Palesiteni Thomas S. Monson

(1927–2018)

Palōfita mo e Kaungāmeʻa


 

 

Naʻe pekia ʻa Palesiteni Thomas S. Monson ʻi he ʻaho 2 ʻo Sānuali 2018, naʻá ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo kamata mei Fēpueli 2008, naʻe tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mei he 1985 ki he 2008, pea mo ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei he 1963 ki he 1985. Naʻe ʻosi mālōlō hono uaifi ko Falanisesí ʻi he 2013. Ko e mātuʻa kinaua ki ha fānau ʻe toko tolu.

President Thomas S. Monson

Ne ngali mateuteu ʻa e mahaki ʻi he loki fakavavevavé ke ʻatā, ka naʻe ongoʻi momou ha toketā Sōleki Siti mo ʻene kau ngāué. Neongo naʻe ngali kakato e faitoʻo mo e fakaakeake ʻa e tangatá, ka naʻe fakatupu hohaʻa hono fōtunga moveuveú mo e ngaahi tūkunga taʻepau ʻo e moʻuí. Naʻe fehuʻi ange ʻe he toketaá, “ʻOku ʻi ai hao fāmili pe kaungāmeʻa ʻe ala tokoni atu ʻi ho faitoʻó?” Naʻe tali ange ʻe he mahakí, “ʻIkai,” peá ne toki manatuʻi: “ʻIo, ʻoku ʻi ai hoku kaungāmeʻa ʻokú ne faʻa tokangaʻi au. Ko hono hingoá ko Tomu Monisoni.”2

Ko e taʻataʻalo ʻa Palesiteni Thomas S. Monson, hili ha fakatahaʻanga konifelenisi lahi, ʻi ʻEpeleli 2013.

Naʻe hoko ʻa Palesiteni Thomas Spencer Monson “ko ha kaungāmeʻa makehe ʻo e taʻeʻiloá” mo e “masivá mo e tukuhāusiá,” ʻo hangē ko e fakamatala hano kaungāmeʻa fuoloa.3 ʻI heʻene moʻuí kotoa, kau ai ha taʻu ʻe tolungofulu tupu ʻo e ngaahi fatongia lahi ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻá ne fakamuʻomuʻa lahi e ʻaʻahi fakatāutaha ki he ngaahi kaungāmeʻa toulekeleká mo e solá, ʻi hono ueʻi ia ʻe he Laumālié, ʻo aʻu ki heʻene toʻo ha taimi mei he ngaahi fakataha mahuʻingá ke faingāue ai ki he fānau naʻe puké. ʻI he taimi naʻá ne ʻalu ai ki he ngaahi sipoti fakapalofesinalé, naʻe ʻikai ke ne fakaafeʻi hono kaungāmeʻa maʻolungá pe kau ʻōfisa fakapuleʻangá ke nau kaungā ō mo ia, ka naʻá ne ʻomi hono kaungāmeʻa naʻa nau tupu hake ʻi ha feituʻu masivá. Naʻá ne ʻalu ki he fakataha kotoa pē ʻa e West High School, ʻo tui hono pine hingoa “Tom Monson.” Fakatatau ki he taha ʻo hono ngaahi fohá, ko e Tōmasi Monisoni tatau pē ko ʻení naʻe “ʻikai ke ne fakamakehekehe ʻo makatuʻunga ʻi ha tuʻunga fakafoʻituituí, ʻulungaanga pe ngaahi lavameʻa tuʻukimuʻa kehé: ʻoku kei maʻu pē ʻe hano kaungāmeʻa fakatōkilalo mei he taʻu ʻe 50 kuohilí ʻa e tokanga tatau—pe lahi ange—mo ia ʻokú ne fai ki ha kōvana, senatoa pe tangata pisinisi ʻiloa.”4

IP-918533

Palesiteni Thomas S. Monson. Faitā ʻa Tom Smart, Deseret News.

Kuo mole ha kaungāmeʻa mateaki ʻo e kakai mo e kau muimui kehekehe ʻe laumiliona ʻi loto mo tuʻa fakatouʻosi ʻi he Siasí, ʻi he pekia ʻa e Palesiteni hono 16 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he lea ʻa Palesiteni Monisoní, “Kuó u fie maʻu maʻu pē e tokoni ʻa e ʻEikí, pea kuó u kolea maʻu pē iá,”5 naʻá ne tatau mai ai ki ha ngāue ne fakaʻilongaʻi ʻaki ʻene tokoni fakalūkufua ki he māmaní ʻo fakafou ʻi he tokoni ʻofa fakaetangatá, ngaahi uepisaiti ʻa e Siasí ne mahino mo tokoni ke mahino ki he kāingalotú e ngaahi meʻa faingataʻá, ngaahi fetuʻutaki mo e kakaí ne fakataumuʻa ke tokoni ke mahino ki he māmaní ʻa e Siasí, pea mo ha ngaahi fokotuʻutuʻu foʻou ne fakataumuʻa ki hono paotoloaki e ngāue ʻo e fakamoʻuí. Ne kau heni ʻa hono tuku hifo e taʻu ʻe lava ai e kau talavoú mo e kau finemuí ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakató, fakalahi e ngaahi founga ʻe tokoni ai e kau faifekaú ki he niʻihi kehé (kau ai e fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá), mo e ngaahi kulupu ʻi he ʻinitanetí ʻoku fepōtalanoaʻaki mata-ki he-mata ai e kau taki ʻo e Siasí mo e kāingalotú. Lolotonga e vahaʻataimi ʻo ʻene tatakí, naʻe ʻomi ai ha tohi tuʻutuʻuni foʻou ʻa e Siasí naʻe fakamamafaʻi ai e tuʻunga faka-ākonga faka-Kalisitiané. Naʻe fakafaingofuaʻi e ngāue hisitōlia fakafāmilí, ʻo faingofua ange ai ke fekumi mo fakahū ha ngaahi hingoa ki he temipalé ki he papitaiso fakafofongá mo e ngaahi ouau kehe ʻo e fakamoʻuí.

Ko e ala hifo ʻa Palesiteni Thomas S. Monson ke lulululu mo ha kiʻi tamasiʻi, hili ha fakatahaʻanga konifelenisi lahi, ʻi ʻOkatopa 2013. Faitā ʻa August Miller, Deseret News.

Neongo ʻene ngaahi lavameʻa mahuʻinga lahi, ka ʻe pehē ʻe he tokosiʻi ʻoku kau ʻi he tukufakaholo mahuʻinga taha ʻa Palesiteni Monisoní ʻa ʻene tā sīpinga fakatāutaha ne ongo moʻoní. Ko e taha ʻene ngaahi potufolofola manakó ko e Ngāue 10:38, ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí ko ha taha “naʻe faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei.” ʻOku maʻu atu maʻu pē ʻa Palesiteni Monisoni ʻokú ne fai ha ngaahi ngāue lelei ʻi he founga naʻe naʻinaʻi mai e Fakamoʻuí ke tau fakahokó: ʻo foaki ha meʻakai ki he fiekaiá, fakaafeʻi e solá, fakakofuʻi e telefuá, ʻaʻahi ki he mahakí, mo e ngaahi pilīsone tuenoa mo fakataʻelata ʻoku faʻa ʻi ai e kau liʻekiná (vakai, Mātiu 25:34–40). Naʻe taki ʻe heʻene ʻofa fakaetangatá, fakamahuʻingaʻi e kakaí kae ʻikai ko e ngaahi polokalamá, mo e līʻoa ke muimui ki he Laumālié, ke tohi ʻe ha tokotaha faiongoongo naʻá ne muimui folau holo ʻia Palesiteni Monisoni ʻi he ngaahi taʻu lahi, ʻo pehē, “ʻOku tokosiʻi pē ha kakai kuó u fetaulaki mo ia ʻoku nau ngāue lahi pehē ke fakanonga, fakafiemālie, mo fakafiefiaʻi e niʻihi kehé.”6 Naʻe tokoni ha moʻui ne femoʻuekina he fāmilí, faingataʻá, faingamālié pea mo e ngāue tokoní, ke ne faʻu e tukufakaholo faʻifaʻitakiʻanga faka-Kalaisi ʻa Thomas S. Monson, ko hono fai ʻo e tokoni fakatāutahá.


Ko ha ʻApi Angaʻofa

ʻI he tuliki ʻo e 500 South mo e 200 West, pea ʻikai mamaʻo mei he halanga lēlue ʻoku fou ʻi Sōleki Sití, naʻe ohi hake ai ʻe George Spencer mo Gladys Condie Monson, ha fāmili ʻi he lotolotonga ʻo e Taimi Tō Lalo Fakaʻekonōmiká, ne nofo takatakaiʻi ʻe he kāinga ʻo Kelētisí, ko e hako ʻo e kau paionia mei Sikotilaní. Naʻe kau e ongo kui ʻa Siaosí ki he Siasí ʻi Suēteni mo ʻIngilani kimuʻa pea nau hiki ki ʻAmelika ʻo nofo ʻi Sōleki Sití. ʻI he ʻaho 21 ʻo ʻAokosi 1927, naʻe fāʻeleʻi ai e ʻuluaki foha, ka ko e fika ua ʻa Siaosi mo Kelētisí, ko Thomas Spencer Monson, naʻe fakatau hingoa ki heʻene kuitangata he tafaʻaki ʻene faʻeé, ko Thomas Sharp Condie, pea mo ʻene tamaí.

Ko George Spencer mo Gladys Condie Monson, ongomātuʻa ʻa Thomas S. Monson.

Ne tokolahi fau e kakai ne fakaaʻu ki ai e ʻofa ‘a e fāmili Monisoní, he naʻe ʻākilotoa pē kinautolu ʻe he fāmilí. Naʻe manatu ʻa Palesiteni Monisoni kimui ange, ne ʻikai foʻou ki he feituʻú ni ke foua mai ʻe ha niʻihi ne fiekaia, pea naʻe talitali mo fafangaʻi kinautolu ʻe Gladys Monson “ʻo hangē pē ne fakaafeʻi takitaha mai kinautolú.”7 Naʻá ne ʻave fakauike foki ha meʻatokoni efiafi he Sāpaté ki he “Tangataʻeiki ko Popí,” naʻe nofo ofiange he hala tatau pē, ʻa ia naʻá ne fie ʻoange maʻu pē ha sēniti ʻe hongofulu kia Tomu ʻi he ʻave ange ʻene meʻatokoní. Naʻe kiʻi fakakaukau ʻa Tomu peá ne tali ange, “He ʻikai ke u lava ʻo tali ʻa e sēnití. ʻE tauteaʻi au heʻeku fineʻeikí.”8 ʻI he Sāpaté, ne faʻa fua ʻe he tamai ʻa Tomú ʻa hono tokoua ko ʻIlaiasé naʻe mamatea he felangaaki hono hokotanga huí, ki heʻene kā Oldsmobile 1928, kau atu mo Tomu he ʻalú, ʻo fakaʻeveʻevaʻi takai holo ia ʻi he koló.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni, “Lolotonga e vahaʻataimi ko ʻeni ʻo ʻeku moʻuí, naʻá ku mālieʻia moʻoni he ngaahi ngāue ʻeku fineʻeikí mo e tangataʻeikí. Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi e tātātaha ʻena ʻalu ki he lotú.”9 Naʻá ne manatu foki ki ha ʻulungaanga faʻa kātaki mo lelei: “Kuo teʻeki ke u fanongo ki heʻeku tangataʻeikí ʻoku lea kovi ki ha taha kehe. Ko hono moʻoní, he ʻikai ke ne nofo ʻi he lokí kapau naʻe lea taʻefakaʻapaʻapa pe lea kovi ha taha ki ha taha kehe.”10

