Tui ki he Ngāue ʻo e Fakamoʻuí
Kimuʻa pea kamata ʻeku leá, tuku muʻa ke u fakamālō atu he faingamālié ni koeʻuhí ko e fie kaungāmamahi ne mou fakahaaʻi mai lolotonga e taimi faingataʻa ne mālōlō ai hoku uaifi ʻofaʻanga ko Falanisesí. Kuo fakamālohia mo faipoupoua au heʻeku ongoʻi hoʻomou ʻofá mo lotua kitá.
Naʻe hoko maʻu pē e ngāue fakafaifekaú kia Sisitā Monisoni mo au ko ha konga ʻema moʻuí mo homa lotó. Ne ui au hili pē ʻema mali foʻou atú, ke u hoko ko ha pīsope ʻo e Uooti Ono-Fitú ʻi Sōleki Siti—ko ha uooti naʻe toko tahaafe mā valungofulu hono tokolahí. Naʻe tokolahi ʻa e kau māmālohi he uōtí pea naʻe poupou mo fakalotolahiʻi maʻu pē au ʻe Sisitā Monisoni heʻeku ʻaʻahi mo hoku ongo tokoní ki he kāingalotu ko ʻení mo ngāue ke fakafoki mai kinautolu ke nau mālohí.
Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, ne ui au ke u palesiteni he Misiona Kānatá. Ne ʻikai lava ha māhina ʻe taha mei ai kuó u hiki mo Sisitā Monisoni mei homa ʻapi ne toki langa foʻoú peá ma fononga mo ʻema ongo kiʻi fānau kei īkí mo e tokotaha teuteu ke fāʻeleʻi maí ki Tolonitō, ʻOniteliō, Kānata, ʻo hoko ai e ngāue fakafaifekaú ko ha konga ʻemau moʻuí he taʻu ʻe tolu ne hokó.
Tuku muʻa ke u poupou atu ki he meʻa kotoa pē kuo lea ʻaki he ʻaho ní. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻe faitāpuekina kimoutolu ʻi hoʻomou muimui ki he faleʻi kuo mou maʻú.
ʻOku ʻikai ha tala ʻe ʻaonga ange mo mafatukitukiange he folofola māʻoniʻoní pe ko ha fakahinohino kuo fai ʻe he ʻEiki toetuʻú ʻe fakahangatonu ange, ka ko ia naʻá Ne fai ʻi Heʻene hā ʻi Kāleli ki he kau ākonga ʻe toko hongofulu mā tahá. Naʻá Ne folofola: “Ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Mātiu 28:19). Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Hili ange meʻa kotoa kuo lea ʻakí, ko e fatongia maʻongoʻonga mo mahuʻinga tahá ke malangaʻaki ʻa e Ongoongoleleí.” ʻE manatuʻi ʻe hamou niʻihi he ʻahó ni e lea ʻa Palesiteni Tēvita O. Makeí, ʻi heʻene pehē, “Ko e mēmipa kotoa pē ko ha faifekau!” Naʻe fakahā mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “ʻOku tokolahi hatau niʻihi ʻoku nau vakai ki he ngāue fakafaifekaú ʻo pehē ko e foʻi ʻalu pē ʻo uiui. ʻOku ʻiloʻi ʻe he taha kotoa pē ʻoku maheni mo e ngāué ni ʻoku ʻi ai ha founga lelei ange ia. Ko e founga ko iá ʻoku fakafou ia ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí.”
ʻOku ou tānaki atu ki heʻenau leá. Ko e taimi ʻeni ke ngāue fakataha ai e kāingalotú mo e kau faifekaú, ke nau ngāue ʻi he ngoue vaine ʻa e ʻEikí ke ʻomi e ngaahi laumālié kiate Ia. Kuó ne teuteu e founga ke tau vahevahe ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi ha founga lahi, pea te Ne tokoniʻi ʻetau ngāué kapau te tau ngāue ʻi he tui ke fakahoko ʻEne ngāué.
