2010–2019
Ko e Temipale Māʻoniʻoní—Ko ha Maama ki he Māmaní
ʻEpeleli 2011


Ko e Temipale Māʻoniʻoní—Ko ha Maama ki he Māmaní

Ko e tāpuaki mahuʻinga mo fungani taha ʻo ʻetau kau ki he Siasí ʻa e ngaahi tāpuaki ko ia ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ʻoatu ʻa ʻeku ʻofa mo talitali lelei kimoutolu takitaha pea lotua ke tataki ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi fakakaukaú pea ueʻi au ki he ngaahi lea ke u lea atu ʻaki he ʻaho ní.

Tuku muʻa ke u kamata ʻaki haʻaku lea ʻo kau ki he ngaahi pōpoaki fakaʻofoʻofa kuo tau fanongoa he pongipongí ni meia Sisitā ʻAlaleti mo Pīsope Peatoni ʻo kau ki he polokalama Uelofea ʻa e Siasí. Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ʻoku fakaʻilongaʻi he taʻú ni e taʻu 75 ʻo e polokalama ne ueʻi fakalaumālie ko ʻeni kuó ne faitāpuekina e moʻui ʻa ha tokolahi. Ko ha faingamālie fungani ia ke maheni fakatāutaha mo ha niʻihi ʻo e kau paionia ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni—ko ha kau tangata angaʻofa mo langimamaʻo.

Hangē ko ia ne lea ki ai ʻa Pīsope Peatoni mo Sisitā ʻAlaletí, ʻoku ʻoange ki he pīsope ʻo e uōtí ʻa e fatongia ke ne tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia ʻi loto ʻi he ngaahi ngatangataʻanga ʻo hono uōtí. Ne u maʻu e faingamālie ko iá heʻeku kei pīsope kei talavoú ʻi Sōleki Siti ʻo tokangaʻi ha uooti ne toko 1,080 tupu hono kāingalotú ʻo kau ai ha kau uitou ʻe toko 84. Ne tokolahi ha niʻihi ne fie maʻu tokoni.Ne u fakamālō koeʻuhí ko e polokalama Uelofea ʻa e Siasí pea mo e tokoni ʻa e Fineʻofá mo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku ou pehē ko e polokalama uelofea ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ne ueʻi fakalaumālie ia ʻe he ʻOtua Māfimafí.

ʻE hoku kāinga, ʻoku fakaʻilongaʻi ʻe he konifelenisí ni ʻa e taʻu hono tolu mei hono fakanofo au ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Ko hono moʻoní ko ha ngaahi taʻu femoʻuekina ʻeni, ne fonu he ngaahi faingataʻá pea mo ha ngaahi tāpuaki taʻe faʻalaua. Kuo hoko e faingamālie kuó u maʻu ke fakatapui mo toe fakatapui ha ngaahi temipalé ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki fakafiefia mo toputapu taha ʻo e ngaahi tāpuakí ni, pea ʻoku ou fie lea he ʻahó ni kiate kimoutolu ʻo kau ki he temipalé.

Lolotonga e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1902, ne fakahaaʻi ʻe Siosefa F. Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻi heʻene lea fakafeʻiloakí, ʻa e ʻamanaki ʻe ʻi ai ha ʻaho te tau “langa ha ngaahi temipale ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻi [māmani] ʻe fie maʻu ai kinautolu ke faingamālie ki he kakaí.”1

Lolotonga e ngaahi fuofua taʻu ʻe 150 hili hono fokotuʻu ʻo e Siasí, mei he taʻu 1830 ki he 1980, ne langa ai ha ngaahi temipale ʻe 21, ʻo kau ai ʻa e temipale ʻi Ketilani, ʻi ʻOhaioó mo ia ʻi Nāvū, ʻi ʻIlinoisí. Fakafehoanaki ia mo e taʻu ʻe 30 mei he 1980, ʻa ia kuo langa mo fakatapui ai ha temipale ʻe 115. ʻI hono fanongonongo ʻaneafi ha temipale foʻou ʻe 3, ʻoku ʻi ai ha temipale kehe ʻe 26 ʻoku lolotonga langa pe teu ke langa. ʻE tupu pē ke lahi ʻa e ngaahi fiká ni.

