Laipelí
Ko e Ngāue ʻo e Fakamoʻuí: Talafakatātā ʻo e Tamai he Taimi Mohé


Ko e Ngāue ʻo e Fakamoʻuí: Talafakatātā ʻo e Tamai he Taimi Mohé

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fiefia ke fakataha mo kimoutolu he fakatahaʻanga makehé ni. ʻOku fakahisitōlia ʻeni he ʻoku kau mai ha kau palesiteni fakamisiona foʻou ʻe toko 173 mo honau hoá! ʻOku nau meʻa mai mei ha fonua kehekehe ʻe 19 pea kuo vahe ke nau ngāue ʻi ha ngaahi fonua ʻe 50 he funga ʻo e māmaní. Ko e tokolahi ko ʻeni ʻo e kau palesiteni fakamisioná fakataha mo e kau faifekau ʻe toko 70,000 tupu ko e ongo fakaʻilonga mahuʻinga ia ʻoku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué.

ʻOku longomoʻui mai e ngāue fakafaifekaú ʻi heʻetau fanongo ki ha ngaahi talanoa fakaofo ʻo e ului fakafoʻituituí. ʻOku ou fie kamata ʻeku pōpoaki he ʻaho ní ʻaki hano ʻoatu ha fepōtalanoʻaki naʻe lekooti kimuí ni mo Sisitā Neila F. Melioti, ʻa ia ne fokotuʻu ʻi ʻEpeleli ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Kau Finemuí. ʻE lava ke ako ha meʻa lahi kapau te mou fanongo fakalelei ki heʻene talanoá.

Ko ha Pōtalanoa mo Sisitā Neila F. Melioti

ʻELETĀ NELSON

Sisitā Melioti, ne u maʻu ha faingamālie kimuʻa ke feohi mo koe pea mo ho husepāniti ʻofeina ko Tēvitá. Ka ko e tokolahi taha ʻo e kāingalotu e Siasí ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi lelei kimoua ʻo hangē ko aú. Te ke loto fiemālie nai ke kiʻi fakamatala mai ki hoʻo ului ki he Siasí?

SISITĀ MARIOTT

Mālō, ʻEletā Nalesoni. Naʻá ku hiki ʻi hoku taʻu 22 ke ngāue ʻi Positoni ʻi Masasūseti, peá ne u feʻiloaki ai mo ha ongo mēmipa ʻo e Siasí. Pea naʻe talamai ʻe ha taha ʻo kinaua, “Ko e Māmonga au.” Peá u ʻeke ange leva mo hoku kaungālokí, “Ko e hā e Māmonga?”

Ne talamai ʻe ha taha ʻo kinaua, “Te mo loto fiemālie ke ma ʻomi hama ongo kaungāmeʻa ki ho fale nofoʻangá ke na fakamatala lahi ange ki heʻemau tuí?” Hili ha uike ʻe taha mei ai kuó na ʻomi hona ongo kaungāmeʻá pea ko ʻeku fuofua sio ia ʻi he kau faifekau Māmongá. Pea te u talaatu, naʻe lahi ʻeku ngaahi fehuʻí.

Ka, naʻá na kei omi pē pea fāifai, peá na foki mai ke akoʻi e palani ʻo e fakamoʻuí. Pea ʻoku ou kei manatuʻi lelei pē pō ko iá. Naʻá na talamai, “Kimuʻa peá ke haʻu ki hení, naʻá ke nofo ʻi ha maama fakalaumālie mo hoʻo Tamai Hēvaní. Ko Hono ʻofefine fakalaumālie koe.” ʻEletā Nalesoni, naʻá ku fakatokangaʻi e ngaahi lea ko iá. Naʻe ongo angamaheni kiate au. Naʻe teʻeki ke u fanongo ai he moʻuí ni ka naʻá ku ʻilo naʻá ku ʻosi fanongo ai kimuʻa ʻi ha feituʻu.

Hili e fakatahá ni ne pehē mai ha taha ʻo e ongo mēmipá peá ne sio fakahangatonu mai mo pehē, “Neila, ko e hā ʻa e ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná?” Pea ko e e ngaahi lea ʻeni ne homo mei hoku ngutú, “ʻOku ou fakakaukau ʻoku moʻoni.” Naʻá ku mātuʻaki ʻohovale ke fanongo ki he ongona ʻo e ngaahi foʻi lea ko iá. “ʻOku ou fakakaukau ʻoku moʻoni.” Naʻá ne fuʻu fakapotopoto— ʻo ʻikai ke vave haʻane ʻohofi au— ʻo ne pehē mai pē, “Pea ʻi he mahino ko iá, ko e hā e meʻa te ke faí?” Naʻá ku palōmesi ange te u lotu fakamātoato he pō ko iá. Naʻá ku tūʻulutui ʻi hoku loki mohé—he naʻá ku loki toko taha pē—ʻo pehē, “Tamai Hēvani, kapau ko e Siasi moʻoni pē taha ʻeni ʻo e Fakamoʻuí he māmaní, te u papitaiso. ʻOku ou fie maʻu pē ke u ʻilo pe ʻoku moʻoni.” Pea ʻi he taimi pē ko iá ne pehē mai ha leʻo ki hoku ʻatamaí, pe ki hoku lotó, “ʻOku moʻoni.” Naʻe faingofua pehē pē. Peá u puna leva ki ʻolunga mei heʻeku tūʻulutuí ʻo pehē, “ʻOku moʻoni,” ʻo u meimei ʻohovale ʻi he tali fakaʻofoʻofa ko ʻení. Peá u telefoni leva ki he palesiteni fakamisioná ʻi he pongipongi hokó ʻo talaange, “Mālō e lelei, ʻoku ou fie papitaiso.”