Naʻe ʻikai ha ofo ʻi he kamata ke maʻu ʻe Tomu e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ko ʻení. Naʻá ne fiefia ʻi ha Kilisimasi ʻe taha ke maʻu ha seti lēlue fakaʻuhila, ka naʻá ne kole ki heʻene fineʻeikí—pea ʻoange—ha kiʻi kā makehe ne fakalahi atu ki ha seti lēlue angamaheni naʻe fakataumuʻa ko ha meʻaʻofa maʻá e foha ʻo ha uitou naʻe nofo ofi mai pē. ʻI he ʻalu ʻa Tomu mo ʻene fineʻeikí kimui ange ke ʻave ʻa e meʻaʻofá peá ne vakai ki he vēkeveke ʻa e kiʻi tamasiʻi ke maʻu e seti lēlue angamahení, naʻá ne ongoʻi loto halaia moʻoni. Naʻá ne lele ʻo foki ki ʻapi ke toʻo mai e kiʻi kā naʻá ne toʻo mei he setí, pea mo e taha mei heʻene meʻavaʻingá.11 Naʻe foaki ʻe Tomu kimui ange ha ongo kiʻi lāpisi naʻá ne tauhi, ke maʻu meʻatokoni efiafi ai ha fāmili ʻo hano kaungāmeʻa ʻi he Kilisimasí, he naʻe teʻeki ai ke nau kai e pīpií pe moá. Pea ʻi he taimi naʻe mamahi ai ha fefine kia Tomu mo hono kaungā-tangatá ko hono taaʻi ange ʻa e foʻi pulu peisipoló ki hono ʻapí lolotonga ʻenau vaʻingá (naʻá ne faʻa toʻo ʻe ia e pulú ʻo tauhi), naʻe fai leva ʻe Tomu ha meʻa ke fakaleleiʻi ʻaki ʻeni. Naʻe ʻikai ke ne faʻa lea ki he fefiné, ka ne hanga maʻu pē ʻo fuʻifuʻi vai hono loto ʻataʻataá he faʻahitaʻu māfaná mo tafi e lauʻi ʻakau hono ʻapí he faʻahitaʻu fakatōlaú. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe fakaafeʻi ia ʻe he fefiné ki fale ke inu huʻakau mo kai kūkisi—peá ne fakafoki ange ai e puha kuo fonu he pulu peisipoló.13

Ka naʻe faʻa fakahā ʻe Palesiteni Monisoni naʻe kau pē ʻi he ngaahi ngāue lelei heʻene kei tamasiʻí, haʻane fanga kiʻi tōʻonga pauʻu naʻe faʻa iku ki hano tafuluʻi ia. Naʻe tuʻo taha haʻane tānaki fakataha mo ha taha naʻá ne tokoua ʻaki, e fanga kulī ʻalu noaʻia ʻa e kaungāʻapí pea faʻo kinautolu ʻi ha fale malala he tafaʻaki kimui honau ʻapí, pea kaka ai ha toko ono ʻi he tangataʻeiki ʻa Tomú he taimi naʻá ne fakaava hake e matapaá.14 ʻI ha hoʻatā ʻe taha naʻe puke atu ai ʻe ha palesiteni Palaimeli ʻa Tomu ʻo talaange naʻá ne lotomamahi ʻi he tōʻonga makaka ʻa e tamaiki tangata tokolahi he Palaimelí ʻi he taimi kamatá. Naʻe talaange ʻe Tomu ʻe tokoni ange. Naʻá ne manatu ʻo pehē, “Naʻe ʻosi he taimi ko iá e pauʻu ʻa e Palaimelí.”15 Ka naʻe kei hoko atu pē e ngaahi ʻahiʻahí. Naʻe tuʻo taha ʻene fakalotoʻi hano kaungāmeʻa ke na hola ʻi ha kalasi Palaimeli hoʻatā. Ne na hola ʻi he hili pē hono faʻo ʻe Tomu ha sēniti ʻe taha ki he puha tokoni maʻá e Falemahaki ʻa e Fānau Palaimelí. Te na fakaʻaongaʻi leva ha seniti ʻe hongofulu ʻi hono kató ke na ō ki he Hatch Dairy ʻo kai ʻaisikilimi. Ka naʻe fehalaaki e palaní, ʻi he taimi naʻe ʻilo ai ʻe he ongo tamaikí naʻe faʻo ʻe Tomu ia ʻa e seniti ʻe hongofulú kae ʻikai ko e seniti ʻe tahá ʻi he puhá. Ko ia naʻá na fakatou foki leva, pea toe foaki pē ʻe Tomu ia mo e seniti ʻe tahá. Naʻá ne pehē kimui ange, “Ne u ongoʻi mahalo ko au pē naʻe tokoni lahi taha ki he Falemahaki ʻa e Fānau Palaimelí.”16

Ko e tamasiʻi ko Tomu Monisoní, heʻene heka pasikala ʻi he toumuʻa ʻo e ʻapi ne tupu aí.

Naʻe kamata ʻi he toutou ʻaʻahi ki ha fale fakafāmili ʻi Kenioni Polovó, ʻene manako ki he tuli pató, kemí, taumātaʻú, mo e kaukau ʻi he vaitafé; naʻe tuʻo taha hano fakahaofi ʻe Tomu ha taʻahine ne tafia ʻi ha ʻau fakatuʻutāmaki.17 Naʻá ne fakamatala ki ha aʻusia ʻe taha ʻi he taimi naʻá ne tutu ai mo hano kaungāmeʻa ha vao ofi ki he fale fakafāmilí. Hangē ko e angamahení, naʻá ne fakaʻaongaʻi e talanoá ke vahevahe ai ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí.18

Ko Thoma S. Monson—ʻoku hā he tā he toʻohemá ʻi hono taʻu 13 ʻi he Vivian Park, pea ʻi toʻomataʻú mo hono foha ko Clark, ʻi he ʻaho 19 Siulai 1971— naʻá ne manako maʻu pē ke ʻi tuʻa.

Ne kamata ʻi he ʻaʻahi tuʻo lahi he uike ki he laipeli fakapuleʻanga Chapman ne ofi ki hono ʻapi ʻi Sōleki Sití, ʻa ʻene manako ʻū tohí mo e kau faʻutohí, ʻa ia naʻá ne malava ai kimui ange ʻo leaʻaki ha ngaahi kupuʻi lea lahi mei heʻene kau punake manakoa hangē ko Wordsworth, Longfellow, Bryant, Tennyson, mo Shakespeare.19

Naʻe hanga ʻe ha meʻa ʻe taha naʻe manako ai ʻa Tomu ko hono ohi ʻo e fanga lupé, ʻo akoʻi kiate ia ke ne fakatupulaki kei siʻi pea hoko atu ʻi heʻene fatutangatá, ha meʻa mahuʻinga fekauʻaki mo e fatongia tauhí ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ʻe ha ʻetivaisa ʻo e kōlomu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ha foʻi lupe naʻe faʻa foki pē ki he ʻapi ʻo e ʻetivaisá, ʻo ne maʻu ai faingamālie ki ha ʻinitaviu lakanga fakataulaʻeiki fakauike mo e tamasiʻí.20 Ka ko ha faiako Lautohi Faka-Sāpate ʻofeina ko Lucy Gertsch, naʻe fakamālōʻia ʻe Tomu ʻi hono fakatoka e fakavaʻe ʻo ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Naʻe hanga ʻe he ʻofa ʻa e fefiné ʻi ha kalasi tamaiki tangata makaka, ʻo liliu ʻenau tōʻonga pauʻú ʻi heʻenau fakafanongo pē ki he ngaahi lēsoni faka-Laumālie ʻa Sisitā Kētisi ʻi he Tohi Tapú.21


Tupu ʻo Tangatá

Ne fakatupu ʻe he ngaahi feʻamokaki fakapaʻanga ʻo e Taimi Tō Lalo Fakaʻekonōmiká ke ngāue ʻa Tomu ʻi hono taʻu 12 ki heʻene tangataʻeikí, ʻa ia naʻe pule ʻi ha kautaha faipaaki.22 Ka neongo ia, naʻe toe lahi ange e faingataʻa ʻo e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II ʻi he Taimi Tō Lalo Fakaʻekonōmiká, ʻi he ako ʻa Tomu he ako māʻolungá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni fekauʻaki mo ʻene kei tupu haké, “Naʻe ʻilo ʻe he talavou takitaha kapau naʻe hoko atu [e taú], te ne hū ki he sōtiá.”23 ʻI heʻene hoko ko ha tokotaha ako tuʻukimuʻa mo manako ʻi he hisitōliá, naʻá ne lesisita ai ke ako he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻi hono taʻu 17.24 Naʻá ne fakakaukau fakamātoato ke hoko ko ha faiako hisitōlia, ka naʻá ne feinga ki hano mataʻitohi pisinisi, lolotonga ia ʻene kau ki he ngaahi kalasi ʻinisititiuti naʻe akoʻi ʻe Dr. Lowell Bennion mo Dr. T. Edgar Lyon.25

Naʻe hoko ʻa Tom Monson ko ha tokotaha ako lelei, pea naʻá ne ako he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá ʻi hono taʻu 17, hili ʻene fakaʻosi ako mei he West High School ʻi Sōleki Siti, ʻIutā.

Naʻá ne fetaulaki ai mo hono ʻofaʻangá lolotonga ʻene ʻi he ʻunivēsití. Hili hono fakafeʻiloaki ia kia Frances Johnson ʻi he hulohula Hello Day, naʻe hokohoko atu e fetuʻutaki ʻa Tomu ki ai kimui ange. Naʻá ne fakakaukau kimui ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ke u mateuteu ki he ngeia mo e fakalongolongo [ʻi hono ʻapí],” ʻi heʻene fakafehoanaki atu hono ʻapi longoaʻá ki he fāmili Sonisoní.26 Naʻe ʻiloʻi ʻe he tangataʻeiki ʻa Falanisesí ʻa e hingoa Monisoní, pea naʻá ne fāʻofua loʻimataʻia kia Tomu hili ʻena ʻiloʻi naʻe fakafeʻiloaki ʻa e fāmili Sionisoní ki he ongoongoleleí ʻi Suēteni ʻe he tokoua ʻo e tangataʻeiki ʻa Tomú ko ʻIlaiase.27 Naʻe fakatou saiʻia ʻa Tomu mo Falanisesi he kau tāmeʻa ʻiloá pea naʻá na faʻa ʻalu ki he hulohula ne ʻi ai e kau hiva ʻiloa hangē ko Tommy Dorsey mo Glenn Miller.28

ʻI he 1945, naʻe kau ai ʻe Tomu ki he Sōtia Tautahi Talifaki ʻa ʻAmeliká. Lolotonga ʻa e ʻuluaki uike ʻe tolu ʻo e fakamalohisinó, naʻá ne fakahua kimui ange ʻo pehē, “Naʻá ku tui naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻeku moʻuí. Naʻe ʻikai feinga e tautahí ia ke akoʻi au; ka ne nau feingá ke tāmateʻi au.” Ka naʻe feʻao pē e ngaahi aʻusia fakalaumālié mo ha ngaahi taimi faingataʻá. Hili hono fokotuʻu laine taha ʻe ha ʻōfisa ʻa e tokotaha kotoa ʻi ha Sāpate ʻe taha pea fekauʻi e kau Katoliká, Siú, mo e Palotisaní ki honau ngaahi feituʻu fakatahaʻangá, naʻá ne fakaofi atu kia Tomu pea fehuʻi ange, “Pea ʻoku ui kimoutolu ko e kau hā?”

Naʻe kau ʻa Tom Monson ki he Sōtia Tautahi Talifaki ʻa ʻAmeliká ʻi he 1945.