Kuo hoko moʻoni ʻa e taumuʻa ko ia ne fakaʻamua ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita he taʻu 1902. ʻOku mau fakaʻamu ke faingofua e aʻu hotau kāingalotú ki he temipalé

Ko e taha ʻo e ngaahi temipale ʻoku lolotonga langá, ʻoku tuʻu ia ʻi Manaiasi, ʻi Palāsila. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ne u lau ai ʻo kau ki ha kulupu, ʻo ha kāingalotu ʻe toko teau tupu ne nau mavahe mei Manaiasi, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻi he uhouhonga ʻo e vaotā ʻAmasoní, ke nau fononga ki he temipale ofi taha he taimi ko iá, ʻa ia ne tuʻu ʻi Sao Paulo, ʻi Palāsila—ʻi ha meimei maile ʻe 2,500 (4,000 km) mei Manaiasi. Ne folau vaka e kāingalotu faivelenga ko iá ʻi he Vaitafe ʻAmasoní mo hono ngaahi vaʻavaʻá ʻi ha ʻaho mo e pō ʻe fā. Hili e folau ko ʻeni he vaitafé, naʻa nau heka leva ki ha ngaahi pasi ʻo fononga ʻi ha ngaahi hala tokakovi ʻi ha toe ʻaho ʻe tolu,—ne siʻi e meʻa ke kaí pea ʻikai ha feituʻu ke fai ai ha mohe fiemālie. Hili ha ʻaho mo e pō ʻe fitu, ne nau aʻu ki he temipale ʻi Sao Pauló, ʻa ia ne fakahoko ai e ngaahi ouau taʻengatá. Ko e moʻoni ne faingataʻa pehē pē ʻa ʻenau fokí. Ka ne nau ʻosi maʻu e ngaahi ouau mo e tāpuaki ʻo e temipalé pea neongo ne ʻikai ha paʻanga ʻe toe ʻi honau kató ka naʻa nau fonu ʻi he laumālie ʻo e temipalé pea mo e loto houngaʻia he ngaahi tāpuaki ne nau maʻú.2 Kuo ʻosi ʻeni ha ngaahi taʻu mei ai, ʻoku fiefia e kāingalotu ʻo Manaiasí ʻi heʻenau vakai ki hono langa honau temipalé ʻi he matāfanga ʻo e Vaitafe Lio Neikoló. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi temipalé ha fiefia ki hotau kāingalotu faivelengá ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku langa aí.

ʻOku ongo maʻu pē ki hoku lotó e ngaahi lipooti ʻo e feilaulau kuo fai kae lava ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu pē ʻi he ngaahi temipalé ʻo e ʻOtuá pea ʻokú ne ʻomi kiate au ha ongoʻi loto fakafetaʻi koeʻuhí ko e ngaahi temipalé.

Tuku muʻa ke u vahevahe mo kimoutolu ha fakamatala kia Tihi mo Talalaina Mou Tami pea mo ʻena fānau ʻe toko 10. Ne kau kotoa e fāmilí ki he Siasí tukukehe pē ha taʻahine ʻe toko taha ʻi he taʻu 1960 tupú ʻi he aʻu atu ʻa e kau faifekaú ki honau motú ʻa ia ʻoku maile nai ʻe 100 (160 km) ki he faka-tonga ʻo Tahití. Ne nau fakaʻamu leva ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo ha fāmili taʻengata ʻi hano silaʻi kinautolu ʻi he temipalé.

ʻI he taimi ko iá, ko e temipale ofi taha ki he fāmili Mou Tamí ko e Temipale Hēmilitoni Nuʻu Silá, ʻa ia ʻoku maile ʻe 2,500 tupu (4,000 km) ki he tonga-hihifó, pea ʻe toki aʻu pē ki ai ʻi ha fononga vakapuna totongi mamafa. Ne ʻikai ha paʻanga ia ʻa e fāmili tokolahi ʻo Mou Tamí ke totongi ʻaki ha tikite vakapuna, he ko ʻenau maʻuʻanga moʻuí ko ha kiʻi ngoueʻanga siʻisiʻi, pea ʻikai ha faingamālie ke maʻu ha ngāueʻanga maʻuʻanga moʻui ʻi honau kiʻi motu he Pasifikí. Ko ia, ne hanga ai ʻe Misa Mou Tami mo hono foha ko Sēlatí ʻo fai ha fili faingataʻa ke na folau atu ‘i ha maile ʻe 3,000 (4,800 km) ke ngāue ‘i Niu Kaletōniá, ʻa ia ne ʻosi ʻi ai ha foha ʻe taha ne ʻosi ngāue ai.