Lolotonga ʻeku ngāue mo Sister Monisoní ʻi he Misiona Kānatá, ne ma mamata tonu pea fakamālohia kimaua ʻe he tui mālohi ʻa e Kāingalotu Kānatá. ʻOku ʻoatu ʻe he foʻi vitiō ko ʻení ʻa e tui mo e ngāue ʻa e kāingalotu mo e kau faifekau homau misioná ne nau nofo mo ngāue ʻi Seni Tōmasí.
Ne hoko ha fakamoʻoni ʻe taha ʻo e tuí heʻeku fuofua ʻaʻahi ki he Kolo ʻo e Misiona Seni Tōmasí, ne maile ʻe 120 nai mei Tolonitō. Ne fakaafeʻi au mo hoku uaifí ki he houalotu sākalamēniti ʻa e koló pea ke ma lea ki he kāingalotú. ʻI heʻema lele atu he halá, ne lahi e ngaahi ʻapisiasi ne ma sio ki aí peá ma fifili pe ko e fē ai ko hotau ʻapisiasí. Ne hala hatau ʻapisiasi ai. Ne ma maʻu e tuʻasilá ko ha fuʻu holo. Ne fakataha hotau kāingalotú ʻi he peisimeni ʻo e holó pea naʻe feʻunga mo e kāingalotu ʻe toko 25 nai ka ko e toko 12 pe ne maʻulotú. Ko e kakai tatau pē ne nau tataki e fakatahá, tāpuakiʻi mo tufa e sākalamēnití, fai e lotú mo hivaʻi e himí.
Hili e lotú, naʻe kole mai e palesiteni fakakoló ko ʻAivini Uilisoni ke ma kiʻi fakataha. ʻI he fakatahá ni, naʻá ne ʻomi ha Improvement Era,tatau mo e Ensignhe ʻaho ní. Naʻe tuhu ʻa Palesiteni Uilisoni ki ha fakatātā ʻo ha taha hotau falelotu foʻou ʻi ʻAositelēliá pea pehē mai Uilisoni, “Ko e fale ʻeni ʻoku mau fie maʻu ʻi Seni Tōmasi ní.”
Ne u malimali pē mo pehē ange, “Ko e taimi ʻe tokolahi feʻunga ai hotau kāingalotú heni ke fakatonuhiaʻi mo totongi ha fale peheé, ʻoku ou tui ʻe ʻi ai leva.” Taimi ko iá ne fie maʻu ke totongi ʻe he kāingalotú ia e peseti ʻe 30 ʻo e fakamole ki he tuʻuʻangá mo e falé, makehe mei he totongi vahehongofulú mo e ngaahi foakí.
Ne tali mai ʻe Palesiteni Uilisoni, “ʻOku tutupu hake ke lalahi ʻemau fānaú. ʻOku mau fie maʻu e falé ni pea ʻoku fie maʻu ia he taimí ni!”
Ne u fakalotolahiʻi ia ke fakatokolahi e kāingalotú ʻaki ʻenau feinga fakatāutaha ke fakafeohi mo akoʻi. ʻE kāinga, ko hono olá, ko ha sīpinga moʻoni ia ʻo e tuí, fakataha mo e ngāué pea fungani ʻaki e fakamoʻoní.
Ne kole ʻe Palesiteni Uilisoni ke toe ʻoange ha kau faifekau ʻe toko ono kehe ki he kolo ko Seni Tōmasí. ʻI hono fai ʻení, naʻá ne ui e kau faifekaú ke nau fakataha ʻi ha loki ʻi mui hono falekoloa siueli siʻisiʻi ʻo nau tūʻulutui ai ʻo lotu ʻi he loto fakatōkilalo. Hili e lotú, naʻá ne kole ki ha faifekau tangata ke ne ʻoange ʻa e tohi telefoni ʻoku ʻi ai e peesi lanu engeengá ne hili he tēpilé. Ne ʻave ʻe Palesiteni Uilisoni e tohí ʻo ne vakai ki ai mo pehē ange, “Kapau ʻoku tau loto ke maʻu e falelotu ʻoku tau fakaʻamua ʻi Seni Tōmasí, ʻe fie maʻu ha taha Siasi ke ne tā e palaní. Ka koeʻuhí ʻoku ʻikai ha taha Siasi ʻoku tā mape, ʻe fie maʻu ke tau fakaului mai ha taha.” Naʻe leleʻi hifo hono foʻi tuhú he lisi ʻo e kau tā mapé peá ne tuʻu ʻi ha hingoa ʻe taha ʻo pehē ange, “Ko e tokotaha ʻeni te tau fakaafeʻi ki hoku ʻapí ke ne fanongo ki he pōpoaki ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí.”
