilo tampeļ eo jej en̄jake ad epaake Irooj

Ij ļōmņak ejjeļo̧k juon jikin ilo laļ in ijo Ij en̄jake epaakeļo̧k Irooj jen ijin juon ian tampeļ ko An rekwojarjar. N̄an perebūreej juon boem:

Ewi ettoļo̧k in lan̄?

Ej jab lukkuun ettoļo̧k.

Ilo tampeļ ko an Anij,

Ejim̧we ijin jej pād ie.

Irooj ekar ba:

“Kom̧win jab koorļo̧k m̧weiuk n̄an kom̧ ioon laļ, ijo dile im jo rej kan̄i, im ijo ro ri ko̧o̧t rej rupe im ko̧o̧te,

“A kom̧win koorļo̧k m̧weiuk n̄an kom̧ i lan̄, ijo dile im jo re jab kan̄i, im ijo ro ri ko̧o̧t rej rupe im ko̧o̧te.

“Bwe ijo m̧weiōm̧ ej pād, barāinwōt būruōm̧ enaaj pād ie.1

N̄an ro uwaan Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Ran ko Āliktata, tampeļ eo ej jikin eo ekwojarjar ioon laļ in. Ej m̧weo im̧ōn Irooj, im jeje ko itulikin tampeļ eo rej kwaļo̧k, tampeļ eo ej “kwojarjar n̄an Irooj.”

Tampeļ eo ej kotak im kautiej ļo̧k kōj

Ilo tampeļ eo, karōk eo aiboojoj an Anij ej katakin. Ej ilo tampeļ eo bwe bujen ko an indeeo rej kōm̧m̧an. Tampeļ eo ej kotak kōj, kautiej ļo̧k kōj, jutak āinwōt juon kijeek n̄an aolep n̄an loe, im jitōn̄ļo̧k kōj n̄an aiboojoj in al. Ej m̧weo im̧ōn Anij. Aolep men ko rej waļo̧k ilowaan dipin tampeļ eo ej kotak im kōmaron̄e.

Tampeļ eo ej n̄an baam̧le ko, juon ian m̧weiuk ko reļļap ewōr ippād mour in. Irooj eker lukkuun peļļok ilo an kōnono n̄an kōj baba ro, kwaļo̧k bwe ewōr juon eddo n̄an iakwe kōrā ro pāleed kōn aolepen buruwōd im n̄an kakke n̄an er im n̄an ajri ro nejid. Eaar kwaļo̧k bwe jerbal eo eļap bwe kōj ro jinen im jemen maron̄ kōm̧m̧ane ej jerbal ilowaan m̧ōko im̧ōd, im m̧ōko im̧ōd remaron̄ āinwōt lan̄, ej n̄e m̧are ko ad rej liāp ilo m̧weo im̧ōn Anij.

Eļtōr Matthew Cowley eo im emōj an bōk an kakkūje, eo im ear juon iaan ro uwaan Doulul eo an Rijjilōk ro Jōn̄oul Ruo, ear bwebwenato kōn juōn elkin ralep in Jadede juōn lōllap ear jibwe pein leddik eo jibwin ilo aerro jambo ilo raan in ļotak eo an—ejjab n̄an juōn jikin kalojoj men in mour ak n̄an juōn jikin alwoj pija ko ijo wōt ke n̄an melan juōn tampeļ. Kōn kōmālim eo jen rijerbal ro an tampeļ eo, rein ruo rar etal n̄an kōjam kuleplep eo an tampeļ eo. Ear jiron ļo̧k leddik in bwe en likūt pein ilo dāpin m̧weo im kiō ilo kōjam kūleplep eo. Kōn juōn ainikien emera ear ba n̄an leddik in, “Kememej bwe rainin kwoj jibwe tampeļ in. Juōn raan kwonaj deļo̧n̄e lowaan.” Men in leļo̧k eo an n̄an ajri in ekar jab juon ļoļe ak bwil ak ice cream ak ekar juōn men in ekkatak eo eļap an aurōk im ejej jemļo̧kin—ej juōn men in kamolol kōn m̧weo im̧ōn Irooj. Leddik in ear unūr tampeļ eo, im tampeļ eo ear barāinwōt unūr leddik in.