Ne ngāue e kau tangata ʻe toko tolu he fāmili Mou Tamí ʻi ha taʻu ʻe fā. Ne tuʻo taha pē e foki toko taha ʻa Misa Mou Tami ki ʻapi lolotonga e taimi ko iá ki he mali ʻa hono ʻofefiné.

Hili ha ngāue taʻu ʻe fā, ne fakahaofi ʻe Misa Mou Tami mo hono ngaahi fohá ha paʻanga feʻunga ke ʻave e fāmilí ki he temipale Nuʻu Silá. Ne ʻalu kotoa ʻa kinautolu ne kau ki he Siasí, tukukehe pē ha taʻahine ʻe taha ne lolotonga feitama.

Ne foki hangatonu pē ʻa Misa Mou Tami mei he temipalé ki Niu Kaletōnia, ʻo ne ngāue ai ʻi ha toe taʻu ʻe ua ke totongi e tikite ʻa hono ʻofefine ko ia ne teʻeki ʻalu ki he temipalé mo kinautolú—ko ha ʻofefine ne ʻosi mali pea mo ʻene tama fefine mo hono husepānití.

ʻI he matuʻotuʻa ange ʻa Misa mo Sisitā Mou Tamí, naʻá na fakaʻamu ke ngāue ʻi he temipalé. Ko e taimi ia ne langa pea fakatapui ai e Temipale Papaʻete Tahití, pea kuó na ngāue fakafaifekau tuʻo fā ki ai.3

Siʻoku kāinga, ʻoku mahulu hake ʻa e ngaahi temipalé ʻi he maká mo e motá pē. ʻOku fakafonu kinautolu ʻaki e tuí mo e ʻaukaí. ʻOku langa kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi faingataʻá mo e fakamoʻoní. ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi kinautolu ʻaki e feilaulaú mo e ngāue tokoní.

Ko e temipale ʻi Ketilani ʻi ʻOhaioó ʻa e fuofua temipale ke langa ʻi he kuonga fakakosipelí ni. Ne masiva e Kāingalotu ʻo e taimi ko iá, ka naʻe kei fekauʻi pē ʻe he ʻEikí ke langa ha temipale, ko ia ne nau langa ia. Naʻe tohi ai ʻe ʻEletā Hiipa C. Kimipolo ʻo pehē, “Ko e ʻEikí pē ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau masivá, faingataʻaʻiá mo e mamahí, ʻoku tau foua ke lavaʻi iá.”4 Pea hili hono fakakakato ia ʻi he faingataʻá ne tuli fakamālohiʻi leva e kāingalotú mei ʻŌhaiō mo honau temipale ʻofeiná. Ne faifai pea nau maʻu ha hūfangaʻanga—neongo ne fakataimi pē—ʻi he ongo kauvai ʻo e Vaitafe Misisipí ʻi he siteiti ko ʻIlinoisí. Ne nau fakahingoa honau nofoʻangá ko Nāvū pea nau loto fiemālie ke toe foaki ʻa e meʻa kotoa ne nau maʻú mo kei puke maʻu pē ʻenau tuí, ke nau langa ha toe temipale ki honau ʻOtuá. Ne lahi fau e fakatangá, pea ko e toki ʻosi pē ia hono langa ʻo e Temipale Nāvuú, pea toe tuli kinautolu mei honau ʻapí, ʻo nau kumi hūfanga ʻi ha feituʻu toafa.

Ne toe kamata e faingataʻá mo e feilaulaú ʻi heʻenau toe ngāue ko ia ʻi ha taʻu ʻe 40 ke langa ʻa e Temipale Sōlekí, ʻa ia ʻoku tuʻu fakaʻeiʻeiki ʻi he tafaʻaki fakatonga ko ia ʻo kitautolu ʻoku ʻi heni he ʻahó ni ʻi he Senitā Konifelenisí.

