Faasalalauga Faaletausaga
O Agelu ma le Meia


O Agelu ma le Meia

Faasalalauga o Aoaoga a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia • Iuni 12, 2019 • Faletele Fogafale Autu o le Maota o Ofisa o le Ekalesia

I le tatalo amata a Brother Peterson, na ia faaaogaina le upu “aiga,” ma na ootia a’u i le taimi lena ma le taimi foi lenei. Ua ou fiafia e faatasi ma outou i se gaoioiga faaletausaga lea e, mo au, o se faatasiga faaleaiga. Na uunaia a’u e upu uma na saunoa i ai Brother Webb, Sister Cordon, ma Brother Clark. Ma ou te tatalo ina ia mafai ona ou ogatusa ma mea na saunoa mai ai le au toatolu lea.

Aʻo o’u faafeiloai atu ia te outou iinei i la’u faʻamatalaga ia Brother Peterson, o lenei manatu o le aiga o o’u lagona moni ma le faamaoni lea e uiga ia te outou, ma ou te manaʻo ia tou talitonu i lena mea. Ou te iloa e sau moni lava mai le au ofisa o le au fono faatonu, ae i se auala faapitoa, mai ia te a’u.

Na ma sainia ma Pat la matou konekarate muamua ma le OAE [CES] i le 54 tausaga talu ai i lenei taumafanafana, ma e ma te fesootai lava ma outou i lea taimi ma lea taimi e toeitiiti lava o tausaga uma o o maua olaga talu mai lena taimi—i soo se auala, i soo se tulaga. Ina ua ma faia le filifiliga o le a ma taumafai e faia o ma olaga, ala ma ola ai e ala i seminare ma inisitituti, ma te le’i iloaina o le a avea ma sootaga malosi ma tumau mo i ma’ua. Na ma i ai i se tulaga le mautinoa, pe ana leai le faauo ma le alofa moni faaleuso/faaletuafafine na faia e faiaoga, supavaisa, pule, ma isi na tuuina mai ia i ma’ua i tausaga muamua, ou te manatu atonu ma te le maua le toʻa e faaauau ai. O na sootaga mai o ma uluai taimi i le polokalama o loo avea pea ma nisi o faauooga sili ona lelei o i ai nei lea ua silia ma le afa senituri mulimuli ane. Ma, e moni, e le faatatau i le faitau selau—ma ou te matea e tatau lava ona faitau afe—o tagata aoga na ma aoaoina ma alolofa i ai i le ala. Ou te tatalo o le a tatou le aveesea lena lagona o aiga i le Ofisa o Aoga a le Ekalesia. O se tasi lea o mafuaaga na ma mananao e auauna ai iinei.

Faatasi ai ma lena alofa e avea ma sa’u amataga ia te outou, o se tasi o mea ou te manao e faaali atu i le asō o le tele o le alofa o le Au Pulega Aoao ma Taitai Aoao uma o le Ekalesia mo outou ma le latou faalagolago ia te outou. Ia matou aufono ma komiti, matou te faʻaaluina le tele o lo matou taimi, e avea ma sui o le toatele o a tatou Taitai Aoao o Ausilali iinei i lenei aso, matou te faia faatasi lenei mea. Ou te le iloa po o le a le tele o le taimi matou te faʻaaluina, ae ou te matea (e mafai ona latou faasa’o mai a’u pe a maea) e oo atu i le 30 po o le 35 pasene o le aofaiga o matou taimi o ni Pulega Aoao/Taitai e faaaluina ai, po o le a lava le auala, e talanoa e uiga i tagata talavou o le Ekalesia—o na vaitausaga, pe a talanoa lautele, o loo tou galulue faatasi, ua e faigaluega e aoao atu, faatasi ai ma i latou ua sauni e o mai ia te oe. Matou te talanoa e uiga i le lalolagi o latou i ai, o luitau o fetaiai ma i latou, o na mea moni faapitoa na foliga mai e oo mai ia tatou tupulaga talavou i se vaitausaga laitiiti atu. Ia, e le leaga uma na mea moni, ua na o nisi. E manaomia e nei tagata talavou le fesoasoani uma e mafai ona latou maua, ma e talosia e mafai ona latou mauaina. O loo i ai le Atua i le foeuli o lenei vaa, ma o le a taunuu saogalemu i le uafu. Ua Ia faia sauniuniga talafeagai uma mo lena mea.

Ata
O Iosefa Samita ma le Uluai Faaaliga.

Mo se faataitaiga, ou te lei mafaufau lava o se mea na tupu faafuasei le amataina o tatou tagata aoga i le polokalama o le seminare i le matua tonu lava na i ai Iosefa Samita lea na ia maua ai le Uluai Faaaliga. Ou te manatu na lagona e lo tatou Tama oi le Lagi e tusa o le 14 o tausaga o Iosefa ua oo ai i le matua ua talafeagai e amata ai o ia i le ala o lana misiona faaperofeta. Pe le tatau foi ona tatou manatu, i lena taimi, e masani lava o le matua lea e amata ai ona atiae e isi tupulaga talavou se molimau mautu o le talalelei a Iesu Keriso, mataʻituina le atiinaeina (matou te faamoemoe) o lena molimau i tausaga i le lumanai i le malosiaga mamana lea e mo le taimi atoa o le faavavau?