Naʻe manatu ʻa Palesiteni Monisoni kimui ange ʻo pehē, “ʻI he momeniti ko iá, ne teʻeki ke u fakatokangaʻi naʻe tuʻu ha taha hoku tafaʻakí pe ʻi mui ʻiate au ʻi he malaʻe ako laká. Ne mau tali fakataha ange, ‘Māmonga!’”29

ʻI ha pō ʻe taha kimuʻa pē ʻi he Kilisimasí, ne kamata ke faingataʻaʻia e kaungāmeʻa Siasi ʻo Tomu ko Leland Merrill, ʻa ia naʻe tokoto he mohenga hoko angé. ʻI he fuʻu vivili ko ia ʻene fie maʻú, naʻá ne fanafana ange, “Monisoni, Monisoni, ko ha kaumātuʻa koe?” peá ne kole ai ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki—ka naʻe teʻeki foaki ia ʻe Tomu kimuʻa. Ne lotua fakalongolongo ʻe Tomu ha tokoni peá ne maʻu ha tali: “Sio ki he loto kató,” ʻa ia naʻá ne maʻu ai he 2:00 a.m. ha tohi tuʻutuʻuni ki he faifekaú, ne hā ai ha ngaahi fakahinohino ki he founga ʻo e faingāue ki ha taha puké. Naʻá ne pehē kimui ange, “Ne u faingāue kae tuʻu pē ha kau folautahi ʻe toko 60 nai ʻo sio. Kimuʻa peá u faʻo ʻeku kató, kuo ʻosi matemohe ʻa Leland Merrill ia hangē ha kiʻi tamasiʻí.”30 Naʻe ako foki ʻa Tomu mei ha niʻihi kehe lolotonga ʻene ngāue fakakautaú pea naʻá ne mālieʻia ha kiʻi talavou Katolika naʻe tūʻulutui he pō kotoa ʻo lotu ʻi he taimi “ne mau tākoto ai kimautolu tamaiki tangata Māmongá ʻo lotu ʻi homau mohengá.”31

Naʻe ngāue ʻa Tomu ʻi ha taʻu ʻe taha peá ne foki ki ʻapi ke ʻosi fakalāngilangi mei he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, pea hoko atu ke ngāue ko ha pule tuʻuaki maʻá e kautaha ʻa e Siasí ko e Deseret News.. Hili ha ngaahi māhina mei heʻene fakaʻosi akó, naʻá ne mali ai mo Frances Johnson ʻi he Temipale Sōlekí, ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻOkatopa 1948. Naʻe pehē ʻe Sisitā Monisoni fekauʻaki mo e ngaahi fuofua taʻu ʻo ʻena nofo fakatahá, “Naʻá ku ako vave ke u fakafalala pē kiate au.”32 Ne ʻikai hano taimi, kuo kole ʻe he ʻEikí kia Misa mo Sisitā Monisoni kei talavoú, ke kamata ʻa ʻena kau taʻetūkua atu ki hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Naʻe mali ʻa Tom Monson mo Frances Johnson ʻi he Temipale Sōlekí, ʻi he ʻaho 7 ʻOkatopa 1948.


Ko ha Tokoni Fakatāutaha

ʻI Mē 1950, naʻe ui ai ʻa e pīsope ʻa Tomu mo Falanisesí ko John R. Burt, ki he kau palesitenisī fakasiteikí. ʻI hono fehuʻi ange pe ko hai ʻoku totonu ke ne fetongi ia ko e pīsopé, naʻe kiʻi longo ʻa Pīsope Peeti: “Naʻá ku feinga ke ʻiloʻi pe te u fakamatalaʻi fēfē [ki he palesiteni fakasiteikí] e ʻuhinga naʻá ku pehē ai ʻoku totonu ke fetongi au ʻe ha kiʻi tamasiʻi taʻu 22.”33 Ko e kamataʻanga ia e ngāue ʻa e talavou ko Thomas S. Monson ʻi he Uooti Temple View Sixth-Seventh, mo ha kau uitou ʻe toko 85 pea mo e fie maʻu vivili taha ʻo e tokoni fakauelofeá ʻi he Siasí he taimi ko iá. Naʻe fakamālohia mo fakalahi ʻe heʻene hoko ko e pīsope ʻi he uooti ko ʻení, ʻa e ngaahi ongoʻi tokoni ʻofa ʻa Tomú. Naʻá ne ʻaʻahi ki he uitou kotoa pē ʻi he taimi Kilisimasí, ʻo ʻave ha ngaahi meʻaʻofa ko e lole, ʻū tohi, pe ko e moa tunu.34 Naʻá ne vāofi ʻaupito mo “ʻene kau uitoú” ʻo ne ʻaʻahi fakataʻu ai ki he tokolahi ʻo kinautolu hili hono tukuange ia mei he pīsopé, pea aʻu ʻo ne lea ʻi he meʻafakaʻeiki kotoa ʻe 85 lolotonga ʻene hoko ko ha Taki Maʻolungá.35 Naʻá ne manatu ki he taʻu ʻe nima naʻá ne hoko ai ko e pīsopé, ʻo ne pehē: “Naʻe fakavaivaiʻi au ʻe heʻeku ongoʻi taʻefeʻungá,” ka naʻá ne houngaʻia “heʻeku fakatupulaki kei siʻi ha laumālie manavaʻofa ki he niʻihi faingataʻaʻiá, neongo pe ko e hā honau taʻu motuʻá pe tūkungá.”36 Naʻá ne tokangaʻi kinautolu kotoa ʻi hono uōtí, kau ai ʻa kinautolu ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé, pea fekumi ki he kāingalotu māmālohí ʻo aʻu pē ki haʻane ʻalu ki ha pausa he pongipongi Sāpate ʻe taha, peá ne fakalotolahiʻi ai ha talavou ne ngāue fakamīsini ai, ke ne foki ki heʻene ngaahi fakataha fakakōlomú.37

Pīsope Monson (ʻi lotomālie) mo hono ongo tokoni fakaʻosi ʻi he kau tokoni ʻe toko ono kiate iá: Elwood A. Blank (toʻohema) mo William M. Larsen (toʻomataʻu).

Naʻe hanga ʻe he uiuiʻi makehe ko ʻení ʻo akoʻi ange ha lēsoni faingataʻa. Lolotonga ʻene ʻi ha fakataha fakatakimuʻa fakasiteiki, naʻe ongoʻi ʻe Pīsope Monisoni ha ongo mālohi ke mavahe he taimi pē ko iá ke ʻaʻahi ki ha mēmipa toulekeleka ʻo e uōtí naʻe ʻi he falemahaki ʻa e kau sōtia mālōloó. Kae pangó, naʻe lolotonga lea ʻa e palesiteni fakasiteikí, ko ia naʻe tatali leva ʻa e pīsope kei talavoú ke ʻosi e leá kimuʻa peá ne fakavavevave atu ki he falemahakí. ʻI heʻene lele atu ki he loki ʻo e tangatá, naʻe taʻofi ia ʻe ha neesi. Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko Pīsope Monisoni koe?” pea hoko atu ʻene fakamatala ange, “naʻe ʻeke koe ʻe he mahakí kimuʻa pē peá ne mālōloó.”38 Naʻe fakaʻuli ʻa Pīsope Monisoni he pō ko iá ki hono ʻapí mo fakapapau he ʻikai ke ne toe tatali taʻe ngāue leva he vave tahá ki ha ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ko ha tukupā naʻe toutou hāsino ʻi he toenga ʻo ʻene faifatongia ʻi he Siasí.

Ko Tom Monson, fakafuofua ki he taimi naʻe uiuiʻi ai ko e pīsopé.

Naʻá ne hoko atu ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí ʻi hono taʻu 27 pea mo ha palesiteni fakamisiona ʻi Kānata ʻi he 1959, ʻi hono taʻu 31. ʻOku manatuʻi ʻe he kau faifekau naʻá ne tatakí, ha taki naʻe feongoongoi moʻoni mo e Laumālié, ʻo ne faʻa muimui ai ki he ngaahi ongo ke ʻaʻahi ki he fale nofototongi ʻa ha faifekau kimuʻa pea ʻamanaki fai ʻe he faifekaú ha fehalākí.39 Naʻá ne tokanga taha ki he kau faifekaú ʻi hono ʻilo honau hingoá, fepōtalanoaʻaki mo kinautolu fekauʻaki mo ʻenau ngaahi palopalemá mo e hohaʻá, pea fai e meʻa kotoa pē naʻá ne lavá ke fakaʻehiʻehi ai mei he fakafoki vavé mo e ngaahi fakataha alēlea fakatonutonú. ʻI he taimi ko ʻení, kuo tokolahi e fāmili Monisoní ʻo kau ai ha ongo tamaiki ko Thomas Lee mo Ann Frances. Naʻe fāʻeleʻi e fika tolú ko Clark Spencer, ʻi Kānata. Naʻe fiefia fakataha e fāmilí ʻi he fatongia fakamisiona ko ʻení, ʻo lahi ange he meʻa ne nau angamaheni ki aí, pea naʻe kei hā mahino pē e ʻofa mateaki ʻa Tomu ʻi Kānata ʻi he 2010 ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻi heʻene fakatapui e Temipale Canada Vancouver mo ha fuka Kānata ʻi hono pine koté, peá ne liliu e hiva kamatá ki he “O Canada.”40

ʻI heʻene foki ki ʻapi ki Sōleki Sití, naʻe hoko ʻa Tomu ko e pule lahi ʻo e Deseret Press, pea femoʻuekina ʻa Falanisesi ʻi hono ohi hake ʻa e fānaú, mo ngāue ʻi ha ngaahi uiuiʻi he uōtí, mo ne poupouʻi hono husepānití ʻi heʻene kau ki he ngaahi kōmiti lakanga fakataulaʻeiki kehekehe ʻo e Siasí.

Ko e vakaiʻi ʻe Tom Monson, tokoni pule ʻo e vaʻa pākí, ʻa e ngaahi tā fakalanu ʻo e Improvement Era, naʻe paaki ʻi he Deseret News Press pea mo (toʻohema ki toʻomataʻu) George Veenendaal, taki ngāue; Herman deMik, faipākí; Doyle L. Green, pule ʻētita ʻo e makasiní; mo Louis C. Jacobsen, pule ʻo e ngāue pākí.

Naʻe hoko e kau ʻa Tomu ki he ngaahi kōmiti faka-Siasí, hangē ko e Fakafekauʻaki ʻa e Kakai Lalahí, Faifekaú, pe Tohi Hohokó, ke ne tui ai ʻe felāveʻi ha fakaafe ki he ʻōfisi ʻo Palesiteni Tēvita O. Makeí, mo ʻene ngāue lolotongá. Ka naʻe ʻikai. Naʻe fakahoko ange ʻe Palesiteni Makei ʻa e ui ke ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo fetongi ʻa ʻEletā N. Eldon Tanner, ʻa ia naʻe ui ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe ongoʻi lōmekina mo ʻohovale moʻoni ʻa Tomu. Faifai peá ne fakapapauʻi ange kia Palesiteni Makei, “ko e hā pē ha talēniti kuo tāpuekina ʻaki au, ʻe foaki ia ki he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻo aʻu ki hano foaki ʻeku moʻuí, ʻo ka fie maʻu.”41

Naʻe loto fiemālie ʻa Palesiteni Monisoni ke ʻoua ʻe fakahāhāholo ʻa e ui toputapú, tukukehe pē hono uaifí, pea naʻe ʻikai ke ne mamohe ʻi he pō kimuʻa ʻo e konifelenisi lahi ʻi he ʻaho 4 ʻOkatopa 1963. ʻI heʻene aʻu ki he konifelenisí, naʻá ne tangutu fakataha mo e kau mēmipa ʻo e kōmiti Faiako Fakaʻapi ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, naʻá ne ngāue aí. Ne talaange ʻe hano kaungāmeʻa ko Hugh Smith ha meʻa ngalikehe: ko e ongo taimi fakamuimuitaha ne ui ai ha Taki Maʻolunga, naʻe tangutu e tangata ko iá he tafaʻaki ʻo Hiú.42 Hili hono ui e hingoa ʻo Thomas Monson, “naʻe sio mai ʻa Hugh Smith peá ne pehē mai, ʻKo e tuʻo tolú ʻeni.’ ʻOku ou tui ko e lue lōloa taha ia ʻo ʻeku moʻuí, ʻa ʻeku lue mei he haʻofangá ki he tuʻunga malangá.”43

Ko e tangutu ʻa Thomas S. Monson ʻi he haʻofangá ʻi he konifelenisi lahi he ʻaho 4 ʻOkatopa 1963, kimuʻa pē pea fanongonongo kuo uiuiʻi ia ʻi hono taʻu 36 ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.