ʻELETĀ NELSON

ʻOku ou fakakaukau naʻá ne fuʻu fiefia ke fanongo meiate koe. Naʻá ke maʻu nai ha ongo fekauʻaki mo hoʻo ngaahi kuí?

SISITĀ MARRIOTT

ʻOku mālie hoʻo fehuʻi maí koeʻuhí, he ko hoku fuofua uiuiʻi ʻi he Siasí naʻe fuʻu fakalaumālie. Naʻe ui au ʻe he pīsopé, ʻo ʻeke mai pe te u fie hoko ko ha mēmipa ʻo e kōmiti tohihohokó.

Naʻá ku tohi ki heʻeku ongo kuifefiné ʻa ia naʻá na ʻi hona taʻu valungofulu tupú. ʻOku ou manatuʻi naʻe lau uike, ka naʻe aʻu mai e meilí pea naʻe ʻi ai ha puha sū ne fonu he ngaahi taá mo e ngaahi hingoa ʻi honau tuʻá pea mo ha fanga kiʻi fakamatala iiki. Naʻá ku tangutu leva he falikí ʻi hoku lokí ʻo fokotuʻutuʻu fakafaʻahinga e ngaahi fāmilí, fāmili Teití, fāmili Hilá, fāmili Leí, mo e fāmili Filitingí. Pea ʻi heʻeku fakafaʻahinga kinautolú, fakafokifā pē kuó u hanga hake... Naʻe ʻikai ke u sio ki ha meʻa, ka naʻe fonu ʻa e lokí. Naʻá ku ongoʻi naʻe fonu he kakai naʻa nau mahuʻingaʻia mo fiefia. Pea naʻe hangē ne u lava ke ongoʻi ʻenau ʻi aí.

Te u pehē, ko e ʻuluaki taʻu e ua pe tolu ʻo ʻeku mēmipá, naʻá ku ngāue ai ki ha hingoa ʻe 70, maʻu ʻenitaumeni ha hingoa ʻe 70 ʻi he temipalé. Naʻá ku ʻomi kinautolu ki heni ki he kāinga hoku husepāniti ko Tēvitá. ʻOku totonu ke u lea kau kia Tēvita ʻi ha miniti siʻi.

ʻELETĀ NELSON

Kātaki, fakamatala mai pe ko hai ʻa Tēvita.

SISITĀ MARRIOTT

ʻOku fuʻu makehe ʻa Tēvita. Ko e taha ia ʻo e kau mēmipa ne nau ʻeke mai pe naʻá ma fie ʻilo lahi ange ki he Siasí. Naʻá ma mali ʻi he Temipale Sōlekí he ʻosi pē māhina ʻe 13 hoku papitaisó.

ʻELETĀ NELSON

ʻOku ʻikai ʻapē ko hano ʻaonga ia ʻo e hoko ko ha mēmipa ngāue fakafaifekaú?

SISITĀ MARRIOTT

ʻIo. ʻOku ou poupou ki ai.

ELETĀ NELSON

ʻOkú ke maʻu mo Tēvita he taimí ni ha fāmili lelei. Fakamatala mai ki homo fāmilí.

SISITĀ MARRIOTT

ʻOku ʻi ai haʻama fānau ʻe toko 11 pea ko e taimi ne ma mali aí, ne ma loto ke ʻi ai haʻama fāmili, ke kamata ha fāmili, pea ne fāʻeleʻi mai leva ʻe fānaú. Ko ha ngaahi laumālie filie kinautolu.

ELETĀ NELSON

ʻOku ʻi ai haʻo faleʻi ki hotau houʻeiki fafine lelei ʻoku nau feinga ke napangapangamālie e hoko ko ha uaifí mo e faʻeé, mo ha kaunanga faivelenga ʻa e ʻEikí, ko ha ākonga ʻa e ʻEikí?

SISITĀ MARRIOTT

ʻOku ou saiʻia he ngaahi houalotu ʻa e Siasí. ʻOku ou ʻilo pē ʻe ongo ngali kehe, ka ko hoku lotó moʻoni ʻoku ʻi hoku ʻapí. Pea ʻi he fatongia kotoa pē—ne hangē ne fasitanunu maí— naʻá ku ʻuluaki tokangaʻi hoku ʻapí. Ne ʻikai ke u maʻu ha ngaahi fakataha ʻe niʻihi, ka naʻe ʻikai fakaheleleu ia ki heʻeku moʻui fakafāmilí. Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa, naʻá ne akoʻi au ke u hoko ko ha faʻē lelei ange.