Ata
autalavou o loo savavali

E moni lava o le mafuaaga lena na musuia ai e le Alii la tatou polokalama ina ia faatulagaina e pei ona i ai—ia paʻi atu i le loto o se tamaitiiti po o se teineitiiti ao latou amataina lena suiga matagofie i le avea ma se tagata matua, faʻateleina lo tatou fesoʻotaʻiga ma i latou, ma tuʻuina atu ia i latou le tele o aafiaga i le vaiaso nai lo le faalagolago i na o se aafiaga e tasi o le aoga i le Sapati. A o agai atu le Ekalesia i le faatotonugalemuina i le aiga o mataupu aoaoina ma lagolagoina e le Ekalesia, e mafai ona tatou mitamita i le leva ona taulai atu o suesuega faaleaiga ma faalevaiaso a le OAE i lena auala. O lenei fetuunaiga i le taimi nei ua faalatalata atili atu ai ia seminare ma inisitituti i taumafaiga masani o mataupu aoaoina a le Ekalesia nai lo se isi lava taimi i lona talafaasolopito.

Ao ou i ai i lena mataupu, sei ou tau atu se manatu manaia na tuuina mai e le uso pulefaamalumalu i le talosaga mai ia i matou e faagaoioi le mataupu aoaoina ia fesootai ai ma le kalena o mataupu aoaoina faatusitusiga paia a le Ekalesia lea e faagasolo i le fa tausaga. O le tatou mauaina o se faamalo o se tasi lea o mea, ae e sili atu ona tauia ona e sau mai le taitaifono o le tatou komiti. Sei ou faamanatu atu ia te outou lē o loo avea ma taitaifono a le tatou komiti. O le saunoaga lenei a Peresitene Nelson i le faasilasilaina mai o lenei atinae.

“E amata atu i le tausaga 2020, o le kosi o suesuega mo le seminare o le a suia i se kalena faaletausaga. O le a suesue e vasega le tusitusiga paia lava e tasi o loo faaaogaina mo le mataupu aoaoina o le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u. O lenei suiga o le a faaleleia atili ai le auala o le faatotonugalemu-i-le-aiga, ma lagolagoina-e-le-Ekalesia i suesuega o le talalelei e ala i se suesuega laugatasia i le aiga, i le Aoga Sa, ma le seminare.

“A o e mafaufau ai i lenei suiga, ou te valaaulia oe e te mafaufau loloto i lou lumanai. O lou gafatia ina ia i ai se aafiaga e sili atu i le lalolagi nai lo soo se isi lava tupulaga ua mavae, o loo faalagolago atoa lava i le tulaga o lou tuuto atu i le Alii o Iesu Keriso. O loo ia te outou taitoatasi le tiutetauave e fesoasoani e aoao atu Lana talalelei i totonu o lou aiga ia i latou o e o loo outou nonofo faatasi. O le Seminare ma le Inisitituti o le a fesoasoani ia te oe e toe faafou lou fale ina ia avea ma malutaga o le faatuatua—o se nofoaga e aoao atu ai, aoao mai ai, ola ai, ma fiafia ai i le talalelei a Iesu Keriso.”

Ou te leiloa ia te outou, ae ua leva ona ou galueaina lenei polokalama mo se taimi umi, ma ua tele tausaga talu ona i ai se peresitene o le Ekalesia e saunoa faapitoa ma faamalosiau mai i lena lava mataupu ma ia i matou taitoatasi. Ou te faafetai mo lena mea, Peresitene Nelson. O lenei, ia faapea atu e ala atu i lenei vaitau o fetuutuunaiga tele ma laʻitiiti, na saunoa atili le Usoga e uiga i, mafaufau atili, ma feagai tonu lava ma le aufaigaluega ma aiaiga faavae a le seminare ma le inisitituti nai lo soo se taimi e mafai ona ou manatua i tausaga o a’u auaunaga iinei. O se taimi maoae le i ai i le aiga o le Ofisa o Aoga a le Ekalesia.

O lenei, ou te fia talanoa atu e uiga i le faamoemoega o nei mea uma, le mafuaaga mo lo tatou sauniga i le asō ma le mafuaaga o a tatou aoaoga faaleaso ma faalevaiaso—tagata aoga, le pogai o lo tatou popolega ma alofa faamemelo.