Faifatongia ko ha Mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe hoko ʻa Thomas S. Monson ʻi hono taʻu 36 ko e tangata taʻu siʻi taha ia ke ui ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá talu mei he 1910, ʻi he taimi naʻe kau ai ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ki he Kōlomú ʻi hono taʻu 33. Naʻe taʻu ʻe 22 ʻa ʻene ngāue ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá, mei he 1963 ʻo aʻu ki hono ui ia ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he tataki ʻa Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoní ʻi he 1985, pea kau ai ʻene ngāue ʻi he kōmiti lalahi ʻa e Siasí, ʻo faʻa hoko ko e sea aí.44 Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe tupulaki e kāingalotu ʻo e Siasí mei ha kulupu ne fakatefito ʻi he fakatokelau ʻo ʻAmeliká, ki ha kautaha fakaemāmani lahi.45 Naʻe ui ia ki he tuʻunga fakaʻaposetoló ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei, ka naʻá ne ngāue ʻi he tataki ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita mei he 1970 ki he 1972 pea mo Palesiteni Hāloti B. Lī mei he 1972 ki he 1973. Lolotonga e taimi ʻo Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló, mei he 1973 ki he 1985, naʻe taki ai ʻe Palesiteni Monisoni ha kōmiti paaki folofola ʻa ia naʻa nau paaki ai ʻi he 1979 ha peesi ʻe 2,400 ʻo e Pulusinga ʻo e Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí naʻe kau ai ha Topical Guide, Bible Dictionary, mo e polokalama futinoutí. Naʻe kau foki ʻa Palesiteni Monisoni mo Palesiteni Kimipolo ʻi he fakahā tuʻukimuʻa ko ia ʻe maʻu ʻe he kakai tangata moʻui taau kotoa pē ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.46

Ko e tangutu ʻa ʻEletā Thomas S. Monson he tafaʻaki ʻo ʻEletā Gordon B. Hinckley, ʻEletā Howard W. Hunter, mo ʻEletā Richard L. Evans. Ko ʻEletā Ezra Taft Benson ʻi he tuʻunga malangá, lolotonga e konifelenisi lahí.

Ka ki he kāingalotu ko ia ne taʻofi ʻe he ʻĀ Ukameá ʻi he ngaahi taʻu kotoa hili e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, ko e lavameʻa maʻongoʻonga taha ʻa Palesiteni Monisoni ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ʻene tokangaʻi e Kāingalotu ʻi ʻIulope Hahaké. Naʻe pehē ʻe he mēmipa Siamane ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko Dieter F. Uchtdorf, “Ko e ngaahi tāpuaki ko ia naʻá ne ʻomi ki homau fonuá pea ki ʻIulopé, ʻoku moʻoni fau ia mo matuʻaki maʻongoʻonga pea fakaofo hono mahuʻingá, pea ʻoku ou tui moʻoni ai naʻe teuteuʻi ia ʻe he ʻEikí ke hoko ko ha meʻangāue ʻi hono liliu e hisitōlia ʻo Siamané.”47 Naʻe taʻofi fakaʻaufuli ʻe he puleʻanga faka-Kominiusi ʻo e Lepupelika Temokālati Siamané ke fai ha meʻa fakalotu ai, ka naʻe hokohoko faivelenga atu pē e kāingalotu ʻo e Siasí neongo e laulanú, mole e ngaahi faingamālie fakangāue mo fakaakó, mo e toutou siofi ʻenau fakatahá. Naʻe toutou ʻaʻahi ʻa Palesiteni Monisoni kiate kinautolu, hili pē ʻene ako kotoa e tohi tuʻutuʻuni ʻo e Siasí mo e taumuʻa ke toe taipeʻi e tohí kotoa hili ʻene aʻu ki Siamane Hahaké, koeʻuhí naʻe ʻikai fakangofua ke ʻave ha nāunau ʻa e Siasí ki he fonuá. Naʻá ne ʻalu ki ha ʻōfisi fakakolo pea kamata e ngāué ni, kae hili ha ʻū lau peesi naʻá ne sio takai holo ʻo maʻu ha tatau ʻo e tohi tuʻutuʻuní ʻi ha kōpate ʻi hono tuʻá.48 Naʻá ne ngāue taʻemālōlō mo e kau taki fakapuleʻanga ʻi Siamane Hahaké ke fakangofua pē ha Kāingalotu toko siʻi ke nau ō ki he konifelenisi lahí mo ʻaʻahi ki he temipalé mavahe mei he fonuá, ka naʻe kei fakaʻamu pē e Kāingalotu ʻi Siamane Hahaké ki ha ngaahi faingamālie hangē ko ia ko e kāingalotu kehe he funga māmaní.

ʻI he 1978 leva, naʻe talaʻofa ai ʻe Palesiteni Kimipolo kia Palesiteni Monisoni “he ʻikai taʻofi ʻe he ʻEikí e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé mei he kāingalotu moʻui taau ko ia ʻi [Siamane Hahaké]” mo ne pehē malimali ange, “Kumi ʻe koe ʻa e foungá.”49 ʻI he hokohoko atu ʻa Palesiteni Monisoni mo e taki ʻo e Siasí ʻi Siamane Hahake, ko Henry Burkhardt, ke kole ki he puleʻangá ke fakangofua ha ngaahi hoa mali ʻe ono he taimi, ke nau ʻaʻahi ki he Temipale Swiss, naʻá na maʻu ha fokotuʻu fakaofo mei he kau taki fakapuleʻangá: “Ko e hā ʻoku ʻikai ke mou langa ai ha temipale hení?” ʻI ʻOkatopa 1982, naʻe fanongonongo ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻe langa ha temipale ʻi Freiberg, German Democratic Republic, ko e fuofua temipale ia ke langa ʻi ha fonua faka-Kominiusi. Ne mei fakaʻohovale tatau e fanongonongó ni mo e felotoi fakaofo ko ia ʻa Palesiteni Monisoni, ʻEletā Russell M. Nelson ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻo e ʻaho ko iá, mo e kau taki ʻo e Siasí ʻi Siamane Hahaké, ne fai kimui mo e kau taki fakapuleʻangá mo e kōvana ko Erich Honecker, ke fakangofua e kau faifekaú ke nau hū mo mavahe mei he fonuá kimuʻa pea holofa e ʻĀ ʻi Pealiní.50 Naʻe tohi ʻe Palesiteni Monisoni ʻo pehē, “ʻOku ou hoko ko ha fakamoʻoni ki he founga kuo hāsino ai e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hono tokangaʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ngaahi fonua ne ʻuluaki puleʻi faka-Kominiusí.”51

ʻI muʻa he Temipale Freiberg Germany, naʻe fakatapui ʻi he 1985. Mei toʻomataʻú: ʻEletā Thomas S. Monson mo hono uaifi ko Frances; ʻEletā Robert D. Hales mo hono uaifí ko Mary; ʻEletā Joseph B. Wirthlin mo hono uaifi ko Elisa; Emil Fetzer.

Neongo e lotolotonga ʻo e ngaahi feliliuaki ʻa e māmaní mo e ngaahi ngafa fakapulé, ka naʻe kei hoko atu pē e ngāue ʻa Palesiteni Monisoní ke tokanga taha ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi e toko tahá. Hili ʻene faingāue ki ha kaungāmeʻa ʻi ha falemahaki ʻo e kau sōtia mālōloó, naʻe ongoʻi ʻe Palesiteni Monisoni naʻá ne “fakahoko ha lelei lahi ange ʻi he ʻaʻahi ko iá, ʻi ha uike ʻo e ngaahi fakataha ʻi he hetikuota ʻa e Siasí.”52 Ne lahi ha ngaahi talanoa ʻo e mavahe mei he ngaahi ngafa Taki Maʻolungá ʻi he fakavavevave ʻa Palesiteni Monisoni ki he ngaahi loki he falemahakí, ngaahi ʻapi ʻo e kau toulekeleká, mo e ngaahi mohenga ʻo e tuenoá, ke ʻaʻahi ki he mahakí mo e liʻekina ne tatali kiate iá. ʻI he taimi ne ʻikai fakaʻatā ai ʻe he ngaahi taimi-tēpile ʻo e fakataha fakasiteiki ʻi Selivipooti Luīsiana ʻa Palesiteni Monisoni ke ʻaʻahi ki ha kiʻi taʻahine naʻe puke ka naʻá ne kole ha tāpuaki meiate iá, naʻá ne pehē, naʻá ne mateuteu ʻi he lolotonga e fakataha fakatakimuʻa ʻi he efiafi Tokonakí, “Ne u fanongo ki ha leʻo ne ongo ki hoku laumālié.” “Naʻe nounou pē ʻa e fekaú, peá u maheni mo e kupuʻi lea ko iá: ‘Tuku ke haʻu kiate au ʻa e tamaiki īkí pea ʻoua naʻa taʻofi ʻa kinautolu; he ʻoku ʻo e kakai peheé ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá’ (Maʻake 10:14).”53 Naʻá ne fakahoko e fononga maile ʻe 80 ki he ʻapi ʻo Christal Methvin ʻi he pongipongi hono hokó, ʻo tāpuakiʻi ia ʻi ha fakataha fakafāmili fonu Laumālie, kimuʻa peá ne mālōlō ʻi ha ʻaho ʻe fā kimui ai.

ʻI he taimi naʻá ne fetaulaki ai mo e kāingalotu faingataʻaʻia ʻi Siamane Hahaké, ne foaki atu ai ʻe Palesiteni Monisoni ʻa hono sutí, suú, kalakuleitá, pea aʻu ki ha tohi folofola kuo ʻosi fakaʻilongaʻi.54 Naʻe ʻikai ke teitei ngalo ʻiate ia hono kāingalotu mei he uooti Sixth-Seventh, ʻi heʻene tokangaʻi e ngaahi kaungāmeʻa toulekeleka mo masiva hangē ko Ed Erickson, ʻa ia naʻe fakaafeʻi ʻe Palesiteni Monisoni ki he ngaahi fakataha fakafāmilí, fakafiefiaʻi hono ʻaho fāʻeleʻí, pea manatua ʻi ha lea he 2009: “Lototoʻa ke mou fakaʻehiʻehi mei he loto fakamāú mo e fakaangaʻi ʻo kinautolu ʻoku mou feohí, pea lototoʻa foki ke fakapapauʻi ʻoku kau e tokotaha kotoa pea nau ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo fakamahuʻingaʻi kinautolu.”55