Kuo fai maʻu pē ha feilaulau ʻi hono langa ʻo ha temipale pe ʻalu ko ia ki he temipalé. ʻOku ʻi ai ha niʻihi taʻefaʻalaua kuo nau ngāue pea faingataʻaʻia kae lava ke nau maʻu mo honau fāmilí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he temipale ʻo e ʻOtuá.

Ko e hā nai ʻoku loto fiemālie ai ha tokolahi ke foaki lahi kae lava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé? ʻOku ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻoku mahino ki ai ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻoku maʻu mei he temipalé, ʻoku ʻikai ha feilaulau ia ʻe fuʻu lahi, pe totongi ʻe fuʻu mamafa, ha faingataʻa ʻe fuʻu tōtuʻa, kehe pē ke maʻu e ngaahi tāpuaki ko iá. He ʻikai ha ngaahi maile ia ʻe fuʻu lahi ke fonongaʻiá, ngaahi fakafeʻātungia ke ikunaʻi pe taʻefiemālie ʻe taʻe lava ke kātakiʻí. ʻOku mahino kiate kinautolu ʻoku feʻunga pē ʻa e ngaahi feilaulau mo e ngāue kotoa ʻoku fai ke maʻu ai e ngaahi ouau fakamoʻui ʻoku maʻu ʻi he temipalé, ʻa ia te tau lava ai ʻi ha ʻaho ʻo toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi ha fetuʻutaki fakafāmili taʻengata pea fakakoloaʻi ʻaki e ngaahi tāpuaki mo e mālohi he langí.

ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke faingataʻaʻia hotau tokolahi kae toki lava ke nau hū he temipalé. ʻOku nofo e peseti ʻe valungofulu mā nima ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi loto ʻi ha maile ʻe 200 (320 km) mei ha temipale, ka ʻoku toe ofi ange ia ki hatau tokolahi.

Kapau kuó ke hū he temipalé maʻau pē, pea kapau ʻokú ke nofo ʻo ofi ki ha temipale, mahalo ko hoʻo feilaulau ʻe faí, ko hono fakaʻatā ko ia ha taimi ʻi hoʻo moʻui femoʻuekiná ke ʻalu maʻu pē ki he temipalé. ʻOku lahi e ngaahi ngāue ke fai ʻi hotau temipalé maʻanautolu ʻoku tali mai ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻI heʻetau fakahoko e ngāue maʻanautolú, te tau ʻilo ai kuo tau fai e meʻa ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fai maʻanautolu peé. Ne pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi ha lea ongo moʻoni: “ʻOku fakafou ʻi heʻetau ngāue maʻanautolú ʻa hono motuhi honau seini ʻo e pōpulá, pea matoʻo atu mo e fakapoʻuli ʻokú ne ʻātakaiʻi kinautolú, kae lava ke ulo atu kiate kinautolu ʻa e māmá pea nau fanongo ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié kuo fakahoko ha ngāue maʻanautolu ʻe heʻenau fānau ʻi hení, pea te nau fiefia mo koe ʻi hono fakahoko e ngaahi fatongiá ni.”5 Siʻoku kāinga, ʻoku ʻatautolu ke fai e ngāué.

ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa toputapu mo mahuʻinga taha kuo aʻusia ʻe homau fāmilí, kuo hoko ia ʻi heʻemau kau fakataha ʻi he temipalé ke fakahoko e ngaahi ouau sila maʻanautolu ko ʻemau ngaahi kui kuo pekiá.

Kapau kuo teʻeki ke ke hū he temipalé, pe kuó ke ʻosi hū ka ʻoku ʻikai ke ke lolotonga taau ke maʻu ha lekomeni, ʻoku ʻikai ha toe taumuʻa ʻe mahuʻinga ange ke ke ngāue ki ai ka ko e moʻui taau ke hū he temipalé. Mahalo naʻa ko e feilaulau te ke faí ʻa hoʻo ʻomi ko ia hoʻo moʻuí ke fenāpasi mo e meʻa ʻoku fie maʻu kae lava ke maʻu ha lekomení, mahalo ko hano siʻaki ʻo ha tōʻonga moʻui kuo fuoloa hoʻo taʻe feʻunga ai ke maʻu ha lekomení. Mahalo pē ko hono maʻu e tuí mo e mapuleʻi ko ia ke totongi hoʻo vahehongofulú. Tatau ai pē pe ko e hā, hanga ʻo fakafeʻungaʻi koe ke ke hū ki he temipale ʻo e ʻOtuá. Maʻu ha lekomeni temipale pea lau ia ko ha koloa mahuʻinga, he ko hono moʻoní ia.