Ata
Teineitiiti o loo suesue

A o faasolosolo ina faateleina le faalelalolagi o le lalolagi, e tatau ona tatou aoao ia sili atu ona aoga ma sili atu ona avea ma faataitaiga mo a tatou alii ma tamaitai talavou o e tatau ona puipuia lo latou faatuatua ao ola i se aganuu e masani ona teenaina pe sili atu ona leaga, faʻaleagaina. O le eseesega i le va o a tatou tupulaga faamaoni ma le lalolagi taufaamatau i nisi o taimi o loo siomia ai i latou o le, e le gata o se tuufaatasiga lautele, e faʻateleina i aso uma. O le mea moni, “ua tuuina mai” i valoaga o aso e gata ai, ae e le o manaia le talanoa i ai pe malie e feagai ai. I lenei otootoga puupuu o le lalolagi, o loo faasino atu ma le fiafia ia tatou tagata aoga o le Tupulaga Z ona o nisi uiga faapitoa. O nei uiga e faʻamaonia ai nisi o o tatou luitau i le aoao atu:2

Ata
tamaitiiti o loo faia ni mea faalogo
  • E masani lava ona latou fesootai atu i se mea. “Latou te le’i iloaina se lalolagi e aunoa ma le initoneti, po o telefoni feaveai [po o mea-faalogo]. … Sa i ai pea le Google [mo i latou].”3 Atonu latou te leʻi vaʻaia se telefoni e vili fuainumera pe faia se valaau mai se nofoaga na ta’ua o le tama’i potu mo telefoni [booth]. Ae e leai se afaina ona e fiafia atu le vaega lenei i feau tusitusia.

  • E ala atu i lenei fesootaiga taatele faaeletonika, ua latou aafia ai i ata mataga, faataumaoi i vaitausaga laiti lava.

  • Latou te taumafai e “[lagolagoina] faaipoipoga i le itupa e tasi ma aia tatau a le tagata e le o mautinoa po o se alii/tamaitai [transgender] … [o se] vaega o le olaga i aso faisoo. E seasea lava ona i ai se Z e le i ai sana uo [vavalalata] mai le vaega o le LGBT.”4 Ona o lenei va fealoai, o le a amata ona i ai ni feeseeseaiga laiti i le va o le faauo ma le taliaina ma faigata ai ona tusi.

  • “Ua le o toe Kerisiano i latou. E lata i le kuata,” (e le o ni a tatou tagata aʻoga AAG i latou nei, ae o le mea moni o le lalolagi o loʻo tatou vaʻai i ai), “E toetoe o le kuata (23 pasene) o tagata matutua Amerika-ma le tasi vae tolu o tupulaga milenia [millenials]-o ‘nones,’ e fai mai e le o ni tagata lolotu. O le toatele o le tupulaga Z o loo feola a’e i ni aiga e leai ni tulaga faalelotu, leai se aafiaga [o latou mauaina] faalelotu [i o latou olaga].”5

  • O se suʻesuʻega talu ai nei i uiga o tupulaga talavou a Ausetalia e faatatau i tulaga faalelotu na mafua ai ni ulutala mo ana sailiiliga e faapea e 52 pasene oi latou e le auai i soo se tapuaiga ma e na o le 37 pasene e talitonu i le Atua.6

  • O le faifeau ma le tusitala o James Emery White sa tusia lo latou tulaga faaleagaga. Na fai mai a ia, “Muamua, ua leiloloa i latou. Latou te leʻo nonofo ma aafia i se aganuu ua le toe i ai se faʻa-Kerisiano. E le i ai se latou manatuaga o le talalelei [po o se talaaga faaletalalelei]. O le maualuga o le le malamalama i le faaleagaga e matua ofoofogia lava. … [Lona lua], e leai ni latou taitai. E laitiiti pe a i ai se taitaiga mai o latou aiga, ma e itiiti atu mai a latou taumafaiga ia maua se taiala mai le initoneti.”7

  • E tusa ai ma se tusiga na lolomiina i le USA Today, o le Tupulaga Z o le vaega pito sili ona tuuatoatasi ua tatou iloa i le lalolagi.8 Na ta’ua i le tusiga se suesuega i le 2010 i BYU lea na faaiuina (quote), “O le tuuatoatasi e tutusa lona aafiaga i le olaga nei ma le ulaina o ni tapaa se 15 i le aso, ma sili atu ai ona lamatia nai lo le lapoa.”9

  • Pe a ma le 53 pasene o teineiti Amerika e tai 13 tausaga e le fiafia i o latou tino. O lenei fuainumera e siisii atu i le 78 pasene i le taimi e ausia ai e nei teineiti le tai 17 tausaga. E silia i le 50 pasene o teineiti talavou ma le 30 pasene o tama talavou e faʻaaoga uiga lē talafeagai faalesoifua maloloina e pei o le faamisi o ‘aiga o le aso, anapogi, ulaula tapaa, pua’i, ma le faʻaaogaina o fualaau e faatatafi ai le manava.10

  • Mulimuli, e puupuu le taimi latou te gauai atu ai. Fai mai nisi lipoti o le averesi o le taimi e gauai ai le tupulaga Z pe tusa ma le valu sekone.11 Semanu ou te leiloaina i latou i uluai pulu e tolu na matou faʻaalia iinei.