Naʻe hanga ʻe he angatonu mo e fakakaungāmeʻa ʻa Palesiteni Monisoní, ʻo langaki ha vā fetuʻutaki mo fakaongoongoleleiʻi ʻo e Siasí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tui fakalotu kehekehe, kau taki fakapuleʻangá, fakapisinisí, mo fakakoló. Naʻá ne tupu hake ʻi ha kaungāʻapi matakali kehekehe, vāofi mo e kāinga ne tui fakalotu kehé, peá ne fakahā ʻi he loto moʻoni, “ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai ʻa e kakai lelei he feituʻu kotoa pē.”56 Naʻá ne pehē naʻá ne feohi tauʻatāina mo e niʻihi kehe, “ko e tokolahi ne ʻikai kau ki he Siasí, ka ko ha niʻihi fakafoʻituitui ne nau fakakaukau fietokoni mo tokanga ki he lelei ʻo e nofó.”57 Naʻe fakahā ʻe he kau taki fakakoló, hangē ko ha taha faipulusi mālōlō ʻo e Salt Lake Tribune, ko ha Katolika, ʻa ʻenau loto houngaʻiá, ʻo ne pehē: “Ko hoʻo fetaulaki pē mo Tom Monson, ko hoʻo kaungāmeʻa ia mo iá. … Ne fakatupu ʻe he Siasí ha uouangataha makehe ʻi he koló ni, ʻo fakafou ʻi he anga fakakaumeʻá, ʻi he taimi naʻe hiki hake ai ʻa Tom Monson ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí.”58 Naʻe pehē ʻe ha taukapo ʻo e kolo Sōlekí, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ʻoku ʻilo ʻe he kakaí e fengāueʻaki lahi ʻa e Siasi Māmongá mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fakataumuʻa ke maʻu ai ha tupu fakapaʻangá. ʻOku ʻiloʻi ʻaupito ʻe Palesiteni Monisoni e ngaahi fie maʻú.”59 Naʻe tohi ha taki fakalotu ʻe taha kia Palesiteni Monisoni ʻo pehē: “ʻOkú ke fakaava maʻu pē ho lotó ke feau e ngaahi fie maʻu mo e kole ʻa e Salvation Army. Ko hono moʻoní, kuó ke lōmekina kimautolu mo ho ngaahi kaungāmeʻá, ʻaki homou laumālie māfana mo angaʻofá.”60 Naʻá ne ʻalu mo lea ʻi he ngaahi ʻekitivitī ne fai fekauʻaki mo e ngaahi ngāue mateaki ʻi he 1993 ʻa e falelotu Katolika ʻo e Metiliné ʻi Sōleki Sití pea lea foki ʻi he ngaahi meʻafakaʻeiki Katolika hono ngaahi kaungāmeʻa ofí.61

Ko e feʻiloaki ʻa Palesiteni mo Sisitā Monson mo ʻEpikopō George H. Niederauer ʻo e Taiosisi Katolika ʻo Sōleki Sití, ʻi he falelotu Cathedral of the Madeleine.

Ne hoko ʻene manako ʻi he ohi ʻo e lupé, ko ha mālōlōʻanga mei he ngaahi haʻahaʻa ʻo e ngaahi ngafa ʻo Palesiteni Monisoní, pea ueʻi ai hono makapuna uá ke nau ui ia ko “Grandpa Birdie.” Naʻe hā ʻene manako ʻi hono ohi e fanga lupé, ʻi hono foaki ange kiate ia ha pine fakalāngilangi ʻi he ohi lupé, mei he Boy Scouts of America. Naʻe kamata ʻene ngāue ʻi he Scoutsʻ National Executive Board (Poate Pule Sikauti Fakapuleʻangá) ʻi he 1969 pea hoko atu ʻi ha ngaahi taʻu ki heʻene maʻu e Pale Silver Beaver, Silver Buffalo, mo e pale maʻolunga taha fakavahaʻa puleʻanga ʻo e Sikautí, ko e Bronze Wolf ʻi he 1993. Ka neongo ia, naʻe fakahua ange ha pule Sikauti mālōlō ko Roy Williams ʻo pehē, naʻe ʻikai fiemālie ʻa Palesiteni Monisoni ki he tuʻutuʻuni ʻa e Sikautí ke tukuange e pine fakalāngilangi ki he ohi ʻo e lupé.62

Ne hoko ʻene manako ʻi he ohi lupé, ko ha mālōlōʻanga mei he mafatukituki ʻo e ngaahi ngafa ʻo Palesiteni Monisoní, pea tupu ai hono ui ia ʻe hono makapuna uá ko “Grandpa Birdie.”

Naʻe lahi e ngaahi meʻa kehekehe ne manako ai ʻa Palesiteni Monisoni. Lolotonga ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe maʻu ai hono mataʻitohi M.A ʻi he pisinisí, pea ʻi he kotoa ʻene ngaahi folaú naʻá ne saiʻia ke ʻaʻahi ki he ngaahi malaʻe ʻo e kau sōtiá—naʻá ne pehē ko e ngaahi feituʻu tāpuhā naʻá ne fakamanatu mai e “ngaahi fakaʻānaua ne ʻikai hokó, ʻamanaki tōnoá, ngaahi loto fonu mamahí mo e moʻui kuo motuhia ʻi he taú.”63 Naʻá ne manako ke ako ki he Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, pea naʻá ne fiefia ke mamata ʻi he toutou hulu mai ʻe Perry Mason ʻi he T.V he poʻulí, neongo naʻá ne faʻa tō ʻo mohe pea ʻikai sio ʻi he fakaʻosí.64 Naʻá ne manako foki ʻi he hivá. Naʻe tuʻo taha haʻane fakahā ki ha haʻofanga ʻi he konifelenisi lahí, “ʻOku ui au ʻe hoku uaifi ko Falanisesí, ko e ʻshow-a-holic,ʻ [manako he sio fakaʻaliʻalí].” Naʻá ne fiefia foki he mamata ʻi he vaʻinga ʻakapulu he Taʻu Foʻoú ʻa ia, “ʻOku ou kamata mamata ʻo ʻikai kau ki ha faʻahi, ka ʻi ha lau miniti pē kuó u fili ʻa e timi ʻoku ou pehē ʻe ikuná.”66 Te ne talanoa kau ki he fanga moá mo ha taha ʻokú na vaka taha, pea ʻi ha lotu maʻu meʻatokoni pongipongi ʻi he Boy Scouts of America, ʻi he White House ʻi he 1989, naʻá ne ʻilo ai naʻá na fakatou saiʻia mo e palesiteni ʻo ʻAmelika ko George Bush ʻi he kulī ko e English springer spaniels.67

Ko hono moʻoní, ko ʻene tokanga lahi tahá ʻa hono fāmilí, naʻe tupulaki ʻo kau ai ha makapuna ʻe toko valu mo e makapuna ua ʻe toko fā. Neongo naʻe siʻisiʻi hono taimi ʻi ʻapí, ka ʻoku manatuʻi ʻe heʻene fānaú ʻa e vaʻinga keimí, taumātaʻú, tuli pató, huo ngoué, sio faivá, kaukautahí, mo e heka sleigh mo ʻenau tamaí.68 ʻOku manatuʻi lelei ʻe he foha ko Tomú ha meʻa ʻe ua: ko e vaʻinga veimau ʻi heʻene kei siʻí mo ʻene tamaí pea mo e puna mai ʻene tamaí ki Louisville, Kentucky ke faingāue kiate ia he naʻá ne niumōnia, lolotonga ha ako tau ʻa e sōtiá.69 Naʻe fiefia ʻa e ʻofefine ko Ané ʻi he ngaahi lipooti he efiafi Sāpaté naʻe vahevahe ʻe heʻene tamaí mo e fāmilí hili ʻene foki mai mei ha ngāue ne vahe ange ʻi he Siasí. Pea naʻe mahuʻingaʻia ʻa Kalake ʻi he ʻaho naʻe fakaʻuli ai ʻene tamaí ʻi ha maile ʻe 40 ke na lava mo Kalake ʻo vakaiʻi ha pununga manupuna ofi ki Lenitolofi ʻIutā.70 Naʻe saiʻia ʻa Palesiteni Monisoni ke kosi e musié mo kau ki he ngaahi feʻauhi pingipongo fakafāmili ʻi he peisimeni honau ʻapí.71

Ko Thomas S. Monson mo hono uaifí ko Frances, mo ʻena fānaú ko Tom, Ann, mo Clark.


Mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Naʻe ngāue ʻa Thomas S. Monson ʻi he taʻu ʻe 22 ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo kamata ʻi he 1985 heʻene hoko ko ha Tokoni Ua kia Palesiteni Ezra Taft Benson pea hoko atu leva ʻi he fatongia ko iá kia Palesiteni Howard W. Hunter ʻi he 1994. Ko e taʻu ʻe hongofulu mā tolu ai, mei he 1995 ki he 2008, ʻi he tafaʻaki ʻo Palesiteni Gordon B. Hinckley, ʻa ia naʻá ne ui ʻa Palesiteni Monisoni ke hoko ko hono Tokoni ʻUluaki.72 ʻI he vahaʻataimi ʻo e ngāue a Palesiteni Monisoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻá ne fakaʻaongaʻi ai ʻene ʻilo ki he fakalele ʻo e Siasí pea naʻe lahi ʻene ngāué ʻo faingataʻa ai ke mavahe mei he ʻōfisí. Naʻe hoko ʻa Palesiteni Hingikelī ko e Palesiteni folau lahi taha ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, pea naʻe matuʻaki femoʻuekina e fatongia fakapule ko ʻení. Naʻe fakatupu ʻe he ngaahi temipale īkí, ke tupu vave ʻa e langa temipalé; naʻe langa ha Senitā Konifelenisi lahi foʻou ʻa e Siasí ke malava e kāingalotu ʻe laumano ʻo omi ki he konifelenisi lahí mo e ngaahi meʻa kehe; kamata e ngaahi fakataha ako fakamāmani lahi ʻi he satelaité; pea naʻe fakamanatua ʻe ha ʻAho Fakafiefia ʻi he Rice-Eccles Stadium ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, ʻa e hoko e taʻu ʻe 200 mei hono fāʻeleʻi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻaki ha faiva ne fai ʻe he toʻu tupu ʻe toko 42,000 mei he Teleʻa Sōlekí mo Uaiōmingí.73

Ko Palesiteni Ezra Taft Benson mo hono ongo tokoní, ko Gordon B. Hinckley mo Thomas S. Monson, ʻi he 1986.

Hangē ko e angamahení, naʻe pehē ʻe ʻEletā Ronald A. Rasband ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “naʻe ʻikai pē fuʻu femoʻuekina ʻa Palesiteni Monisoni ia ke tokoni ki he kakaí,”74 pea ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻo e 2000, naʻá ne tuku ai ha kiʻi taimi ke mālōlō ʻo feohi mo hono uaifí. Hili ha tō fakatuʻutāmaki hono uaifí, naʻe ʻalu ʻa Monisoni mo ʻene ngāue fakapepá he ngaahi uike lahi ki hono loki ʻi he falemahakí, faifai pea lea ange ʻa Falanisesi: “Naʻe ngalo ke u meili e totongi tukuhau fakakuatá.”75 Naʻá ne angaʻofa maʻu pē ki ha taha faiongoongo ʻo e Church News ko Gerry Avant, naʻá ne muimuiʻi maʻu pē e ngaahi folau ʻa Palesiteni Monisoní pea tuʻo taha hono fakaafeʻi ia ke ʻeveʻeva mo e fāmili Monisoní koeʻuhí naʻe talaange ʻe Palesiteni Monisoni, “kuó ke ngāue mālohi.”76


Palesiteni ʻo e Siasí

Naʻe pekia ʻa Palesiteni Gordon B. Hinckley ʻi he ʻaho 27 Sānuali 2008. Naʻe veteki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea naʻe foki ʻa Palesiteni Monisoni ki hono tuʻunga ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e tangata ko ia naʻe tupu hake ofi ki he halanga lēlué, pauʻu ʻi he Palaimelí, mo vahevahe loto fiemālie ʻene koloá lolotonga e Taimi Tō Lalo Fakaʻekonōmiká, ʻe vavé ni pē haʻane hoko ko ha taki ki ha Kāingalotu ʻo e Siasí ʻe lau miliona ʻi he māmaní. Naʻá ne pehē ʻi ha ʻinitaviu nounou kimuʻa pea hikinimaʻi ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi ha fakataha molumalu lolotonga e konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli 2008, “Kuo teʻeki ke u fakakaukau ki he meʻa ʻoku hanganaki mai ki heʻeku moʻuí. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe ʻuluaki mālōlō ʻa Palesiteni Hingikelī ʻiate au.” Naʻá ne pehē, “Kuó u muimui maʻu pē ki he fakakaukau ko ia, ʻNgāue ʻi he feituʻu ʻoku ui koe ki aí, kae ʻikai ko e feituʻu kuó ke ʻi aí pe ne ke mei ʻi aí. Ngāue ʻi he feituʻu ʻoku ui koe ki aí.’”77