ELETĀ NELSON

ʻOkú ke hoko ko ha faʻē lelei ange he ʻokú ke pīkitai ki he ongoongoleleí.

SISITĀ MARRIOTT

ʻOku tonu ia.

ʻELETĀ NELSON

ʻOku mau fakamālō lahi atu kiate koe, ʻi he tokoni naʻá ke faí pe ʻamanaki ke fakahokó.

SISITĀ MARRIOTT

Mālō.

Mālō Sisitā Melioti. ʻIkai ʻoku fakamaama mo fakalaumālie ʻene talanoá? Ne mou fakatokangaʻi nai e fengāueʻaki fakataha ʻa e kāingalotú mo e ongo faifekaú? (Naʻá ne hoko ko hono husepāniti.) Naʻa nau tokanga moʻoni nai kiate ia? Naʻá ke ongoʻi nai e fatongia ʻo e kāinga he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí naʻa nau tokanga mai mo kinautolu kiate iá? ʻOkú ke ongoʻi nai e lelei ʻo ha fefine ʻoku ʻofa ʻi hono husepānití mo ʻene fānaú? Ko e taimi naʻá ku ongoʻi ai e fiefia ne hoko ki heʻene moʻuí pea ki he ngaahi toʻu tangata hoko mai aí, naʻe fakamālohia ʻeku fakamoʻoní pea tuku mo ʻeku vēkeveke ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí.

Fuʻu lahi ʻetau vahevahe ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ki ha ngaahi konga hangē ʻoku ʻikai ke nau fekauʻakí. Tatau ai pē pe ko hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he kakai taʻe-siasí, ngāue mo e kau ului foʻoú, fakamālohia e kau mēmipa māmālohí, akoʻi mo fakamālohia ʻe kāingalotu mālohí, pe fakahoko e ngāue hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé, ʻoku ʻikai mafakamāvahevaheʻi ʻa e ngāué. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi ngāue māvahevahe ʻeni. Ko e konga kotoa kinautolu ʻo e ngāue ʻo e fakamoʻuí.

ʻOku fiefia mo kalanga fiefia ʻa kinautolu he tafaʻaki ʻe tahá he taimi ʻoku tali ai ʻe honau ngaahi hakó pe foki ki he ongoongoleleí, he ʻoku nau ʻilo ʻoku lava he taimí ni ke fakahoko e ngaahi ouau mahuʻinga ʻo e temipalé maʻanautolu, ʻo fakafehokotaki ai e ngaahi toʻu tangata kuo nau mamaʻo atú. Ko ha lēsoni ʻeni ne ako ʻe Sisitā Melioti ʻi he ʻosi pē ʻene papitaisó. ʻOfa ke maʻu ʻe he mēmipa kotoa ʻo e Siasí ʻa e faingamālie ke aʻusia ʻa e ʻofa langaki moʻui mei heʻenau ngaahi kuí.

Te u fakamatala atu ha talafakatātā, ʻoku ui ko e, “Ko ha Tamai he Taimi Mohé, ke fakatātā ʻaki e founga ʻoku ʻamanaki mai ʻetau Tamai Hēvaní ke tau feʻofaʻakí.”

Naʻe tangutu ha tamai tokanga ha efiafi ʻe taha ʻi hono ʻapí, hili e mohe hono uaifí mo e fānaú. Naʻá ne maʻu ha ongo—ha ueʻi—ke vakaiʻi e fānaú. Naʻá ne vete leva hono suú kae fakaʻeteʻete atu ki he matapā e loki mohé. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻi he tapua e māmá ʻi he matapā naʻe avá, ha ongo kiʻi foʻi ʻulu he piló, pea mo ha sipi kafu ʻokú ne ʻufiʻufi ʻena ongo kiʻi tamaikí, ʻokú na māʻumohe.

ʻI heʻene fakafanongo ki heʻena tāngulu leʻo siʻí, ʻoku ne fakakaukau ki ha meʻa ʻi he kamataʻanga ʻo e ʻahó. ʻOkú ne fanongo ki heʻena kakatá ʻi heʻena vaʻinga fakatahá. ʻOkú ne sio ki heʻena malimalí ʻi heʻena kaimeʻakaí, pea mo ʻena makiʻikiʻí ʻi he taimi ne maʻu ai ʻena fafanga e kulií ʻaki e ʻaisikilimí. (ʻOku kātakiʻi ngofua ange fānaú ʻi he taimi ʻoku nau mohe aí.) ʻOkú ne fakakaukau ʻi heʻena mohé, ki he meʻa ʻokú na fie maʻú mo e founga ʻe lava ke ne tokoni ai kiate kinauá. ʻOkú ne ongoʻi ha ʻofa lahi mo ha fatongia lahi ke maluʻi kinaua.

ʻOkú ne fakaʻeteʻete atu leva ki he loki mohe hono hokó, ʻoku tonu ke ʻi ai e ongo tamaiki lalahi haké. ʻOkú ne fakatokangaʻi ha mohenga ʻe ua, ka ʻoku mei tuʻu e tā hono mafú heʻene ʻilo ʻoku ʻikai ha taha ʻi he mohenga ʻe tahá.

