2021
Ngaahi Filí
Sepitema 2021


“Ngaahi Filí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sepitema 2021, 12–14.

Ngaahi Filí

ʻĪmisi
fanga ulofi

Laʻitā mei he Getty Images

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻe vahevahe ai ʻe ha taha ʻo hotau Kau Taki Māʻolungá ʻa e talanoa faingataʻá ni:

Naʻe fai ʻe ha tangata poto Selokī, ko e taha ʻo e kakai tuʻufonua ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ha talanoa fakatātā ki hono mokopuna tangatá, fekauʻaki mo e moʻuí. Naʻe pehē ʻe he kuitangatá,“ʻOku lolotonga fai ha tau ʻi loto ʻiate au ʻi he vahaʻa ʻo e ongo ulofi. Ko e taha ʻoku kovi: ʻokú ne ʻita, meheka, fakaʻofaʻia pē ʻiate ia, mo loto-mamahi, hīkisia mo loi. Ko e taha ʻoku lelei: ʻokú ne angalelei, angaʻofa, loto-fakatōkilalo mo moʻoni, ʻofa mo fiefia. ʻOku hoko ʻa e tau ko iá ʻiate kitautolu kotoa ʻi loto.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe he mokopuna tangatá,“Ko e ulofi fē ʻe mālohí?” .

Naʻe tali fakapotopoto ange ʻa e kuí“Ko e ulofi ko ē ʻokú ke fafangá.”1

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he talanoa fakatātā ko ʻeni ki he ongo ulofí, ha moʻoni taʻengata. ʻOku fanauʻi ʻa e fānau ʻo e ʻOtuá ke nau fai ha ngaahi fili ʻi he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ngaahi fehangahangaí ke tau fai ha ngaahi fili mahuʻingamālie mo māʻoniʻoni. ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he folofolá: “He ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē.”2

ʻOku ʻomi ʻe he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ha meʻaʻofa ʻe ua ke tokoni ʻi he ngaahi fili ko ʻení: (1) ʻOkú Ne foaki mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki ʻetau ngaahi filí, pea (2) ʻOkú Ne ʻomi kiate kitautolu ha Fakamoʻui ʻoku hanga ʻe Heʻene Fakaleleí ʻo ʻai ke malava ʻe heʻetau fakatomalá ʻo toʻo ʻa e nunuʻa ʻo e ngaahi fili koví—ʻi he taimi kuo nau fafangaʻi ai ʻa e ulofi koví.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

I. Fakatomalá mo e Fakalāngilangí

ʻI heʻeku talanoa mo e toʻu tupú, ko e taha ʻo e ngaahi kaveinga lahi taha ʻoku nau fehuʻi maí ko e fakatomalá. “Te ke ʻilo fēfē nai kuó ke fakatomala feʻunga?” “Te ke ʻilo fēfē nai kuo fakamolemoleʻi moʻoni koe?” ʻOku maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻokú ne ʻomi ʻa e ngaahi pōpoaki mei he langí.

Kuo ui ʻa e meʻaʻofa ʻo e fakatomalá ko e “ongoongo fakafiefia ʻo e ongoongoleleí.”3 ʻOkú ne fakaʻatā kitautolu ke tau tamateʻi ʻa e nunuʻa ʻo e ngaahi fili koví ʻa ia naʻá ne fafanga ʻa e ulofi koví mo fakavaivaiʻi ʻetau malava ke fanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku kau ʻi he fakatomalá ʻa hono ʻiloʻi kuo tau fai hala, liʻaki ʻa e fehalaaki ko iá, pea fakapapauʻi ke fakatafoki hotau lotó ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻI he taimi ʻoku tau fakatomala aí, ʻoku tau ui ai ki he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻokú ne fakatupulaki ʻetau houngaʻia mo e ʻofa kiate Ia ko hotau Fakamoʻuí.

ʻOku ʻikai fakangatangata pē ʻa e fie maʻu ke fakatomalá ki he ngaahi angahala mamafá ʻa ia ʻoku fie maʻu ke vete ki he pīsopé. Ko e fakatomalá ko ha fie maʻu fakaʻaho ia. Ko e lahi taha ʻo e fakatomalá ʻoku kau ai ʻa hono fakatokangaʻi fakafoʻituitui kuo tau fai hala, fakapapauʻi ke liliu, mo feinga ke fakaleleiʻi ia mo kinautolu ne tau fai hala ki aí. Fekauʻaki mo e talanoa fakatātā ʻo e ongo ulofí, ʻoku kau ʻi he fakatomalá ʻa e taʻofi hono fafanga ʻa e ulofi faiangahalá naʻa mo e fanga kiʻi meʻatokoni īkí, hangē ko e taimi ʻoku tau fili ai ke ʻita pe meheká. ʻOku fie maʻu foki ke tau fakatomala (liliu) ʻi he taimi kuo tau fili ai ke maumauʻi hotau taimi mei he ʻOtuá ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi ʻekitivitī lahi ʻoku ʻikai malava ke ne ʻai ke tau toe lelei angé.