Naʻe vaheʻi pea fakanofo ʻa Thomas S. Monson ko e Palesiteni hono 16 ʻo e Siasí, ʻi he ʻaho 3 Fēpueli 2008, ʻo ne fili ʻa Palesiteni Henry B. Eyring ko hono Tokoni ʻUluaki. Naʻá ne fili hono Tokoni Uá ʻa Palesiteni Dieter F. Uchdorf, ko ha Siamane poto he ngaahi lea fakafonua lahi, ne ului ki he Siasí mo ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá talu mei he 2004. Naʻe fakataipe ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻoú ʻa e natula fakaemāmani lahi ʻo e Siasi tupu tokolahí.78 ʻI ha konifelenisi mo e kau faiongoongó he ʻaho 4 Fēpueli 2008, naʻe talaange ai ʻe Palesiteni Monisoni ki he kau faiongoongó, “ʻI he Siasí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻemau tokoni ki homau kakaí, ka ki he kakai lelei foki ko ia ʻi he funga māmaní ʻi he laumālie ʻo e ʻofa fakatokouá, ʻa ia ʻoku haʻu mei he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”79

Ko hono fanongonongo e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí ʻi ha konifelenisi mo e kau faiongoongó, ʻi he ʻaho 4 Fēpueli 2008: Palesiteni Thomas S. Monson; Palesiteni Henry B. Eyring, Tokoni ʻUluakí; mo Palesiteni Dieter F. Uchtdorf, ko e Tokoni Uá.

Naʻe hoko e laumālie ko ʻeni ʻo e ʻofa fakatokouá mo e tokoni ki he niʻihi kehé, ko ha fakaʻilonga ʻo e tataki ʻa Palesiteni Monisoní. Naʻe kamata ke ngāue maʻu pē e kau taki ʻo e Siasí mo e kau Katoliká, Kalisitiane ʻEvangelioó, mo e ngaahi kulupu fakalotu mo fakakolo kehe ʻi hono poupouʻi e ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá mo e ngaahi taumuʻa leleí. Naʻe hanga ʻe he kau takí ʻo fakaafeʻi mai e kau taki ʻo e ngaahi siasi kehé ke nau lea ʻi he ngaahi ʻapiako ʻa e Siasí pea fakahaaʻi ʻenau poupou ki he tauʻatāina fakalotú ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni he ʻinitanetí.80 Naʻe poupouʻi ʻe Palesiteni Monisoni mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tokoni ki he ngaahi tui fakalotu kehé ʻi he ngāue ʻofá mo hono langaki e koló pea fakatupulaki e ngaahi fehokotaki tokoni ʻofa fakaetangata mo e ngaahi kautaha kehé, ke feau e ngaahi fie maʻu fakatuʻupakē ʻa e kakai ne uesia ʻi he ngaahi fakatamaki fakanatula mo fakaetangatá ʻi he funga ʻo e māmaní. Lolotonga e ʻuluaki taʻu ʻe nima ʻo e tataki ʻa Palesiteni Monisoní, naʻe tokoni ai e Siasí ki he ngaahi ngāue tokoni hili e mofuike ʻi Haiti mo Nepoló, mo ha peau kula ʻi Siapani, mo e tāfea ʻi Tailení. Naʻa nau tokoni foki ʻi hono huhu maluʻi e kakai ʻi he ngaahi fonua langalanga haké, foaki e vai maʻa ki he ngaahi kolo mamaʻó, tokoniʻi e honge fakavahaʻa puleʻangá, mo fai ha ngaahi tokoni ki he fakatamakí ʻi ʻAmelika. Naʻe ʻiloʻi ʻa e tokoni mo e ivi tākiekina fakamāmani lahí ni ʻe he Slate.com, ʻa ia naʻe fika ʻuluaki ai ʻa Palesiteni Monisoni ʻi he 2009 ʻi he lisi ʻo e kakai ʻe toko 80 taʻu valungofulu tupu mālohi taha ʻi ʻAmeliká, fakatatau ki he fakamatalá, “ko e tokotaha pē ʻi he lisí ke ne tataki ha kakai ʻe lauimiliona heʻene hoko ko ha pālofita ʻo e ʻOtuá.”81

Ne kau foki he takimuʻa ʻa Palesiteni Monisoní, ʻa e kamata ʻe he tafaʻaki fengāueʻaki ʻa e Siasí mo e kakaí, ha polokalama tokoni ʻi hono fakamahinoʻi lelei ange ki he niʻihi kehé e tafaʻaki kehekehe ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe nofotaha e tuʻuaki ko e “Māmonga Aú” ʻi he Kāingalotu ʻo e Siasí naʻa nau ngāue ki he ngaahi kautaha ʻiloa hangē ko e Harley Davidson, Library of Congress, mo e kau tāmeʻá. Naʻe tukuange mai foki ʻe he hetikuota ʻo e Siasí ha ngaahi uepisaiti maʻá e toʻu tupú mo e niʻihi kehe, pea naʻe kamata ke ʻomi ʻe he sēnolo BYUtv mo e uepisaiti ʻa e Siasí ha ngaahi polokalama fakaʻofoʻofa ke ʻaonga ki ha haʻofanga tokolahi ange. ʻI he uepisaiti ʻa e Siasí, ne kamata ʻasi ai ha ngaahi vitiō lahi ʻo fakaʻaliʻali ha ngaahi meʻa mei he Fuakava Foʻoú ʻe lava ke fiefia ai e kakai ʻo e ngaahi tui fakalotu lahi. Naʻe kau ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻi he ʻinitanetí ʻa e paaki ʻo e ngaahi fakamatala Gospel Topics, ne fakataumuʻa ke fakamatalaʻi e ngaahi palopalema faingataʻá ʻi ha founga fakahangatonu mo fakaako, pea ko e uepisaiti Mormon and Gay, ʻokú ne ʻomi e ngaahi akonaki mahuʻinga ʻa e Siasí mo fakaʻaliʻali e ngaahi talanoa fakatāutaha mei ha Kāingalotu gay mo honau ngaahi fāmilí.

Ka neongo ia, mahalo ko e ngaahi liliu mahuʻinga taha naʻe hoko ʻi he vahaʻataimi ʻo e tataki ʻa Palesiteni Monisoní, ko e ngaahi fakalakalaka fakahisitōlia he founga pulé. Naʻe hanga ʻe he ngaahi liliu mahuʻingá ʻo fakaleleiʻi ange e founga taki, ngāue, akoʻi, mo e malanga ʻa e Siasí. ʻI he 2009 naʻe tufaki ʻe he Siasí ha DVD mo e kiʻi tohi tufa ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e uelofeá pea tuku mai ha tohi tuʻutuʻuni foʻou ʻi he 2010 mo ha ngaahi fakahinohino ki he kau taki ʻo e Siasí, fakataha mo ha fakamafola ako fakamāmahi lahi ʻe ua. Naʻe fakamamafaʻi ʻe he tohi tuʻutuʻuni foʻoú e ngāue ʻi he ngaahi fakataha alēleá ʻi he fealēleaʻaki tauʻatāina mo moʻoní, ʻo fakamaʻamaʻa ai e ngāue ʻa e pīsopé ʻo fakafou ʻi hono vahevahe atu e fatongiá, pea mahuʻinga tahá, ko hono tokoniʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau hoko ko e kau ākonga moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he 2010, naʻe kamata fakahoko foki ʻi he ako fakavahaʻa puleʻanga ne fai ʻe he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi konifelenisi fakatakimuʻa ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e vakaiʻi ʻo e ngaahi ʻēliá, ʻa ia naʻe kau ai ha vakai fakalukufua ki he tokoni ʻofa fakaetangatá, ngaahi fie maʻu fakauelofeá, ngāue fakafaifekaú, mo e ngāue fakatemipalé.

Ko Palesiteni Thomas S. Monson, ʻi haʻane lea he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi Polovo, ʻIutā, ʻi he ʻaho 1 Nōvema 2011. Faitā ʻa Ravell Call.

Ko e taha ʻo e ngaahi fakalakalaka mahuʻinga taha ke hoko ʻi he taki ʻa Palesiteni Monisoní naʻe fanongonongo ʻi he konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 2012, ʻi he taimi naʻe fakahā ai ʻe Palesiteni Monisoni ʻe lava e kau talavoú ʻo kamata ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi honau taʻu 18 pea kau finemuí ʻi he taʻu 19. Naʻe fakatupu ʻe he liliu ko ʻeni ki hono tukuhifo e taʻú, ha loto-vēkeveke ki he ngāue fakafaifekaú ʻa ia naʻe iku ʻo fakahisitōlia e tokolahi ʻo e kau talavou pea tautautefito ki he kau finemui ne ngāue fakafaifekau taimi kakató. Naʻe haʻu fakataha ʻa e fokotuʻu e ngaahi senitā akoʻanga fakafaifekaú mo e ngaahi misiona foʻoú mo e tokolahi ʻo e kau faifekaú, ʻa ia naʻe aʻu ki he toko 85,000 ʻi he fakaʻosinga ʻo e 2014. Ne hoko foki e kāingalotú ko ha konga ʻo hono “fakavaveʻi e ngāué,” ʻi hono teuteuʻi lelei ange ʻi ʻapi e ngaahi fohá mo e ʻofefiné ki he ngāue fakafaifekaú, pea kau kakato ange ki heʻenau ngaahi polokalama fakafaifekau fakalotofonuá. Naʻe tānaki atu foki e malanga ʻi he tekinolosiá mo e ʻinitanetí, pehē ki hono faʻu ʻo e “kau sisitā taki fakaakó”—ko ha fatongia takimuʻa maʻá e kau faifekau fefiné—ki he tupulaki mo e fakalakalaka naʻe tupu ʻi he liliu ʻo e taʻu ngāue fakafaifekaú.

Naʻe fenāpasi ʻa hono fakaʻatā e kau finemuí ke ngāue fakafaifekau ʻi ha taʻu siʻi angé mo ha feinga ne fai lolotonga e taki ʻa Palesiteni Monisoní, ke fakakau e kakai fefiné ʻi he ngaahi fatongia tuʻunga fakatakimuʻá, fai tuʻutuʻuní, mo e ngaahi fakataha alēlea fakauōtí mo e fakasiteikí. Ke tokoni lelei ange ki he kau fefine mo e kau tangata ʻo e Siasí ke nau fakamahuʻingaʻi e fatongia mahuʻinga ʻo e kau fefiné ʻi he ongoongoleleí ʻi he kuonga fakakosipeli kotoa pē—tautautefito ʻi he lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí mo e vahaʻataimi ʻo e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mei he 1830 ki he lolotongá—naʻe paaki ai ʻe he Siasí ʻa e Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá pea poupouʻi hono fakaʻaongaʻi ʻi ʻapí, Fineʻofá mo e Kau Finemuí, pea mo e ngaahi kōlomú. ʻI he 2014 naʻe fetongi ʻe he fakataha lahi ʻa e kakai fefiné he konifelenisi lahí, ʻa e fakataha lahi ʻa e Fineʻofá mo e Kau Finemuí, ʻo fakaafeʻi ki ai e houʻeiki fafine kotoa pē taʻu 8 ki he motuʻa taha ke nau kau atu ki he fakataha tuʻo ua ko ʻeni he taʻú.