Tampeļ eo ej bōk tok aenōm̧m̧an n̄an mour ko ad

Ilo ad unūr tampeļ eo im iakwe tampeļ eo, mour ko ad rej kwaļo̧k jekjek in tōmak ko ad. Ilo ad etal n̄an m̧weo ekwojarjar, ilo ad kememej bujen ko jekar kōm̧m̧ani ilowaan, jenaaj maron̄ in jelmae mālijjon ko im ellā ion kajjojo ian men in kapoko. Tampeļ eo ej letok un n̄an mour ko ad. Ej bōk tok aeneman n̄an mour ko ad—ejjab aenōm̧m̧an eo letok in armej ak ej aenōm̧m̧an eo im kalim̧m̧ur jen Nejin Anij ilo an kar ba, “Aeneman Ij lewōj n̄an eok, im aō aeneman Ij lewōj n̄an eok: ejjab einwōt an lal in lewōj, Ij lewōj n̄an eok. Jab kōtļo̧k bwe būrwōmi en bok, jab bar einwōt kōtļo̧k bwe kwomin mijak.”2

Eļap tōmak ilūbwijin Ro Rekwojarjar ilo Ran ko Āliktata. Irooj ej letok n̄an kōj bwe jen lale eļan̄n̄e jemaron̄ loor kakien ko An, eļan̄n̄e jeban loor e ial eo Jisōs in Nazereth ear loore, eļan̄n̄e jenaaj iakwe Irooj kōn aolepen būrwōr, ad, lomnak, im kajoor, im iakwe ro riturid einwōt ad iakwe kōj make.3

Ij tōmak ilo buk in jabōk kennan “Leke Irooj kōn aolepen būrwōm; im jab bedbed wōt ion jelāļo̧kjen eo am make. Ilo aolepen ial ko am kūle e, im enaj tōl ial ko am.”4

Ekar baj einde in; innem enaj baj wōt eindein. Eļan̄n̄e jenaaj kōm̧m̧ane ijo ko kūnar im leke Iroiij kōn aolepen ad, jenaaj kaobrak tampeļ ko An, ejjab n̄an wōt ko̧m̧m̧ani jerbal in kaini ko n̄an kōj make, ako ej bar einwōt kōm̧m̧ani jerbal ko n̄an ro jet. Jenaaj būkelōlō ilo lokato̧k ko n̄an kōm̧m̧ane liāp ko ilo etan ro rejako n̄an kobaik emman ro im kōra ro im ajiri ro n̄an indeo. Likao im jiron ro erreo mour ko aer 12 iiō rettaer remaron̄ kōm̧m̧ani jerbal ko n̄an ro im emōj aer mij jen aer kar maron̄ in bōk kōjram̧m̧an ko an baptaij. Men in ej kōnan eo an Jemedwōj Ilan̄ n̄an n̄a im n̄an kwe.

Juōn kabūlōnlōn ear waļo̧k

Elōn iiō ko remot ļo̧k, juōn petriak ettā im lap an tōmak, Būratōr Percy K. Fetzer, kar kūri bwe en leļo̧k kōjeram̧m̧an ko an petriak n̄an juon uwaan Kabūn in eo ej pād iturin Iron Curtain.

Būratōr Fetzer ear etal n̄an enen Poland ilo tōre ko remarok. Botōr ko rekar kilōk, im ejjeļo̧k ian armej ro rar maron̄ in em̧m̧akūt. Būratōr Fetzer ear ioon e juon iaan armej ro rekwojarjar ilo German eo im ear bed wōt ijo ilo tōre eo belak ko belak in ijin rar bar etali n̄an kajimwe elkin Pata eo an Lal in Kein Karuo im bukwōn eo rej bed ie ear ero̧m mōttan Poland.