Ia, e le mafai e faiaoga seminare ma le inisitituti ona foia vave nei faafitauli, ae o loo tagatagai atu le Usoga ia te outou ina ia tou lava silafia, lava saunia, ma ia ogatasi faaleagaga, ma mafai tele ona tali fesili i nei mataupu pe a latou tulaʻi mai ma taulimaina i latou pe afai e tupu mo’i. Faatasi ai ma lou fesootaiga i aso o le vaiaso, e sili atu ona faigofie i tagata aʻoga ona maua oe nai lo le toetoe o isi faiaoga uma i le Ekalesia e mafai ona faia, o lea ia atamai i le auala e te faia ai, ae ia e mautinoa e finagalo le Usoga ia te oe ma e faamoemoe e te fesoasoani—aloaia ma le le aloaia, i le vasega ma fafo mai—i le aoaoina atu o aiaiga faavae, ma faiga, ma aoaoga faavae a le Ekalesia.

Ia gauai atu—ia gauai atu lou loto aemaise lava i le Agaga. Tuu sina avanoa i le fuafuaga o lau lesona. Afai e te manaʻo e faʻapuupuu se lesona ina ia mafai ona tuʻuina atu lau molimau ma faʻamalosia ai se talanoaga i se mataupu faʻaonapo nei, faamolemole ia faia pe a musuia e le Agaga ma pe a faʻatonuina e talafeagai.

O le mea moni, e tatau ona e faia lenei mea e aunoa ma le solia o tuaoi o se matafaioi a le au perisitua po o le taitai ausilali lea e le o se tatou vaega e faia. O le savalia o lena maea ua avea ma luitau i la matou polokalama mai lona amataga, ma o le a avea ai pea lava. E manaomia ai se faamasinoga lelei ma le taitaiga a le Agaga e savalia ai, ae o se luitau talafeagai le taliaina ma e faafetaia oe e le Usoga i lau taumafaiga. E manaʻomia mea uma, ma e tatau ona manino ma tumau le savali i vaega uma.

“Aua foi a faaletonu le leo o le pu, o ai ea se na te sauni e tau? … Saili ina ia sili atu outou mo le faagaeetiaina o le ekalesia.”12

E manino lava, faatasi ai ma le tele o malosiaga o loo galulue io tatou taimi, o le a manaomia aoaoga matua malolosi o le talalelei ina ia le mafai ona luluina le faatuatua pe suia le ala o a tatou tagata talavou pe a latou savavali mai fafo o lau vasega ma toe foi atu i le lalolagi. O lena ituaiga o aoaoga e faigofie atu ona faaleo nai lo le faia, ou te folafola atu ia te outou ma e tou te iloaina, ae e mafai e i tatou taitoatasi ona sili atu ona lelei. E mafai ona avea i tatou ma ni faiaoga e sili atu le malolosi nai lo nisi o taimi. I le latalata atu i se galuega faigata, faamolemole ia manatua lenei mea mai loʻu taimi ma outou i lenei aso—ia manatua o le tagata aoga e le o se koneteina e faatumuina; o le tagata aoga o se afi e faamumuina.

Ata
koneteina avanoa
Ata
tutu le afitusi

I le avea ai ma faiaoga o le talalelei, e tatau ona tatou avea ma tagata e tutuina ni afi faaleagaga. O a tatou lesona e tatau ona avea ma masini faatupu faalavelave. E tatau ona tatou avea ma tagata e fiafia e faatupu ni afi [pyromaniac], aveese le vaega “faatupu”—ae naʻo le “tagata e fiafia.” O lenei, seʻi ou faʻamatalaina ae e te leʻi lipotiina a’u i le Usoga po o leoleo, a ea?

E masani lava ona faagaeetia au i le toetoe lava o tulaga taua uma o le aoao atu i le Tusi a Mamona, o le fasifuaitau na faaaoga e faamatala ai lena taimi o le faiaoga lea e aoao atu i le “mana ma le pule.”13 O loʻu faanaunauga sili lea i laʻu lava aoaoga, ma ou te faamoemoe o loo i totonu foi o outou.

Faamolemole aua e te le malamalama. Ou te le o faapea atu e siisii i luga lou leo, pe matua fai ni taga sasalu i se vasega; ou te le’o talanoa faapitoa atu e uiga i lagona taufaasese. O loo ou talanoa e uiga i se mea e matua taua lava, na o se mataupu o le agaga, o se agaga o le a faaalia i le tele o auala eseese e pei ona tou eseese uma. E tatau ona avea outou ma outou lava. E le mafai ona avea oe ma Bruce McConkie po o Boyd Packer poʻo Russell Nelson, e ui e tatau ona tatou fesili ifo ia i tatou pe aisea e aʻafia ai i tatou e na faiaoga i le auala latou te aafia ai. Aoao mea uma e mafai ona e mafaia mai faiaoga sili (taimi ua tuanai ma le taimi nei), ae o le mea moni, i le iuga, e tatau ona e aʻoa’o sao; e tatau ona e aʻoaʻo i lau lava ala. Peitai, po o le a lava le auala e ono i ai, o le taunuuga o le auala e te aoao atu ai e tatau ona malosi, ma pulea lelei.