Naʻe hoko foki e ngaahi founga fakafaiako lelei ange mo fakafekauʻakí, tautautefito ʻi hono tokoniʻi e toʻu tupú ke nau kau kakato ki he ongoongoleleí, ko ha meʻa ne fakamuʻomuʻa ʻi he ngaahi fokotuʻutuʻu fakataki ʻa Palesiteni Monisoní. Ne ʻomi ʻe he Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au, ko ha nāunau fakalēsoni ʻa e toʻu tupú ne kamata he 2013 ʻo fakataumuʻa ke “tāpuekina e toʻu tupú ʻi heʻenau feinga ke ului kakato ange ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí,”82 ha ngaahi founga lelei ange ki he kau faiakó mo e toʻu tupú ke nau faiako ai ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí. Naʻe fakaʻaongaʻi ai e ngaahi maʻuʻanga tokoni he ʻinitanetí, kau mai e toʻu tupú, mo e ngaahi fealēleaʻaki kuo ueʻi faka-Laumālié, ke langaki e tuí mo e mahino ki he ongoongoleleí. Naʻe hoko mai e ngaahi feinga tatau ke fakatupulaki e founga fakafaiako kotoa ʻi he Siasí, ʻi hono ʻomi he 2016 e maʻuʻanga tokoni foʻou ko ia Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí pea fakafeʻiloaki mai mo e ngaahi fakataha alēlea fakamāhina ʻa e kau faiako ʻi he uōtí.

Naʻe hokohoko atu foki ʻi he taki ʻa Palesiteni Monisoní, ʻa e fanongonongo ʻo e ngaahi temipale foʻou ke langa ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻI hono fakatāpui mo toe fakatapui e ngaahi temipalé, naʻe folau ai ʻa Palesiteni Monisoni ki ha ngaahi feituʻu ʻi he māmaní, kau ai ʻa Cebu City, Philippines; Curitiba, Brazil; Kyiv, Ukraine; Panama City, Panama; mo Kansas City, Missouri. ʻI he 2013, naʻe iku e fakafeʻiloaki ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni he ʻinitanetí ke tokoni ki he kāingalotú ʻi hono kumi ʻenau ngaahi kuí, ke tupu peseti ʻe 11 e ngaahi hingoa fakafāmili ne ʻave ʻe he kāingalotú ke fakahoko ki ai e ngaahi ouau fakatemipalé, ʻa ia naʻe ui “ko ha taʻu lavameʻa maʻá e hisitōlia fakafāmilí.”83

Ko Palesiteni Thomas S. Monson ʻi he ouau makatuliki ʻo e Temipale Twin Falls Idaho, ʻi he ʻaho 24 ʻAokosi 2008. Faitā ʻa Scott G. Winterton, Deseret News.

Neongo e ngaahi fie maʻu lahi ʻi hono taimí, ka naʻe kei hoko pē ʻa Palesiteni Monisoni ko Tōmasi Monisoni, ko e taki ʻo e Siasí, naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻe ʻalu fakalongolongo ki ha putu ʻo ha taha ngāue angamaheni pē. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau ki ha meʻa ʻokú ne fakafōtunga lahi ange e ngāue fakafaifekau ʻa Palesiteni Monisoní, ka ko e faʻahinga tokanga fakafoʻituitui ko iá.”84

ʻI he ʻaho 23 Mē 2013, naʻá ne tokangaʻi ai e meʻafakaʻeiki ʻo hono uaifi ʻofaʻanga ko Frances, hili ʻene mālōlō ʻi he ʻaho 17 ʻo Meé ʻi ha falemahaki ʻi Sōleki. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni ʻi he meʻafakaʻeikí, “Kuó ne poupou maʻu pē talu mei he ʻaho naʻá ma mali aí,” peá ne ui ia “ko e uaifi mo e faʻē funganí.”85 Naʻá ne fataki e toenga hono lakanga fakapalesitení ko ha uitou, ʻo ne faʻa ʻalu mo hono ʻofefine ko Ané ki he ngaahi polokalama makehe naʻe faí.

Lolotonga e taki ʻa Palesiteni Monisoní, naʻe toe lelei ange ai hono fakamamafaʻi e tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté, ko ha founga ke fakatupulaki ai e tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi taimi ʻo e veiveiuá mo e ilifiá. Naʻe kamata ʻi he 2015, ha feinga ke fakafekauʻaki mo paotoloaki he tuʻunga kotoa pē ʻo e Siasí pea ʻi he ʻapí, ʻa hono poupouʻi e kāingalotú ke nau ʻai “ʻa e [Sāpaté] ko e fakafiefia” (vakai, ʻĪsaia 58:13) ʻo fakatefito ʻenau tokangá ʻi he ʻEikí mo ʻenau ngaahi fuakava mo Iá, kae lava ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa ki he kau faivelengá.

Naʻe hokohoko atu foki ʻa hono tokangaekina ʻe Palesiteni Monisoni ʻa kinautolu naʻe mavahe mei he Siasí pea ʻikai ke ne lau ʻoku nau taʻefeʻunga mo e puleʻangá. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ha tangata toulekeleka naʻe ʻikai toe kau ki he Siasí ʻi ha taʻu ʻe 20, ʻo kumi faleʻi ki ha Taki Maʻolunga ki he founga ke foki mai aí, naʻá ne toʻo hake e kiʻi tohi naʻá ne fakalotoa ia ke ne fie foki maí: “Kuo fuoloa fau hoʻo mamaʻó, ʻoku taimi ke ke foki mai. Tomu.”86 Fakatatau ki he lau ʻa Palesiteni Monisoni, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha kihiʻi anga-māʻoniʻoni ʻi he tokotaha kotoa pē, pea ko e meʻa ia ʻoku ou fekumi ki aí.”87

Naʻa mo ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne kei feohi fakakaungāmeʻa pē mo e niʻihi kehé, naʻe pehē ʻe ʻEletā L. Tom Perry (1922–2015): “Te ne talanoa fekauʻaki mo e vaʻinga ʻa BYU pe ko e Jazz; ko e tangata manako ʻaupito he sipotí. Hili iá, te ne tokanga leva ki heʻene ngāué.”88 Pea naʻá ne poto maʻu pē ʻi he tukuhuá. ʻI ha fakataha he 2009 ʻa e kau mēmipa ʻo e Kuaea Tāpanekale Māmongá, naʻá ne tangutu ʻi he fuʻu piano lahí pea tā ʻa e hiva “To a Birthday Party” mei ha tohi piano ki he kau fuofua akoakó.89 ʻI he 2013, naʻe fakamanatua ai ʻe he Siasí ʻa e “Taʻu 100 ʻo e Sikautí” ʻaki ha polokalama naʻe fakalāngilangiʻi foki ai e poupou fuoloa ʻa Palesiteni Monisoni ki he Sikautí—ko e taha ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne manako aí naʻe fehokotaki ai ia mo hono kāingá, ʻa ia naʻá ne saiʻia ke fakafiemālieʻi mo fakafiefiaʻí, ʻo fakaafeʻi mai e kau Sikauti kotoa ke nau kau mai, tatau ai pē pe ko e hā ʻenau tui fakalotú.

Ko e fakahaaʻi ʻe Wayne Perry, ko e Palesiteni Fakapuleʻanga ʻo e Sikauti Tamaiki Tangata ʻa ʻAmeliká, ʻa hono maʻu ʻe Palesiteni Thomas S. Monson e Honor Medal, ʻi he ʻaho 29 ʻOkatopa 2013. Faitā ʻa Scott Winterton, Deseret News.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni ʻi ha ʻinitaviu he 1997, “ʻI hono ongoʻi e ueʻi ʻa e ʻEikí,” naʻe ʻomi ʻe he ngaahi ueʻí kiate ia ʻa e fiefia tahá, tautautefito ʻi he ngaahi tūkunga hangē ko e taimi naʻá ne ʻaʻahi ai ki heʻene tangataʻeikí ʻi falemahakí, pea ʻi heʻene fakavavevave ki heʻene fakataha hono hokó, naʻá ne ongoʻi ʻoku totonu ke ne tatali ʻi he veʻe ʻeleveitá. Naʻe kole ange ha fāmili ke ne faingāue ki heʻenau fineʻeikí, ʻa ia naʻe taʻemahino pe ʻe moʻui pe mate, pea naʻá ne loto ki ai. Naʻá ne maʻu ʻa e tala kimui ange he ʻaho ko iá naʻe feʻiloaki fakamāvae ʻa e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí mo e fineʻeikí hili ʻa e tāpuakí, kimuʻa peá ne mālōloó.90

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni, “Kuo hoko ia kiate au he kotoa ʻeku moʻuí ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻoku ou feinga leva ke u fakaongoongo ki ʻolunga.” Pea ʻe lava e niʻihi fakafoʻituitui tokolahi—ko ha niʻihi kuo vahevahe ʻenau ngaahi talanoá, ka ko e tokolahi ʻoku kei taʻeʻiloa, ʻo fakamoʻoniʻi ʻenau aʻusia mo Tōmasi Monisoní—ki he fehokotaki ʻa e tangata fakaofó ni mo e langí. Naʻe manatu ʻa Palesiteni Monisoni ʻo pehē, “ʻOkú ke fakatupulaki ha houngaʻia ʻoku ʻafioʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní. ʻOkú ne pehē mai, ʻʻAlu ʻo fai ʻeni maʻaku.’ ʻOku ou fakamālō maʻu pē kiate Ia.”91

Pea naʻe ʻikai hōloa ʻene fakamoʻoni ki he māmaní. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni, “ʻOku ou ʻohake hoku leʻó ʻi he kotoa ʻo hoku lotó mo e fakamātoato ʻo hoku laumālié, ko ha fakamoʻoni makehe, ʻo u fakahā ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko Sīsū Kalaisi ʻa Hono ʻAló, ko e ʻAlo Pē Taha ʻo e Tamaí kuo Fakatupu ʻi he kakanó. Ko Ia hotau Huhuʻí; ko ia hotau Taukapo ki he Tamaí. Ko Ia naʻe pekia he kolosí ke fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá. Ko e ʻUluaki Fua Ia ʻo e Toetuʻú. Koeʻuhí ko ʻEne pekiá, ʻe toe moʻui ai ʻa e kakai kotoa pē. ʻMeʻa Fakafiefia ko e ongo ʻoku ʻomi ʻe he leá ni: “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa hoku Huhuʻí!”’ [Ngaahi Himí, fika 68]. ʻOfa ke ʻiloʻi ia ʻe he māmaní kotoa pea nau moʻui ʻaki e ʻilo ko iá.”92