Ritōl ro ad ilubwijin membōr ro ilo German ej juōn iaer ej Būratōr Eric P. Konietz, eo im ear jokwe ijo ippān kōra eo bālen im ajiri ro nejin. Būratōr Fetzer ear leļo̧k n̄an Būratōr im Jejtōr Konietz im ajri eo eritto tata kōjeram̧m̧an in petriak ko.

Ke Būratōr Fetzer ear rol n̄an United States, ear kūr lor eō im kajiōk eļan̄n̄e emaron̄ lo tok eō. Ke ej jijōt ilo opiij eo aō, eaar jino an jan. Eaar ba, “Būratōr Monson, ke ij likūt pā ko peiū ion bōran kajjojo ian ro ilo baamļe eoo an Konietz, iar kōm̧m̧ane jet kalim̧m̧ur ko eben aer naj bōk jikier. Iar kalim̧m̧ur e Būratōr im Jejtōr Konietz bwe renaj maron̄ in rol n̄an ene eo ener ilo Germany, im bwe renaj maron̄ in ban bed ilo kōmakoko in lōkabokbok ko an lal eo ej aer kalbuji er im bwe renaj liab ippān dron einwōt juōn baam̧le ilo mweo imwon Irooj. Ikar kalim̧m̧uri ļaddik eo nejier bwe enaaj kar kōm̧m̧an juon jerbal in mijen, im ikar kalim̧m̧ur bwe leddik eo nejier bwe enaaj m̧are ilo tampeļ eo ekwojarjar an Anij. Kwe im n̄a jejela bwe kōn an kilōk belakin, reban maron̄ in bōk aolepen kōjram̧m̧an ko. Ta eo iar kōm̧m̧ane?”

Iar ba, “Būratōr Fetzer, ilukkūn jelā kajiem n̄an jelā ke men eo kwar kōm̧m̧ane ej ta eo Jemedwōj Ilan̄ ekar kōnan bwe kwon kōm̧m̧ane.” Kōmro ruo kar būkwelōlō iturin tabōl eo ao im wujlep e būrwōmro n̄an Jemedwōj Ilan̄, kwaļo̧k ke kalim̧m̧ur ko rar etal n̄an baam̧le in eļap aer kūjenmej ikūjen tampeļ an Anij im kōjeram̧m̧an ko jet remaron̄ jab būki. Ej E wōt emaron̄ in bōk tok kabūlōnlōn ko jej aikuiji.

Kabūlōnlōn eo ej bōk jikin. Juōn kon ekar sign ikōtaan ritōl ro an kien eo an Polish im ritōl ro an Federal Republic eo an Germany, n̄an kōtļo̧k an armej in German ro im rar kalbuj ilo jikin in bwe ren em̧m̧akūt n̄an tu Rōk in Germany Būratōr im Jejtōr Konietz im ajri ro nejier rar em̧m̧akūt n̄an tu Rōk in Germany, im Būratōr Konietz eaar erom bisop eo an ward eo ilo jikin eo rar jokwe ie.

Aolepen baam̧le eo an Konietz rar etal n̄an tampeļ eo ekwojarjar ilo Switzerland. Im wōn eo eaar tampeļ būreejtōn eo eaar erļo̧k e pein n̄an karūwaineneik er ilo nuknuk mouj ko an? Ejjeļo̧k bar juōn akō Percy Fetzer—petriak eo eaar leļo̧k n̄an er kōjeram̧m̧an ko. Kiō, ilo maron̄ ko an einwōt būreejtōn ilo Bern Switzerland Tampeļ, eaar karuwaineneik er n̄an m̧weo im̧ōn Irooj, n̄an kakūr m̧ool kalimur eo, im liabe leo im kōrā eo ippān dron im ajri ro n̄an ippān jiner im jemer.