Se’i o’u faaaogaina ni nai faataitaiga o loo faamaumauina i totonu o le Tusi a Mamona. O le Helamana 5:1 o loo faailoga ai le tala ia Nifae ma Liae, na faaigoa i la tamamatua anamua, o e na tuuina atu i ai le tiute e aoao atu sa Lamana i le nuu o Saraemila. I le faaopoopo atu i le aoaoina atu o lena vaega faigata, sa oo foi ina ave e Nifae ma Liae “le au faatuiese,” o tagata sa Nifae liliuese o e na o atu ma aufaatasi ma Sa Lamana i la latou galuega tetee i perofeta a le Atua. Ou te leiloa ia te outou, ae o na vaega e lua o loʻo fai ma sui o le ituaiga o tagata tetee ou te le fiafia e feiloai i ai i le amataga o le taeao o le Aso Gafua. I le taimi lea, o sa Lamanā sa tetee, feita, na faatumulia i le naunautai e taui atu i na sa Nifaē ona o se finauga, o le mafuaʻaga lea ua leva ona galo ia i latou. Ma, e peiseai e le lava lena mea, e te maua tagata sa lotu Mamona mo Iesu (o lo latou faaaogaina lena o le upu “Mamona,” ae le o a’u), o tagata liliuese i le lotoifale o e sa i ai i le korama a ositaulaga, o e atonu na auauna atu i ni misiona faamaoni ae i le taimi nei ua o ese mai le ala. Sa latou aoao mo i tatou ae i le taimi nei ua latou aoao faasaga mai ia i tatou, faasaga i le malo o le Atua.

Ae ui i lea, i na vaega faigata e lua, o loo taʻua i tusitusiga paia e uiga ia Nifae ma Liae, “Sa la talai atu ma le mana tele, sa oo ina la faafememeaiina le toatele o na tagata faatuiese o e na o ese mai sa Nifae. … Ma sa oo ina [la] talai atu i sa Lamanā [ma] le mana tele ma le pule, ona sa tuuina mai ia te i laua le mana ma le pule ia mafai ai ona laua tautatala atu ai, ma sa tuuina mai foi ia te i laua mea e tatau ona la tautatala atu ai.”14 Ia, taofi ma a’u mo sina taimi. Taofi e mafaufau i le matagofie pe afai o faiaoga uma i le Ofisa o Aoga a le Ekalesia—po o totonu o le Ekalesia—e mafai ona iloa na mea e lua—po o le a le auala e tautala atu ai ma pe o le a le tala e fai pe a e fai atu ai. O le meaalofa moni lena o gagana e tusa lava pe o lau lava gagana. Ma e pei ona ou malamalama i ai, o le meaalofa manino lea na tuuina mai ia i laua nei ao la aoao atu. Sa ia te i laua le “mana ma le pule [maoae] ua tuuina atu ia te i laua ina ia la tautatala ai, ma … mea e tatau ona la tautatala ai. … O lea na la tautatala atu ai i le maofa tele o Sa Lamana.”15

Pe e aumaia e lena upu ofoofogia se ituaiga siuleo ia te oe mai se tala muamua i le Tusi a Mamona? Mafaufau i le Mosaea 27, lea “na o atu ai [Alema ma atalii o Mosaea] ma fouvale faasaga i le Atua.” I le fuaiupu 11, “Ua afio ifo le agelu a le Alii ia te i latou; ma sa afio ifo o ia e peiseai i totonu o se ao; ma sa fetalai mai o ia e pei o se leo o se faititili, sa luluina ai le eleele sa latou tutu ai.”16

Ata
faaali atu le agelu ia Alema

Faamagalo mai aʻu pe afai ou te tataia outou i se isi tamaʻi faamatalaga i se taimi vave. E te manatu o se mafuie tele lena mea? E te manatu pe a i ai sau fua e faitau ai le malosi o se mafuie [Richter scale] na totō i le tai-40 futu semanu e lima pe ono pe valu pe iva foʻi, e mafua ai galu lolo i le loloto ma laufanua uma o le lalolagi e fesuiaʻi i luga o le eleele? Ia, masalo. Atonu i se taimi. E mautinoa lava na i ai, ae i lenei tulaga faapitoa ma le talaaga na tuʻuina atu, ou te manatu e leai. Ou te manatu o se tasi lea o na mafuie faaletagata lea na auina atu e le Alii i tagata taitoatasi, talafeuga ma i latou. Ou te manatu na lulu le lalolagi mo Alema ma atalii o Mosaea, ae o ai na te iloa pe na luluina mo se isi.