II. Ko Hono Fakatokangaʻi ha Faikehekehe Mahuʻinga

Ko ha ola fakaʻofoʻofa ʻo e fakatomalá ko hono toe fokotuʻu ʻetau moʻui tāú ke maʻu e ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto mo fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e fiefiá. ʻOku fifili foki mo ha toʻu tupu tokolahi: “Te u ʻiloʻi fēfē ʻoku mei he ʻEikí ʻa e ueʻi pe tali ʻoku ou maʻú kae ʻikai ko e meʻa pē ia ʻoku ou fie maʻú?”

Ke ʻiloʻi pe ko e ueʻi fakalaumālié ko ha pōpoaki ia mei he Laumālie Māʻoniʻoní pe ko ha holi fakafoʻituitui pē, ʻoku fie maʻu ke tau fakaʻaongaʻi ha ngaahi moʻoni ʻe tolu.

  1. ʻI he ouau ʻo e sākalamēnití, ʻoku muimui mai ʻa e talaʻofa ko ia “ke ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” ʻi heʻetau palōmesi te tau toʻo kiate kitautolu Hono huafá, pea manatu maʻu ai pē kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.4 ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau tauhi ai ʻa e ngaahi palōmesi ko ʻení, ʻoku tau tuʻu laveangofua leva ke fakapuputuʻu ki he tupuʻanga ʻo e ngaahi ueʻi ʻoku tau ongoʻí.

  2. ʻOku faʻa maʻu e ngaahi ueʻi mei he ʻEikí ʻi ha ngaahi mōmeniti fakalongolongo pe ʻi he lotolotonga ʻo e lotú, ako folofolá, pe lotú pe lolotonga e ngāue ʻi hotau ngaahi uiuiʻí, kae ʻikai ʻi he ngaahi tulifua siokitá pe ʻi he taimi ʻoku ʻātakaiʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi ʻekitivitī fakaemāmaní.

  3. Fakaʻosí, ʻoku fie maʻu ke tau mātuʻaki ongoʻingofua ʻa e fakahinohino ke liliu ha hala kuo tau ʻosi tulifua ki ai. ʻE lava ke falalaʻanga ange ha ongo ke liliu e hala fonongá ʻi ha ongo ke tulifua ki ha meʻa kuo tau ʻosi loto ke fakahokó.

III. ʻOku Kei Tonu Pē ʻa e Totonú

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku mou matuʻotuʻa ʻi ha māmani kehe ʻaupito mei he meʻa kuo aʻusia ʻe hoʻomou mātuʻá mo e ngaahi kuí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ia ke ke manatuʻi ʻoku kei ngāue ʻaki pē ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mo e ngaahi fekau ʻi he kuonga muʻá. Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku kei mahuʻinga pē ʻEne ngaahi fekaú, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau fononga saliote pe vaka vavā, pea tatau ai pē pe ʻoku tau fepōtalanoaʻaki pe fetohiʻaki he telefoni toʻotoʻó.

ʻOku kei tonu pē ʻa e totonú, pea ʻoku kei hala pē ʻa e halá, neongo pe ko e hā ʻoku lea ʻaki pe fai ʻe he kau ʻeti faivá, kau faiongoongó, pe kau ʻiloa ʻi he sipotí. ʻOku kei hoko pē ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he folofolá, ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí, mo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻinga ʻi he kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ko hoʻo fakahinohino lelei taha ki he ngaahi fili fakataautaha ʻi he haohaoa fakasekisualé, moʻui lelei fakaesinó, faitotonú, valá mo e fōtungá, pea mo hono ngaahi kaveinga kehé kotoa. Muimui faivelenga kiate kinautolu, pea ʻe tāpuekina koe. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku totonu ke hoko ʻa e kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ko hoʻo tuʻunga moʻuí ia. “Ko e tuʻunga moʻui ia ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻEne toʻu tupú ke nau moʻui ʻakí.”5

Naʻe talaʻofa mai ʻe hotau palōfitá ʻi heʻene fakataha lotu fakaemāmani lahi mo e toʻu tupú:

“Kapau te ke fai fakamātoato maʻu pē ʻa e ngāue fakalaumālie ʻoku fie maʻu ke fakatupulaki ʻaki hoʻo malava ke ʻilo e founga ke ke ongoʻi ai e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ke maʻu e fakahinohino kotoa ʻokú ke fie maʻu ʻi hoʻo moʻuí. Kuo pau ke ʻoatu ʻa e ngaahi tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí, ʻi he founga mo e taimi pē ʻa e ʻEikí.”6

ʻOku ou tānaki atu ʻeku palōmesí ki haʻaná, ʻi heʻeku fakamoʻoniʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku hanga ʻe Heʻene ngaahi akonakí mo e Fakaleleí ʻo ʻai ke malava e meʻa kotoa pē, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.