Leddik eo nejied eaar wōn m̧aanļo̧k wōt im m̧are ilo m̧weo im̧ōn Irooj. Laddik eo nejier eaar bōk an kūr im kōm̧m̧ane jerbal in mijinede eo an.

“Jenaaj loe kwom ilo tampeļ!”

N̄an jet iaar, ebōk jet wōt em̧ ko n̄an ad etal n̄an tampeļ. N̄an jet, rej aikuij kūjone malo eo im elōn mile ko m̧okta jen aer delo̧n e tampeļ eo ekwojarjar an Aniij.

Jet iiō emoot ļo̧k, m̧okta jen an dedeļo̧k tampeļ en ilo South Africa, ilo aō kar bed ilo juōn distrcit conference ilo jikin kar naetan Salisbury, Rhodesia, iar ioon e district būreejtōn eo, Reginald J. Nield. E im kōrā eo iben im leddik ro nejin rar ioon e n̄a ke ij delo̧n e mwōn jar eo. Rar kōmeleleik n̄a kōn aer kar kōjbarok jaan ko aer im kar kōbbobo n̄an raan eo remaron̄ etal n̄an tampeļ eo an Irooj. Ijo wōt ke, oh, tampeļ eo aer kanooj in etto ļo̧k.

Ke ej jemļo̧k kweilo̧k eo, leddik rein emen rar kajitōk ippa kajitōk ko ikūjen tampeļ: “Ewi waween tampeļ eo? Men eo de eo kōm kar loe ej juōn pija.” “Ewi waween am naaj enjake ne kom naaj delo̧n e tampeļ eo?” “Ta eo eļap tata kōm naaj kememej?” Enanin kar juōn awa in aō kōnono ippān jiron rein emen kōn m̧weo im̧ōn Irooj. Ke ij etal n̄an airport eo, rar baeik n̄a, im leddik eo edik tata eaar ba, “Jenaaj loe eok ilo tampeļ!”

Juōn iiō ālkin ikar bar ioon e baam̧le eo an Nield ilo Salt Lake Tampeļ. Ilo rum in liāp eo eļap an aenōm̧m̧an iaar maron̄ in kopaik n̄an indeo, im einwōt bar n̄an mour in, Būratōr and Jejtōr Nield. Kōjam ko rar pelļo̧k, im jiron ro rōdeo, kajjojo iaer rar kanōk nuknuk mouj ko, rar delon e ruum̧ eo. Rar atbokwajje jiner, innem jemer. Den in kemjalal eaar waļo̧k ilo mejāer, im eļap kamolol ilo būrwāer. Kōm kar ebaake lan̄. Kiō ewōr ke juōn emaron̄ ba, “Komij baam̧le n̄an indeo.”

Men in ej kōjram̧m̧an eo eļap ej kōttar ro rej itok n̄an tampeļ. Kōj wōj kajjojo jemaron̄ ke mour erreo ilo mour ko ad, kōn pā ko rōrreo im bōro ko rōm̧m̧an, bwe tampeļ eo en unūr mour ko ad im baam̧le ko ad.

Ewi ettoļo̧k in lān? Ij kam̧ool bwe ilo tampeļ eo ekwojarjar ej jab to ļo̧k n̄an aolepen—bwe ej ilo jikin ekwojarjar kein lān im lal in rej kopa im Jemedwōj Ilan̄ ej leļo̧k n̄an ajiri ro Nejin Kōjeram̧m̧an ko an rellap.

St. George Utah Tampeļ. Kar aje ilo Eprōļ 6, 1877. Bar aje ilo Nob. 11, 1975.

Manila Philippines Tampeļ Kōjram̧m̧an ilo Jept. 25, 1984.

Bountiful Utah Tampeļ. Kōjram̧m̧an Jan. 8, 1995.

Bern Switzerland Tampeļ. Kar aje Jebtōmba 11, 1955. Bar aje Oktoba 23, 1992.

Ruum in Liāp, Salt Lake Tampeļ.