ʻOkú ne tafoki leva ʻo lue ki hono loki ngāué, ʻa ia kuo ne faʻa ʻilo ai hono ʻofefine ko ʻeni ʻoku puliá. ʻOkú ne ʻilo ia ai ʻi ha sea, ʻokú ne lau fakalongolongo pē ha tohi.

Naʻá ne pehē, “Ne ʻikai ke u lava ʻo mohe.”

ʻOkú ne toho mai leva ha sea ki hono tafaʻakí. ʻOkú na talanoa ki hono ʻahó, ki hono kaungāmeʻá, mo ʻene ngaahi taumuʻá mo e fakaʻamú. Naʻe toki ʻalu kimui ʻo mohe, pea takai fakaʻosi leva ʻa e tangataʻeikí kimuʻa peá ne toki tāmateʻi e māmá kae ʻalu ʻo mohe.

Naʻe tokoni e tangataʻeikí he pongipongí ki hono uaifi ʻofeiná ʻi heʻene teuteu e meʻatokoni pongipongí. Naʻá ne teuteu ha feituʻu moʻó e fānaú takitaha, ʻo aʻu ki he siʻisiʻi tahá, ʻa ia ʻoku saiʻia ke mohe fuoloá. Naʻe fakaʻaaki ʻe he namulelei mei he peitó e fānaú pea nau feʻohofi fakataha mai mo talanoa.

Ka ʻoku kei ava ha sea ʻe taha. Kole ange leva e tangataʻeikí ke nau tatali kae ʻalu ʻo fafangu e taha ʻoku puliá. ʻIkai hano taimi, kuo fakataha ʻa e fāmilí kotoa ʻo maʻu ʻenau meʻatokoni pongipongí.

Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he kiʻi talafakatātā faingofua ko ʻení? Naʻe muimui e tamaí ki heʻene ongo ke vakaiʻi ʻene fānaú. Naʻá ne vakaiʻi hono vā fetuʻutaki mo kinautolú. Naʻá ne kumi e kiʻi taʻahine ne pulí. Naʻe fakatupu kotoa ʻene ngaahi angafaí ʻe he ʻofá ʻataʻatā pē. Naʻe ʻikai ke ne fai ia koeʻuhí he naʻá ne lau ʻi ha tohi tuʻutuʻuni. Naʻe ʻikai ke ʻoange ki ai ʻe ha taha ha lisivakiʻi. Naʻá ne muimui pē he ngaahi ongo hono lotó.

ʻOku pehē pē mo e ngāue fakafaifekaú. ʻOku ngāue maʻu pē e kau faifekau lavameʻa tahá tuʻunga ʻi he ʻofá. ʻOku hoko e ʻofá ko ha meʻa fakafaingofua mo e moʻui ki he ngāue fakafaifekau leleí.

Naʻe ʻofa e tamai ʻi he talafakatātaá ʻi he fānaú kotoa. Pehē pē mo kitautolu, ʻoku totonu ke tau ngāue ʻi he ʻofa ke tokoniʻi e taha kotoa, kae ʻikai ko ha niʻihi tokosiʻi pē ʻoku tau saiʻia ai. ʻOku maʻu e ngaahi faingamālié ʻi ha ngaahi founga kehekehe, pea ʻoku fakamamahi, he ko hanau niʻihi ko ha ngaahi faingamālie kuo mole.

ʻOku maʻu ha fakatātā ki ai mei hoku fāmili tonu ʻoʻokú. Ko hono kotoa ʻeku ngaahi kui ua ʻe toko valú ko ha kau ului ki he Siasí ʻi ʻIulope. Ne hiki kotoa mai e toko valú ki ʻAmelika. Naʻe mahuʻinga ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu ʻo laka ange ʻi ha toe meʻa. Neongo ia, naʻe hē atu ha niʻihi ʻi he toʻu tangata ʻo ʻeku mātuʻá ʻo ʻikai mālohi he Siasí. Ko hono olá, naʻá ku tupu hake ʻi ha ʻapi naʻe ʻikai ke kau ʻeku ongomātuʻá he ngaahi ngāue tokoni ʻo e Siasí.

Lolotonga e ngaahi taʻu lahi ʻo ʻeku ngāue faitafá, naʻá ku nofo mamaʻo mo hoku uaifí mo ʻema fānaú mei heʻema ongomātuʻá, ʻi ha ngaahi feituʻu kehe ʻo e fonuá. Naʻá ku fai ai ha tohi ongo moʻoni ki heʻemau pīsopé, tuʻunga heʻeku toutou hohaʻa, mo faingataʻaʻia, ki he tuʻunga taʻengata ʻo ʻeku ongomātuʻa ʻofeiná. Naʻá ku ʻiloʻi lelei ia pea naʻá ku ʻamanaki lahi ʻe lava ʻo tokoni. Naʻá ku fakahaaʻi ʻeku ʻofa ki heʻeku mātuʻá mo kole ki he pīsopé ni ke kātaki muʻa ʻo fakaafeʻi pe telefoni ki ha taha ke ne akoʻi e ongoongoleleí ki heʻeku faʻē mo ʻeku tamai ʻofeiná.