E mautinoa lava, e mautinoa lava ua e maua lena aafiaga e aoao ai se vasega. O se mea na e tau atu na taia ai se tagata aoga ma le malosi lea na liu paepae ai lona foliga, pe maligi loimata, po o mea uma na e lua, uunaia i le taele o o latou agaga, peitai na foliga mai na le’i aafia le tagata aoga i le itu taumatau, faapea ma le tagata aoga i le itu agavale. O lena mea e tupu i le galuega faafaifeautalai i taimi uma. E te iloa lena mea; na e faia lena mea! Na aoaoina e se soa se aiga i se fale mautotogi. Na la faia se lesona na galulu ai le eleele, suia ai loto o se ulugalii i le Potu 106, ae o tagata i le 105, o loo matamata fiafia i le American Idol, o tagata i le 107 sa taumafai e sue le sikoa o le taaloga a le Green Bay Packers/San Francisco. Ou te leiloa pe mafai ona talitonuina le masini e fua ai mafuie, ae ou te manatu e folafola atu e le Alii ma tusitusiga paia ia te oe i taimi uma ia mafuie patino ia e mafai ona suia ai se tagata aoga i le totonugalemu o lona tagata ma tetete ai le eleele i luma o o latou vae. Ae, faamagalo mai ia te au—ou te fai atu moni ai lava!

I le faaauau ai mai le fuaiupu 12 o le Mosaea 27:

“Ma sa matua tele lava [le] meia” o Alema ma atalii o Mosaea, “sa matua tele lava le la meia, sa latou pauu i le eleele, ma lē malamalama i upu na fetalai mai ai o ia ia te i latou. …

“ … Ma o lenei sa oo ina toe pauu i le eleele Alema ma i latou o e na faatasi ma ia, ona sa tele lava lo latou meia;ona sa latou vaai i se agelu a le Alii i o latou lava mata; ma o lona siufofoga sa pei o se faititili, sa luluina ai le eleele. …

“ … Ma o lenei sa matua tele lava le meia o Alema, sa oo ina gūgū o ia, sa lē mafai ona tatala lona gutu; ioe, ma sa oo ina vaivai o ia, sa oo ina lē mafai ona faagaoioi e ia ona lima.”17

O le mea ou te mafaufau i ai, tatalo i ai, ma faamoemoe e mafai ona oʻo mai i le Ofisa o Aoga a le Ekalesia o se aʻoaʻoga matagofie moni lava. E tatau ona tatou meia i tagata aoga ma faia i le “mana ma le pule a le Atua”18 lea e tuuina atu i se faiaoga-polofesa po o se volenitia-o le o loo aoao atu ma le lototele ma le faamaoni le talalelei a Iesu Keriso. Mata e te iloa le mea e mafua mai ai le upu meia? Ou te le iloa pe o le a le uiga i le faaAikupito toefaafouina po o le faaEperu, ae i le faaPeretania e aveesea mai le upu autu “tonare”—o lona uiga o le faititili.19

O fesoasoani lena mea ia te oe ia malamalama ai pe aisea i le mavae ai o lona liua, o le a fai mai ai Alema, “E, pe ana o au o se agelu, ma mafai ona ou maua le moomooga o loʼu loto, ina ia mafai ona ou alu atu ma tautala atu ma le pu a le Atua, ma i se leo e luluina ai le eleele, ma alaga atu le salamo i tagata uma!

Ioe, po ua ou alaga atu i agaga uma taitoatasi, i se leo e pei o le faititili, le salamo ma le fuafuaga o le togiolaina, ina ia latou salamo ma o mai i lo tatou Atua, ina ia le toe i ai se faanoanoa i luga o le lalolagi uma.”20

O lea, a’u uo pele i le OAE, e manino lava le mafuaaga na manao ai Alema i faatosinaga a agelu, o le leo o le faititili e pei o le pu a le Atua ma luluina le lalolagi. E faigofie—o le mea na aoga mo ia e mafai ona aoga mo isi! O tagata aoga o loo salamő mo aso e tolu, o se faamamaina tele naua latou te le mafaia ma o le a le se ese mai ona aafiaga, e ola ma tuuto atoa atu i le fausiaina o le malo o le Atua e faavavau pe a mavae lena mea. O lea, o se aoaoga mamana. O le a tatou iloa e pei ona iloa e Alema o i tatou e le o ni agelu, ma o le a tatou le maua lena aafiaga i taimi uma tatou te feagai ai ma se vaega o tagata aoga. Ae o le mea sili e uiga io tatou valaauga ma galuega a le OAE o le tatou maua lea o le avanoa e taumafai ai e fai lena mea, e pei ona faʻaalia i se tulaga faʻafaatusa, tatou te toe faia ni faatulagana faisoo i le potuaoga e mafai ai ona tatou taumafai.

Ata
Nifae ma Liae o loo vavalo atu ia sa Lamana

O lea, toe foi i le Helamana 5. Ia manatua o Nifae ma Liae e le o ni agelu; sa na o ni faiaoga lelei o le olaga nei ma se misiona ma se savali na aoao atu ma le “mana tele ma le pule.” Na vaaia e nei toalua le 8,000 o sa Lamana o “papatisoina i le salamo” ma o mai i totonu o le Ekalesia a le Atua.21 E te manatua le tala, o le afi na sau mai le lagi ma le mumu o le afi o le Agaga i totonu, o lenei faʻapotopotoga atoa o “tagata aʻoga,” pe afai o le a, mumu o latou loto e le mea moni. I loʻu aafiaga, o le 8,000 semanu o se lipoti matagofie faalevaiaso a se sone mai soo se paga [faifeautalai] i soo se misiona i soo se mea o le lalolagi.