Kuo teʻeki ke ke maʻu kakato e ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke ʻoatu ʻe he Siasí kae ʻoua kuó ke hū ki he Fale ʻo e ʻEikí pea maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku fakatatali mai ai kiate koé. Ko e tāpuaki mahuʻinga mo fungani taha ʻo ʻetau kau ki he Siasí ʻa e ngaahi tāpuaki ko ia ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá.

ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou ʻi he toʻutupú, fakakaukau maʻu pē ki he temipalé. ʻOua naʻá ke fai ha meʻa te ne taʻofi koe mei haʻo hū atu ʻi hono ngaahi matapaá ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki toputapu mo taʻengata aí. ʻOku ou fakamālō atu kiate kimoutolu ʻoku ʻalu maʻu pē ki he temipalé ke fakahoko e papitaiso maʻá e kau pekiá, ʻo mou tuʻu hengihengi hake ke mou kau atu ʻi he ngaahi papitaiso peheé kimuʻa pea kamata e akó. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau atu ki ha founga lelei ange ai ke kamata ʻaki e ʻahó.

Kiate kimoutolu mātuʻa ʻoku kei iiki hoʻomou fānaú, tuku muʻa ke u vahevahe atu ha faleʻi fakapotopoto ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo. Naʻá ne pehē: “Ko ha meʻa lelei moʻoni kapau ʻe fokotuʻu ʻe he mātuʻá ʻi he loki kotoa ʻo honau falé ha tā ʻo e temipalé ke lava ʻe [heʻenau fānaú], mei he taimí [ʻo ʻenau kei] valevalé, ʻo sio ki he taá he ʻaho kotoa [kae ʻoua] kuo hoko ia ko ha konga ʻo [ʻenau] moʻuí. ʻI [heʻenau] aʻu ki he taʻu te [nau] fie maʻu ai ke fai [ʻa e] fili mahuʻinga [ke hū he temipalé], kuo fuoloa pē ʻenau fai ia.”6

ʻOku hiva ʻetau fānaú ʻi he Palaimelí:

Fie Siofia e temipalé.

Te u hū ki ai ha ʻahó.

Fuakava mo e Tamaí;

Ke u talangofuá.7

ʻOku ou kōlenga atu ke akoʻi ki hoʻomou fānaú ʻa hono mahuʻinga ʻo e temipalé.

ʻE lava ke hoko ʻa e māmaní ko ha feituʻu fakamamahi mo faingataʻa ke nofo ai. ʻOku faʻa ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi meʻa te ne tohoakiʻi hifo kitautolú. ʻI heʻetau ō ki he fale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻi heʻetau manatuʻi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau fai aí, te tau malava ange ai ke kātakiʻi e faingataʻa kotoa pē mo ikunaʻi e ʻahiʻahi kotoa pē. Te tau maʻu e nongá ʻi he hūfangaʻanga toputapú ni; ʻe fakafoʻou mo fakamālohia ai kitautolu.

ʻ E hoku kāinga, ka u lea atu ʻo kau ki ha toe temipale ʻe taha kimuʻa peá u fakaʻosí. ʻI he kahaʻu vave maí, ʻi hono langa e ngaahi temipale foʻou ʻi he funga māmaní, ʻe langa ha taha ʻi ha kolo ne fuofua langa ʻi ha taʻu ʻe 2,500 tupu kuo hilí. Ko ʻeku leá ʻo kau ki he temipale ʻoku lolotonga langa ʻi Loma ʻi ʻĪtalí.