Naʻá ku maʻu kimui ha tali mei heʻena pīsopé. Naʻe tohi ʻo kole fakamolemole mai ʻi heʻikaike ne maʻu ha taha ʻe ala tā ki ai ke akoʻi ʻeku mātuʻá!

Naʻe tōnoa ʻeku ʻamanakí ʻi he tali ʻa e pīsopé. Ne ʻikai ha taha ke tokoni kiate ia!

Ka ʻi hotau kuongá ni, ʻoku ʻikai totonu ke teitei hoko ʻeni! Ke toe ʻi ai ha pīsope ʻokú ne ongoʻi ʻe taʻemalava ke tokoni! ʻOku maʻu he taimí ni ʻe he kau pīsopé ha kau mēmipa ʻo ʻenau fakataha alēlea fakauōtí, kau taki faifekau fakauōtí, mo ha kau faifekau, ʻoku mateuteu, loto fie tokoni, mo lava ke tokoni ʻo fakahaofi e mātuʻa ʻa e fānau ʻoku kolé.

Hili ha taʻu ʻe hongofulu tupu, ne ului moʻoni ʻeku ongomātuʻá ki he ʻEikí. Kuo ʻosi sila kinaua ʻi he temipalé, pea sila mo ʻena fānaú kiate kinaua. Ka he ʻikai toe ngalo ʻiate au e meʻa ne u ako mei heʻena aʻusiá. ʻE lava ʻapē ʻe ha Tamai ʻofa ʻi he Langí, ʻa ia naʻá Ne fekau ke tau malanga ʻaki e ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē, ʻo fakafaikehekeheʻi kinautolu ne ʻikai ke nau fanongo ki he ongoongoleleí mo kinautolu ne nau fanongo ki ai pea toe ngaló?

ʻOku mahino ko e talí ko e ʻikai. ʻOku ʻikai taʻe fakakau ʻe he ngāue ʻo e fakamoʻuí ha taha! ʻOku fekauʻi atu e kau faifekau mo e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ngāue ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí ki he fakamoʻui ʻo e laumālie ʻo e tangatá.1 ʻOku kau heni e ngāue fakafaifekau ʻa e mēmipá ʻi hono tuʻunga lelei tahá, fakamālohia ʻo e kāingalotu māmālohí, mo hono teuteu ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú kotoa ke nau feʻunga ki he moʻui taʻengatá.

Ko e ngāue fakafaifekau ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí ko ha ngāue ʻo e fakahaofi. Kuo toutou akoʻi kitautolu ʻe hotau Palesiteni ʻofeina ko Tōmasi S. Monisoní fekauʻaki mo ʻetau ala atu ke fakahaofí. Naʻá ne pehē, “Te tau lava ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku tau fatongia ʻaki hono tokangaʻí pea ʻomai kinautolu ki he tēpile ʻa e ʻEikí, pea ke keinanga ʻi Heʻene folofolá pea fiefia ʻi he takaua ʻo Hono Laumālié.”2

ʻOku tau saiʻia, ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni, ke ʻomi e ngaahi laumālié kia Kalaisi mo ʻenau ngaahi ʻuluaki fuakavá, pea ʻoku tau saiʻia foki ke fakafoki mai ʻe ngaahi laumālié ki heʻenau ngaahi fuakava kimuʻá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻa e moʻoni ko ʻení: “ʻOku taau mo mahuʻinga pehē pē foki mo hono fakamoʻui e ngaahi laumālie ʻo kinautolu kuo hē mei he tākangá pea ʻokú ne ʻai ke fiefia pehē e langí hangē ko e ngaahi laumālie ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo ʻo e māmaní.” 3

ʻOku ʻi he uooti kotoa pē ha toko ua ʻokú na taki e ngāue fakafaifekaú. Ko e pīsopé mo e taki faifekau fakauōtí. ʻOku maʻu ʻe he pīsopé ʻa e ngaahi kī ke tataki e ngāué. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, “ʻe fakamuʻomuʻa ʻe he pīsopé mo hono ongo tokoní ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e mēmipá. Te nau akoʻi maʻu pē ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ngāue fakafaifekaú. Te nau poupouʻi ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí ke nau ngāue mo e kau faifekau taimi kakató ʻi he kumi, akoʻi, pea mo papitaiso ʻo e kau fiefanongó. Te nau tā-sīpinga ʻi he kumi mo e teuteu ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui pea mo ha ngaahi fāmili ke akoʻi ʻe he kau faifekaú.” 4