Faamolemole pe e mafai ona tou faatagaina a’u mo sina taimi e talanoa atu e uiga i se isi faiaoga e toatasi na le gata na faamumu lona agaga ae na totogi le tau sili mo lana auaunaga i le susunuina o lona tino.

O Apinati o se tasi o perofeta e sili ona ou faamemelo i ai, mai lava i loʻu talavou, mai a tatou tusi faavae uma o tusitusiga paia. E sau Apinati i le tala o se tagata e le mailoa, e leai se talaaga faaperofeta pe faaalia foi soo se sootaga i se aiga iloga. O le faasolo ina vaivai o le kolone malosi a Senifa, na valaauina ai Apinati e alaga atu le salamo i le atalii a Senifa, le tagata leaga e sosoo i le nofoalii, o le Tupu o Noa. Ua tou silafia le tala.

Na vave ona tuuina atu e Noa se tusi poloai e fasioti Apinati, ma ua faamalosia ai Apinati e solaese. Ina ua mavae le lua tausaga o lafi Apinati, na amata ona toe aoao ma molimau atu o ia. Ou te taofi ii e ataata i le mamā faatamaitiiti o le perofeta i nei mea uma. Sa tuua nao ia mo le 24 masina, i le taimi nei ua ia faia se ufiufi e le iloa atili ai o ia, ae i lona toe foi mai o le fuaitau muamua mai lona gutu o le, “Na poloai mai le Alii ia te au, fai mai—Apinati, alu ma vavalo atu.”22 I le taimi la lenei, e tatau ona ou mafaufau po o le a le aoga o le ufiufi, ae tatou te le tau mafaufau pe faapei lona faatuatua ma lona naunautai.

I le vavalo ai ma le lototele e tetee i mea inosia a le Tupu o Noa ma lana au faamasino, na pueina Apinati ma iu ina aumaia i luma o le au faamasino na ia tausalaina. Sa fesiligia ma le saua e lenei aufono le perofeta lototoa ma “sa ia talituina i latou ia latou fesili uma, … ma faafemēmēaʼi i latou ia latou upu uma.”23 O le suia mai le puipuia i le tali atu, na ia amataina ai le lima ma le afa mataupu o aoaoga faavae lea e faatulagaina i totonu o le vaega sili ona mamana o loo tuuina mai i le Tusi a Mamona atoa. Faatoa ia amata lava, ae faatonuina loa o ia e, Noa, o lē ua tumu i le taʻusalaina ma le inosia, ina ia fasiotia.

Ata
Ua molimau atu Apinati i tagata o le malo o le Tupu o Noa

O na mea uma ua faatulagaina ai le malae mo se vaaiga, lea o loo tumau e faavavau i lo’u loto, e le pei o le auala na faaalia ai e Arnold Friberg i lana ata vali,24 ae e taulatalata lava i ai. I soo se tulaga, i le avea ai o Apinati ma se pagota e mautinoa lava le lokaina o ona lima, se ituaiga filifili e talafeuga ma le taimi na tupu ai. O lona matua, tatou te leiloa. Na tusia e Friberg o ia o se tagata matua (pe matua atu foi), ae e le o ta’ua i tusiga. Ou te leiloa po o le a lona matua. Malosi faaletino? Ou te leiloa, ae faatoa sau o ia mai le lua tausaga o nofo nao ia po o le a lava le tulaga ma atonu sa le tele ni meaai. Mafaufau ia Elia lea sa fafagaina e oreva. 25 Ua e vaai i le lima o se oreva? Ou te le manatu ao lele na tamai manulele e mafai ona uuina ni oka tetele. Tatou te le iloa, ae masalo sa fiaai Apinati, vaivai, ma atonu sa itiiti ifo sina vaivai faaletino ona o ona tulaga.

“Aveese atu ia lenei tagata, ma fasioti ia te ia,” ua valaau le tupu o Noa, “mo le a sa tatou mea e fai ia te ia. …

“ … Ma sa latou tutu mai ma taumafai e fetagofi mai o latou lima ia te ia; peitai sa tu tetee atu o ia ia te i latou, ma fai atu ia te i latou:

“Aua tou te pai mai ia te aʼu, ona o le a taia outou e le Atua pe a fetagofi mai o outou lima ia te aʼu, ona ou te lei tuuina atu le savali na auina mai aʼu e le Alii e tuu atu;

“ … Aua sa i ai le Agaga o le Alii i luga o ia; ma sa susulu ona fofoga i se malamalama tele, sa pei lava o fofoga o Mose aʼo i ai i le mauga o Sinai, aʼo fetautalatalaaʼi ma le Alii.