Ko e temipale kotoa pē ko ha fale ia ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne fakahoko e ngaahi ngāue tatau mo aʻusia ai e ngaahi tāpuaki mo e ouau tatau. ʻOku makehe e Temipale Loma ʻItalí, pea ʻoku langa ia ʻi he taha ʻo e ngaahi feituʻu fakahisitōlia taha ʻo e māmaní, ko ha kolo ne malanga ʻaki ai ʻe he kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá ʻa e ongoongolelei ʻo Kalaisí pea ne fakapoongi fakamaʻata ai kinautolú.

ʻI ʻOkatopa ne toki ʻosí, ne mau fakataha atu ai ki ha kiʻi kolo tukuʻuta ʻi he tafaʻaki fakatokelau hahake ʻo Lomá, pea ne u maʻu ai ha faingamālie ke fai ha lotu fakatapui ʻi heʻemau teuteu ko ia ki he tanupoú. Naʻá ku ongoʻi ke kole ki he Senatoa ʻĪtali ko Lusio Mālaní mo e tokoni pule kolo ʻo Lomá ko Kīsepi Sīʻatu ke na kau fakataha mo kinautolu ne fuofua lingi e kelekelé. Ne na kau atu ki he tuʻutuʻuni ko ia ke fakaʻatā ke langa ha temipale ʻi honau koló.

Ne ʻaoʻaofia kae māmāfana pē e ʻahó, pea neongo ne matamata ʻuha ka naʻe afuafu pē. ʻI hono hivaʻi ʻe he kuaea fakaʻofoʻofá ʻi he lea faka-ʻĪtalí, ʻa e ngaahi lea ʻo e “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá,” ne ongoʻi ʻe he taha kotoa kuo fakafehokotaki ʻa langi mo māmani ʻe ha hiva fakalāngilangi ʻo e loto fakafetaʻí mo e loto fakamālō ki he ʻOtua Māfimafí. Ne ʻikai lava ʻo taʻofi e ngaahi loʻimatá.

ʻE ʻi ai e ʻaho, ʻe maʻu ai ʻe he kāingalotu faivelenga ʻo e Kolo Taʻengatá, ʻa e ngaahi ouau taʻengatá ʻi he fale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ou fakahā ʻeku houngaʻia ki heʻeku Tamai Hēvaní ko e temipale ko ia ʻoku lolotonga langa ʻi Lomá pea pehē ki hotau ngaahi temipalé kotoa ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku nau takitaha tuʻu ko ha maama ki he māmaní, ko hano fakahaaʻi ʻo ʻetau fakamoʻoní, ʻoku moʻui e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá pea ʻokú Ne fakaʻamu ke tāpuakiʻi kitautolu mo tāpuakiʻi hono ngaahi foha mo e ʻofefine ʻo e toʻu tangata kotoa pē. ʻOku hoko hotau temipale takitaha ko hano fakahaaʻi ʻo ʻetau fakamoʻoni ʻoku ʻi ai e moʻui hili ʻa faʻitoka pea ʻoku pau ia ʻo hangē pē ko ʻetau moʻui ʻi he māmaní. Ko ʻeku fakamoʻoní ia.

ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻofa ke tau fai e ngaahi feilaulau kotoa ʻoku fie maʻú kae lava ke tau ʻalu ki he temipalé ʻo maʻu ʻa e laumālie ʻo e temipalé ʻi hotau lotó mo hotau ʻapí. ʻOfa ke tau molomolo muivaʻe ʻi hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻá ne fai e feilaulau taupotu tahá maʻatautolu ke tau lava ʻo maʻu e moʻui taʻengatá mo e hākeakiʻí ʻi he puleʻanga ʻo e Tamai Hēvaní. Ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakamātoato moʻoni pea ʻi he huafa ʻo hotau Fakamoʻui, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Joseph F. Smith, ʻi he Conference Report, Oct. 1902, 3.

  2. Vakai Vilson Felipe Santiago mo Linda Ritchie Archibald, “From Amazon Basin to Temple,” Church News, Mar. 13, 1993, 6.

  3. Vakai, C. Jay Larson, “Temple Moments: Impossible Desire,” Church News, Mar. 16, 1996, 16.

  4. Heber C. Kimball, ʻi he Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball (1945), 67.

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 288.

  6. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 301.

  7. Janice Kapp Perry, “ʻOku Ou Fie Sio he Temipalé,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 99.