ʻOku tataki ʻe he taki faifekau fakauōtí ʻi he malumalu ʻo e uiuiʻi fakalaumālie ʻo e pīsopé, ʻa e ngāue fakafaifekaú. ʻOkú ne fakafekauʻaki, tataki, aleaʻi, fokotuʻutuʻu, tokoniʻi, kau atu, tokangaʻi, pea mo taki ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi he uōtí. ʻOkú ne fakahoko maʻu pē ha ngaahi fakataha fakafekauʻaki ʻo e ngāue fakafaifekaú mo e kau faifekau taimi kakató pea mo fakapapauʻi ʻoku fakaafeʻi kinautolu ke nau fakahoko mo kau ʻi he ngaahi fakataha alēlea fakauōtí, ʻi he taimi ʻe taau aí. Ko e taki faifekau fakauōtí ko e hoa ngāue longomoʻui ia ʻo e kau faifekaú, mo tokoni ʻi he kumi e ngaahi faingamālie akoʻí, faleʻi kinautolu, mo fakafekauʻaki e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻo e uōtí. ʻOku lava ke kau heni hono kumi e kāingalotu ʻoku fie ō ʻo fetongi hoá, ke akoʻi ʻa e ngaahi lēsoní ʻi honau ʻapí, ke tokoni fakameʻalele ʻo ka fie maʻu, mo tokoni he taimi ʻe akoʻi ai ʻe he kau faifekaú ʻa e kāingalotu tangata kapau ko ha ongo sisitā pe fefine kapau ko ha ongo ʻeletaá.

ʻOku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo e taki faifekau fakauōtí. Ko kimoutolu kau taki faifekau fakauōtí, kātaki ʻo fakatokangaʻi ʻeni: ʻoku mau kole atu ke mou ngāueʻi e fatongia foʻoú ni. ʻIloʻi e kau faifekaú. Hoko ko honau kaungāmeʻa lelei tahá. Ngāue mo kinautolu. Tokoni ke fakafonu ʻenau tohi ʻapoinimení ʻaki ha ngaahi faingamālie ʻaonga mo ha ngaahi ʻapoinimei, ke ʻoua ʻe toe ʻi ai hanau taimi ke tukituki ai ʻi he ngaahi matapaá ʻo kumi ha kakai ke akoʻi.

ʻE tukutaha e ngāue ʻa e kau taki faifekau fakauōtí mo e kau faifekau taimi kakató ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e pīsopé, ki he kau mēmipa foʻoú, māmālohí, mo e kau mēmipa foki maí mo honau fāmilí. Te nau tokangataha ki he kaungāmeʻá, konga fāmili Siasí mo honau fāmilí mo e kaungāmeʻá, kaungāʻapi ʻoku mahuʻingaʻiá mo e kaungāmeʻa ʻo e kāingalotu ʻo e uōtí; mo ha niʻihi kehe ʻe fakafonongo moʻoni.

ʻOku talamai ʻe he Tohi Tuʻutuʻuní e meʻa ʻoku totonu ke tau faí, ka ʻoku ʻikai ko e founga ʻoku totonu ke fakahoko ai iá. ʻOku ʻikai ha tohi ia ʻo e meʻa ʻoku tonu ke tau lea ʻakí, pe ha ngaahi sitepu pau ke ne ʻomi e fiefia ʻo e ongoongoleleí ki he moʻui ʻa e kakaí.

ʻOku tau ʻilo mei heʻetau talafakatātaá ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tohi ia te ne tala ki he mātuʻá e meʻa ke faí kapau ʻoku pulia ha kiʻi tamasiʻi. Ka ʻe tali koā e kumi ʻe he mātuʻá e kiʻi tamasiʻí kae ʻoua kuo hiki ha tohi? ʻOku ngāue ʻa e kau taki leleí, hangē ko e mātuʻa leleí, koʻeuhí ko e ʻofá. ʻI he taimi ʻoku nau ngāue ai ʻi he ʻofá, ʻe tataki kinautolu ʻe he Laumālié mo tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻoku fie maʻu ʻe he taha kotoa ha tokanga makehe ke tokoni ke nau maʻu ʻa e fiefia ʻo e moʻuí mo moʻui ʻi he founga ʻa e ʻEikí.

Ko e taki faifekau fakauōtí ko e fehokotakiʻanga ia ʻo e kau faifekaú, fakataha alēlea fakauōtí, mo e kāingalotu ʻo e uōtí. Te ne lava fēfē nai ʻo fai ʻeni? Te ne lava fēfē ʻo ʻomi e loto vēkeveke he ngāue fakafaifekaú ki he mēmipa takitaha ʻo e fakataha alēlea fakauōtí ke tatau mo haʻaná?

Te mau huluʻi atu ha vitiō ki he founga hono fakahoko ia ʻe he taki faifekau ʻi he Uooti ʻEtimani 3 ʻi he Siteiki Sitiliuata ʻOkolahomá. Naʻá ne lava ʻo liliu e anga ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi hono uōtí kotoa!

Ko e Taki Faifekau Fakauōtí ʻi he Ngāue ʻo e Fakamoʻuí

CHRIS EUBANKS

Ne mau ʻi he lotolotonga ʻo e laʻalaā kovi taha kuo mau ʻi ai ʻi ha taʻu ʻeni ʻe 50.

Meimei tatau mo e laʻalaʻaá, naʻe ʻikai ha fuʻu fakalakalaka ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi homau siteikí. ʻOku ou ʻilo ko homau uōtí, ko e taʻu tolu ʻeni mo e ʻikai ha papi ului.