“Ma sa tautala atu o ia ma le mana ma le pule mai le Atua.”26

“Mana ma le pule.” Lea foi ua toe ta’ua. Ina ua amata ona ou tusia lenei lauga ma ou manao e faaaoga Apinati, ou te le’i manatuaina, pe masalo ou te le’i iloaina, na faaiuina lana tala ma le fuaitau lava lea e tasi, sa ia aoao atu ma le mana ma le pule. Uo e, e ese le faitau i vaitusi i luga o se itulau, ae ese foi le tulaga i le vaaia i o tatou mafaufau ma lagona i o tatou loto e pei o le leo o le faititili, “aua e te tago mai ia te au, aua o le a taia outou e le Atua afai tou te fetagofi mai o outou lima ia te aʼu.”27 O le faigata ia ona ou faitau i na upu e aunoa ma lo’u tagi. O loo tatagi pea ma le mamalu, lototele, ma le malosi tele i loʻu loto. E le o i ai se faamaumauga na ia ee. E le o i ai se faamaumauga na minoi o ia. I lalo o le vaaiga a fitafita faaauupegaina ma na lokaina o ia, sa lei mafai ona minoi. Ae foliga mai o lana tala na fai mai ma le auala na ia fai mai ai sa aoga. Ou te fai atu “e foliga mai” ona e leai se mea e iloa ai na faia e soo se tasi o na leoleo se taumafaiga e tasi e aveesea o ia, e lei faia foi e le Tupu o Noa po o nisi o ana faitaulaga se isi upu mo isi mataupu faagaeetia e fa.

Ia, e le mafai ona tatou talanoaina faataitaiga ofoofogia uma o lena ituaiga o aoaoga i tusitusiga paia, ae o loo i ai i soo se mea. Ou te valaaulia i tatou uma taitoatasi e saili i ai, ia manatunatu i ai, ma fesili ifo ia i tatou lava mo se vaega o lena meaalofa e ogatusa ma o tatou valaauga.

O lenei ituaiga o aoaoga o se mea e faigata ona fai, ma e matua faigata ona pueina. A na faapea ou te iloa aoao atu i lena auala, semanu e matua faamanuiaina a’u i le faiga. Ae o le mea lenei ou te iloa: sei vagana ua e lagona le naunau e uiga i se mea, e le mafai, i le atu o lalolagi e lē uma, ona faatupu se lagona fiafia i au tagata aoga e uiga i ai. Sei ou toe faaleo atua le tulaga lena? Sei vagana ua e lagona le naunau e uiga i se mea, e le mafai ona e faamoemoe e faatupu se lagona fiafia i au tagata aoga e uiga i ai. Ioe, o le punavai autu o lena naunautaiga o le mea lea na taʻua e uiga ia Apinati: “Aua o le Agaga o le Alii sa i luga o ia; ma sa susulu ona fofoga i le tele o fetautalatalaaʼi.”28

Afai o le Agaga o le ki i le aoao atu ma le meia—ma e sao lelei—e tele le tulaga lamatia i le talanoa mai tusiga tuai po o le faaaogaina o se tasi o faataitaiga a isi faiaoga, po o le tautala i se leo e tasi i le faatinoga o se lauga mai le konafesi aoao. O na mea uma e lelei i lo latou tulaga ma e ofoofogia pe a faamatalaina mo le taimi muamua, o lea ia mautinoa le faʻaaogaina o soo se mea e te mafaia i soo se taimi e aumai ai le ola ma le tulagaese i lau aoaoga. Ae o le mea e sili ona taua o ou lagona pe a e fai atu na upu. E leai se mea o le a suitalaga mo lena mea. “Pe a na o au o se agelu … ina ia mafai … i se leo e luluina ai le eleele!”29 Manatua, o le tagata aoga e le o se koneteina e faatumuina. O le tagata aoga o se afi e fia faamumuina. Ma afai tatou te faia ia lelei lena mea, atonu tatou te agavaa i se tasi aso e feiloai ai ia i latou na susunuina tonu lava mo sina gafatia ina ia musuia ai tagata aoga. Faamolemole, ia tou o atu, o outou o agelu o le mamalu i lenei lalolagi atoa—mafaufau i le aofia o tatou tautatala atu i ai—faamolemole o atu ma faameia au tagata aoga. Ou te molimau atu i le paia o lenei galuega. Ou te molimau atu i le paia o lou valaauga. O’u uso e ma tuafafine, o le galuega lenei a le Atua Silisiliese. Ou te le’i ofoina lo’u ola mo se tala faafagogo. Ou te leʻi tuuina atu loʻu ola, po o oe foi, i le mea na fai mai Peteru o le a tuuaia i tatou i le faia, o le tuliloaina o se pepelo, tuliloaina o se vulu, tuliloaina o se mea pepelo na faafaileleina mai le taufaavalea. O le upumoni lenei. E le o se tala fatufatu taufaavalea. Ua ou ofoina atu loʻu ola, ua tou ofoina atu [foi] o outou [ola], o tagata silisili ou te iloaina ua latou tuuina atu ma o loo latou tuuina atu o latou ola. O le upumoni lenei a le Atua Silisiliese, ma tau ina Ia faamanuiaina outou e faavavau i lo outou aoaoina atu. I le suafa, o Iesu Keriso, amene.