Naʻe fai ʻe Palesiteni Uilisoni e meʻa tatau pē ki he kau palamá, ʻuhilá, mo e kaumataotao he tapa kotoa pē. Naʻe ʻikai ke ne liʻaki ha taha taukei, he naʻá ne ongoʻi ne fie maʻu ha kolo ʻoku tuhotuhatataú. Naʻe fakaafeʻi e niʻihi ko ʻení ki hono ʻapí ke nau feʻiloaki mo e kau faifekaú, ne akoʻi e moʻoní, fai mo e fakamoʻoní pea iku ia ki he fakauluí. Naʻe toe fai leva ʻe he kau ului foʻoú mo e meʻa tatau pē ʻo nau fakaafeʻi mai e niʻihi kehé ke fanongo; ʻi he uike ki he uike mo e māhina ki he māhina ne hokohoko atu e ngāué.
Naʻe aʻusia ʻe he Kolo Seni Tōmasí ha tupulaki fakaofo. ʻI ha taʻu ʻe ua mo e konga mei ai, naʻe maʻu ha konga kelekele, pea langa ha fale fakaʻofoʻofa pea hoko ai ha misi fakalaumālie ko ha meʻa moʻoni. ʻOku hoko e kolo ko iá he taimí ni ko ha uooti tupulaki moʻoni ʻi he siteiki ʻo Saioné.
ʻI heʻeku manatu ki he kolo ko Seni Tōmasí, ʻoku ʻikai tukutaha ʻeku tokangá ʻi he kāingalotu ʻe laungeaú mo e ngaahi fāmili tokolahí; ka ʻoku ou manatu ki he houalotu sākalameniti ko ia ne fai ʻi he peisimeni ʻo e holó, ʻe ha kakai ʻe toko 12, pea mo e talaʻofa ʻa e ʻEikí, “He ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe ʻa e toko tolu ʻi hoku huafá, te u ʻi ai au mo kinautolu” (Mātiu 18:20).
Ko e ʻosi ʻeni ha taʻu lahi mei he taimi ne hiki ai e vitiō ko ʻení. ʻOku kei siʻi e leʻo ne mou fanongo ki aí, ka ʻoku kei tuʻuloa pē he ʻahó ni e tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú, ʻo hangē ko ia ne hoko he vaeua senituli kuohilí ʻi he Kolo Seni Tōmasí.
ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau ngāue ai ʻi he tuí, ʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí e founga ke tau fakamālohia ai Hono Siasí ʻi he uōtí mo e kolo ʻoku tau nofo aí. Te Ne kau mo kitautolu pea te ne hoko ko ha hoa longomoʻui ʻi hono fai e ngāue fakafaifekaú.
ʻI he tokolahi ange e kau faifekau ʻi he ngaahi uōtí mo e siteikí he funga māmaní, ʻoku ou kole atu ke fakahaaʻi hoʻomou tuí, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Palesiteni Uilisoni ʻi Seni Tōmasí, ʻi hoʻomou fakakaukauʻi he faʻa lotu pe ko hai ʻi homou fāmilí, kaungāmeʻá, kaungāʻapí mo e mahení te mou fie fakaafeʻi mai ke feʻiloaki mo e kau faifekaú ʻi homou ʻapí ke nau fanongo ki he pōpoaki ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí. Hangē ko ia ne fai ʻe he ʻEikí ki he kolo ko Seni Tōmasí, te Ne fakahaohaoaʻi foki hoʻomou ngaahi feingá pea te mou maʻu ha ivi ʻoku mahulu ange ia ho ivi ʻoʻoú ke ke hiki hake mo faitāpuekina ʻa e niʻihi kehé.
ʻE kāinga, ʻofa ke tau fakatupulaki ʻetau tuí mo e faivelengá ʻi hono fakahoko hotau fatongia toputapu ke fakahaofi e fānau ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he huafa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.