PALESITENI BOWMAN

Ne mau hohaʻa kimautolu kau palesitenisií he meʻa ʻoku hokó, pea mau fealēleaʻaki fakataha. Ne mau ʻave leva ha tohi, ʻo kole ki he kāingalotú ke mau kau fakataha ʻi ha ʻaukai ki he ngāue fakafaifekaú pea mo e laʻalaʻaá.

CHRIS EUBANKS

Ne mau maʻu e tohí ni pea ʻaukai leva e siteikí kotoa mo ha ngaahi siteiki takai ʻiate kimautolu, pea kamata ke malangalanga leva e ngāue fakafaifekaú.

Ne hangē kuo fakaava e ngaahi matapaá pea kau e taha kotoa.

Ne haʻu ʻa ʻEletā Poueni ʻo e Kau Fitungofulú ki he feituʻú ni ʻo fai ha ako ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e taha e ngaahi lea naʻá ne faí, “ko e kau faifekau taimi kakato ʻi homou uōtí pe koló, ʻoku nau ʻi heni pē ke tokoni ʻi he ngāue fakafaifekaú.”

Ko e fatongia ia ʻo kitautolu kāingalotu ʻo e Siasí ke kau moʻoni ʻi he ngāué mo fakaafeʻi hotau ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí ki he lotú.

PALESITENI BOWMAN

He ʻikai ke lava ʻo hoko ia kapau he ʻikai kau mai ki ai e kau faifekau taimi kakató pe kāingalotú. Ko ʻetau taumuʻá ia, ke kau e kau taki faifekau fakauōtí pea ko e fakataha alēlea fakauōtí, ko kinautolu ʻoku nau teke iá, kae ʻikai ko e kau faifekau taimi kakató.

BISHOP

Ko e fatongia ʻo e taki faifekau fakauōtí ke talanoa mo e pīsopé pea mo e fakataha alēlea fakauōtí ke faʻu ha palani ngāue fakafaifekau ʻa e uōtí pea toki feinga ke fakahoko e palani ko iá ʻa ia ko e tokoniʻi e kāingalotú ʻi he kumi mo fakafeohi ki he kakaí ke akoʻi ʻe he kau faifekau taimi kakató.

CHRIS EUBANKS

Ko e meʻa pē ʻoku ou feinga ke fai fakataha mo hoku tokoni taki faifekau fakauōtí pea mo e kau faifekaú ko e feinga ke fakafonu e tohimāhina ʻa e kau faifekaú. Talu e kamata ke malangalanga e ngāue fakafaifekau ko ʻení ʻi he taʻu kuo ʻosí, mo ʻemau hiki mei he ʻavalisi ʻo e lēsoni ʻe ua, tolu, mo e fā ʻoku akoʻi mo e mēmipá ʻi he uiké, ki he 10 pe 12. ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo hilí ne mau ʻavalisi he 14 ki he 16 pea ko ʻemau taumuʻa he taimi ní ko e lēsoni ʻe 20 he uike mo ʻi ai ha mēmipa.

ʻI heʻeku nofo ʻo vakai atu ki he liliu ko ʻeni ʻi homau uōtí pea ʻi homau siteikí, ʻoku mātuʻaki faingofua ke fakatokangaʻi ha tefitoʻi tafaʻaki ʻe ua ne tupu ai e makape ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻa ia ko e kau mai ʻa e kāingalotú ʻi he ngāue fakafaifekaú mo hono fakahoko ʻo e fakaafe ke maʻu lotú pe talanoa mo e kau faifekaú. ʻA ia, ko ʻeku tokoni pē ʻaʻaku ki hoku fāmilí mo e ngaahi fāmili kehe ʻi he uōtí ke nau kumi ha faingamālie ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí mo e kakai kehé.

TRISH GAUVIN

Ko Tilisa Kēvini au. Ko Maʻake Kēvini ʻeni.

MARK GAUVIN

Naʻe papitaiso kimaua he ʻaho 26 ʻo Sānuali 2013.

CHRIS EUBANKS

Ko ha talanoa lelei ia ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e mēmipá. Ne ʻi ai haʻamau fāmili naʻe kaungāmeʻa mo kinautolu; pea nau fakafeʻiloaki kinautolu ki ha fāmili ʻe taha. Ne fetaulaki ʻenau fānaú mo ha longaʻi fānau kehe ʻi homau uōtí pea nau kaungāmeʻa.

TRISH GAUVIN

ʻOku ou tui ne tuku ʻe he ʻOtuá ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻi heʻemau moʻuí ʻi ha taumuʻa.

CHRIS EUBANKS

Pea ne fakaiku ia ki ha ngaahi talanoa fakamātoato lahi ange mo e kau faifekaú pea kamata ke tuʻo lahi ange ʻenau maʻu lotú.

TRISH GAUVIN

Naʻá ku fakatokangaʻi e anga ʻo e ngāue ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí mo ʻenau hoko ko e māmá.

CHRIS EUBANKS

ʻOku mahuʻinga ke feʻilongaki hotau kāingalotú mo ʻetau kau faifekaú. Ka ʻoku toe mahuʻinga ange, ke ʻilo ʻe hotau kāingalotú ʻetau kau fiefanongó mo kamata fakafeohi kiate kinautolu.

MARK GAUVIN

Te ke fiemālie ange he taimi te ke ʻilo mo talanoa ai mo e kakai peheé koeʻuhí he te ke lava ʻo ongoʻi tauʻatāina ke fai ha ngaahi fehuʻi. Te ke lava ʻo ongoʻi tauʻatāina ke vakavakaiʻi mo ako ha meʻa ʻoku ʻikai ke ke ʻilo. ʻOku ʻikai ha loto fakamaau.

TRISH GAUVIN

Kiate au, ʻoku ou ongoʻi tatau mo Siosefa Sāmita ʻi heʻeku toutou ʻalu mei he siasi ki he siasí. Naʻe ʻikai ke teitei ongo ia ʻo hangē ʻoku mole ha meʻa lahi pea ʻikai ke u toe maʻú. ʻOku fenāpasi ʻeni. ʻOku fenāpasi mo hoku fāmilí: ʻoku fenāpasi mo ʻeku moʻuí.

CHRIS EUBANKS

Ko e laʻalaʻā pe vahaʻataimi tuʻu maʻu ko ʻeni ʻo e ngāue fakafaifekaú he ʻēliá ni kuo ngata pea ʻoku kamata ke langalanga hake mei he ʻaho ki he ʻaho. Pea ʻoku ʻikai ke u ʻamanaki e toe holo ʻi ha taimi vave mai.

Ko e ngāue maʻongoʻonga ʻeni ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku tau ʻi heni aí, ke tānaki ʻa ʻIsileli. Pea kiate au mo e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí, ko hotau fatongiá ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e kakai tokolahi taha te tau lavá.

ʻOku mau fakamālō kia Palesiteni Keni W. Poumeni mo ʻene taki faifekau fakauōtí ʻi heʻena fakaʻaliʻali mai e founga ne ngāue fakataha ai e taki faifekaú mo e kau faifekaú. Naʻa nau ʻilo ʻa e fie maʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa kinautolu ʻoku nau ʻofa aí, ʻi he taumuʻa pē ʻe taha mo uouangataha. ʻIo, ko e ngaahi pale mo e ngaahi ngāue moʻoni ʻa e fakataha alēleá ʻoku hoko ia ʻi tuʻa ʻi he ngaahi fakatahá, ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻoku nau akoʻí.

Mahalo te ke fakakaukau, ʻi heʻetau talafakatātaá, naʻe fakafofongaʻi ʻe he tamaí ha pīsope ʻo ha uooti pe taki faifekau fakauooti. Ko hono moʻoní, naʻe mei lava pē tamaí ke ne fakafofongaʻi ha mēmipa pē ʻo e Siasí. ʻE lava ʻe he taha kotoa ʻi he ʻofá, ke ne fai e meʻa ne mei fai ʻe he Tauhisipi Leleí, ke palani mo fakahaofi. Pea ʻe lava ʻe he taha kotoa ke fai ia ʻi he faʻa lotu mo ha tataki fakalaumālie mei heʻetau Tamai kotoá.

ʻI he tataki fakalangí, ʻoku ʻikai fie maʻu e taki houalotu kotoa ke tatali ke vahe ange e ngāué ʻe he pīsopé pe taki faifekau fakauōtí. Te nau takitaha maʻu e ongo “ʻe ngali kakato ʻetau tākangá kapau te tau ʻai ha feituʻu ʻi he tēpilé maʻá e taha kotoa ʻoku totonu ke ʻi aí, kae ʻikai ko kinautolu pē ʻoku haʻú.” ʻE fie fekumi ʻa e mēmipa kotoa kiate kinautolu ʻoku teʻeki mēmipa ʻi he Siasí, pe ko kinautolu ʻoku fie maʻu tokoni ke toe maʻu e fiefia ʻo e ongoongoleleí. Te nau ngāue ʻi he tataki fakalaumālie, ʻo fakatupu ʻe he ʻofá.

Ko e taimi ʻoku tau muimui ai ʻia Sīsū Kalaisí, te tau ngāue ʻo hangē ko ia te Ne faí mo ʻofa ʻo hangē ko e ʻofa naʻá Ne mei faí. ʻOku fakahoko ʻa ʻEne ngaahi taumuʻa ʻi he laumālie ʻe taha ʻi he taimi ʻe taha! ʻE fakahoko ʻetau ngāué tuʻunga ʻi he ʻofa ki hotau kaungāʻapí, mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia ko ʻEne fānau kitautolú.

ʻIo, ko e ʻOtuá ʻetau Tamaí! Ko Sīsū ʻa e Kalaisí! Ko Hono Siasí ʻeni! Ko ʻEne kau tamaioʻeiki kitautolu! ʻOku ou fakamoʻoniʻi ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:56; vakai foki, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 5.1.1.

  2. Palesiteni Thomas S. Monson, “To the Rescue,” Ensign, May 2001, 48.

  3. Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, } comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 3:118.

  4. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 5.1.1.