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Be of Good Cheer,” Ensign pe Liahona, May 2009, 92..
  2. Feʻīmeili ʻaki mo Gregory Parkin, M.D., Sept. 2, 2008.
  3. ʻI he “A Life Guided by Service,” Deseret News, general conference special supplement, Apr. 1, 2008, 4; vakai foki, Jeffrey R. Holland, “President Thomas S. Monson: Man of Action, Man of Faith, Always ‘on the Lord’s Errand,’” Ensign, Feb. 1986, 12.
  4. Tom Monson, fohá, ʻīmeili kia Joshua Perkey, Church Magazines, Feb. 19, 2008.
  5. ʻI he Heidi S. Swinton, To the Rescue: The Biography of Thomas S. Monson (2010), 518.
  6. Gerry Avant, “President’s Heartfelt Efforts Universal,” Deseret News, Feb. 7, 2008, M6.
  7. ʻI he “A Life Guided by Service,” 4.
  8. ʻI he “Speaking from Experience,” Deseret News, Feb. 7, 2008, M4.
  9. ʻI he Carrie A. Moore, “LDS Leader Has Fond Memories of Growing Up in the S.L. Area,” Deseret News, Feb. 5, 2008, M3.
  10. ʻI he Gerry Avant, “On Lord’s Errand since His Boyhood,” Church News, Feb. 9, 2008, 5.
  11. Ko e konga lahi ʻo e fakamatala fakapiokālafi ʻi he fakamatalá ni, ko e toʻo ia mei he Swinton, To the Rescue.
  12. Vakai, Swinton, To the Rescue, 50–51; “Speaking from Experience,” M4.
  13. Vakai, Heidi S. Swinton, “Baseballs and Service,” Friend, Sept. 2012, 2..
  14. Vakai, Swinton, To the Rescue, 35.
  15. ʻI he Jeffrey R. Holland, “Palesiteni Thomas S. Monson,” supplement to the Ensign mo e Liahona, Sune 2008, 5.
  16. ʻI he “In His Own Words,” Deseret News, general conference special supplement, Apr. 1, 2008, 7.
  17. Vakai, Swinton, To the Rescue, 58.
  18. Vakai, Thomas S. Monson, “ ʻOku ʻOmi ʻe he Talangofuá ʻa e Ngaahi Tāpuakí,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 89–90.
  19. Vakai, Moore, “LDS Leader Has Fond Memories,” M3; “A Life Guided by Service,” 5.
  20. Vakai, Swinton, To the Rescue, 74–75.
  21. Vakai, Swinton, To the Rescue, 63–65.
  22. Vakai, Swinton, To the Rescue, 78.
  23. ʻI he Moore, “LDS Leader Has Fond Memories,” M3.
  24. Vakai, Swinton, To the Rescue, 79, 87.
  25. Vakai, Swinton, To the Rescue, 89, 288.
  26. ʻI he Moore, “LDS Leader Has Fond Memories,” M3.
  27. Vakai, Swinton, To the Rescue, 90.
  28. Vakai, Swinton, To the Rescue, 92.
  29. Thomas S. Monson, “Pole ke Tuʻu Toko Taha,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 61.
  30. ʻI he “Speaking from Experience,” M5.
  31. ʻI he Swinton, To the Rescue, 99.
  32. ʻI he Moore, “LDS Leader Has Fond Memories,” M3.
  33. ʻI he “A Life Guided by Service,” 5.
  34. Vakai, Swinton, To the Rescue, 144.
  35. Vakai, Swinton, To the Rescue, 142.
  36. ʻI he Swinton, To the Rescue, 132.
  37. Vakai, Swinton, To the Rescue, 158–59.
  38. Vakai, Swinton, To the Rescue, 135–36.
  39. Vakai, Gary Bell, in “Recollecting,” ʻi he Deseret News, Feb. 5, 2008, M3.
  40. Vakai, Swinton, To the Rescue, 175–76.
  41. ʻI he Swinton, To the Rescue, 216.
  42. Vakai, Swinton, To the Rescue, 217–18.
  43. ʻI he “In His Own Words,” 17.
  44. Vakai, Swinton, To the Rescue, 252.
  45. Vakai, Swinton, To the Rescue, 224.
  46. Vakai, Swinton, To the Rescue, 530–532.
  47. ʻI he Swinton, To the Rescue, 279.
  48. Vakai, Swinton, To the Rescue, 293–94.
  49. ʻI he Swinton, To the Rescue, 309.
  50. Vakai, Swinton, To the Rescue, 309, 313, 333–34.
  51. ʻI he Swinton, To the Rescue, 340.
  52. ʻI he Swinton, To the Rescue, 405.
  53. ʻI he Jeffrey R. Holland, “In the Footsteps of the Master,” 11.
  54. Vakai, Swinton, To the Rescue, 316.
  55. ʻI he Swinton, To the Rescue, 248.
  56. ʻI he Swinton, To the Rescue, 464.
  57. ʻI he Swinton, To the Rescue, 401.
  58. John W. Gallivan, in Jeffrey R. Holland, “Man of Action, Man of Faith,” 15.
  59. Pamela Atkinson, in “Recollecting,” M3.
  60. ʻI he Swinton, To the Rescue, 440.
  61. Vakai, Swinton, To the Rescue, 402–3, 453.
  62. Vakai, Joseph F. Dougherty, “LDS Leader Also Lifelong Scouter,” Deseret News, Feb. 7, 2008, M6.
  63. ʻI he “In His Own Words,” 20.
  64. Ann Dibb, email to Joshua Perkey, Church Magazines, Feb. 13, 2008.
  65. Thomas S. Monson, “Maʻu ʻo ha Fiefia ʻi he Fonongá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 85.
  66. ʻI he Swinton, To the Rescue, 452.
  67. Vakai, Swinton, To the Rescue, 463–64, 453.
  68. Vakai, Swinton, To the Rescue, 200.
  69. Vakai, Jeffrey R. Holland, “Man of Action, Man of Faith,” 16–17.
  70. Vakai, Jeffrey R. Holland, “Man of Action, Man of Faith,” 17.
  71. Vakai, Swinton, To the Rescue, 265.
  72. Vakai, Swinton, To the Rescue, 532–33.
  73. ʻI he Swinton, To the Rescue, 471, 472, 478, 484, 485.
  74. ʻI he Swinton, To the Rescue, 485.
  75. ʻI he Swinton, To the Rescue, 492.
  76. ʻI he Swinton, To the Rescue, 487.
  77. Gerry Avant, “Church President to Be Sustained in Solemn Assembly,” Church News, Apr. 5, 2008, 3–4.
  78. Vakai, Swinton, To the Rescue, 496.
  79. Thomas S. Monson, “The Lord’s Work,” Church News, Feb. 9, 2008, 3.
  80. Vakai, “Church Launches New Resources on Freedom of Religion”.
  81. ʻI he Swinton, To the Rescue, 515.
  82. Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 12 Sepitema 2012.
  83. Paul G. Nauta, “2013 Was a Banner Year for Family History”.
  84. ʻI he Swinton, To the Rescue, 502.
  85. Gerry Avant, “Sister Frances J. Monson Was ‘the Ideal Wife and Mother’”.
  86. ʻI he Swinton, To the Rescue, 504.
  87. ʻI he Swinton, To the Rescue, 504.
  88. ʻI he Swinton, To the Rescue, 512.
  89. Vakai, Swinton, To the Rescue, 515.
  90. Gerry Avant, “Oct. 4 Is President Monson’s 50-Year Anniversary as Apostle,”.
  91. Gerry Avant, “Oct. 4 Is President Monson’s 50-Year Anniversary as Apostle”.
  92. Thomas S. Monson, “I Know That My Redeemer Lives!” Ensign or Liahona, May 2007, 25.

    Ngaahi Akonaki Kuo Filifili

    Ko e ngaahi akonaki ko ʻení mei he ngāue fakaetauhi ʻa Palesiteni Monisoní ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, pea ʻoku fokotuʻutuʻu ia ʻo fakatatau mo e taimi naʻe hoko aí.

    Muimui ki he Ngaahi Ueʻí: “Ko e aʻusia fakaʻofoʻofa taha kuó u ʻilo ʻi he moʻuí, ko hono ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie pea fakahoko ia pea toki ʻilo kimui ko ha tali ia ki ha lotu pe fie maʻu ʻa ha taha. Pea ʻoku ou fie maʻu maʻu pē ke ʻafioʻi ʻe he ʻEikí kapau te Ne fie maʻu ha ngāue ke fai, ʻe fai ʻe Tomu Monisoni e ngāue ko iá Maʻana” (On the Lord’s Errand [DVD, 2008]).

    Ko e Maʻu e Tokoni Fakalangí: “Manatuʻi ʻoku ʻikai ʻataua e ngāue ko ʻení. Ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, pea ko e taimi ʻoku tau fai ai e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai leva ʻetau totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí. Manatuʻi ko ia ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻEikí, ʻokú Ne fakafeʻungaʻi ia” (“Duty Calls,” Ensign, May 1996, 44).

    ʻOfa ki he Niʻihi kehé: “Ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻoku fekauʻaki maʻu pē ia mo e kakai ʻoku tau feohí. ʻOku tau faʻa mahalo he taimi ʻe niʻihi pau pē ʻoku nau ʻiloʻi e lahi ʻetau ʻofa ʻiate kinautolú. Ka ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa tau fakamahamahalo; ʻoku totonu ke tau ʻai ke nau ʻiloʻi” (“Maʻu ʻo ha Fiefia ʻi he Fonongá,Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 86).

    Ngāue Tokoní: “Ka ʻikai ke tau tokoni ki he niʻihi kehé, ta ʻoku ʻikai ha ʻuhingamālie ia ki heʻetau moʻuí. Ko kinautolu ko ia ʻoku nau moʻui siokita peé, ʻoku hangē leva ʻoku hōloa pea iku mole ʻenau moʻuí, ka ko kinautolu ʻoku foaki ʻenau moʻuí ke tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku nau tupulaki mo fakalakalaka—pea nau fakahaofi ai ʻenau moʻuí” (“Ko e Hā Kuó u Fai Maʻá ha Taha he ʻAhó ni?Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 85).

    Nofo-malí: “Fili tokanga pea ʻi he faʻa lotu hao hoa, pea ko e taimi te mo mali aí, mo fetauhiʻaki mateaki ʻaupito ʻiate kimoua. ʻOku ʻi ai ha naʻinaʻi mahuʻinga fau ne u sio ai ʻi ha kiʻi fakatātā he ʻapi haku kāinga. Naʻe pehē ai, ‘Fili e taha ke ke ʻofa aí; peá ke ʻofa he taha kuó ke filí’” (“Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,Ensign pe Liahona, Mē 2011, 68).

    Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé: “Kuo teʻeki ke ke maʻu kakato e ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke ʻoatu ʻe he Siasí kae ʻoua kuó ke hū ki he Fale ʻo e ʻEikí pea maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku fakatatali mai ai kiate koé. Ko e tāpuaki mahuʻinga mo fungani taha ʻo ʻetau kau ki he Siasí, ʻa e ngaahi tāpuaki ko ia ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá” (“Ko e Temipale Māʻoniʻoní—Ko ha Maama ki he Māmaní,Ensign pe Liahona, Mē 2011, 93).

    Ko e Fakaleleí: “ʻOku ou tui he ʻikai lava ke mahino kakato ki ha taha ʻa hono mahuʻinga ʻo e meʻa ne fakahoko ʻe Kalaisi ʻi Ketisemaní, ka ʻoku ou fakamālō he ʻaho kotoa ʻo ʻeku moʻuí ko ʻEne feilaulau fakalelei maʻatautolú.

    “Naʻá Ne mei lava pē ke tafoki he momeniti fakaʻosí. Ka naʻe ʻikai ke Ne fai ia. Naʻá Ne hāʻele hifo ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa kae lava ke Ne fakahaofi e ngaahi meʻa kotoa pē. ʻI Heʻene fai iá, naʻá Ne ʻomi ai e moʻui kiate kitautolu, ʻo mahulu atu ia he moʻui fakamatelié. Naʻá Ne fakahaofi kitautolu mei he Hinga ʻa ʻĀtamá.

    “ʻOku ou fakamālō kiate Ia ʻaki hoku lotó kotoa. Naʻá Ne akoʻi mai ʻa e founga ke tau moʻui aí. Naʻá Ne akoʻi mai ʻa e founga ke tau mate aí. Naʻá Ne fakapapauʻi mai ʻa hotau fakamoʻuí” (“ ʻI he Māvaé,Ensign pe Liahona, Mē 2011, 114).

    Lotú: “ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa ʻetau ngaahi fie maʻú pea te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau kole tokoni kiate Iá. ʻOku ou tui ʻoku ʻikai haʻatau fie maʻu ʻe fuʻu siʻisiʻi pe taʻe mahuʻinga. ʻOku tokanga ʻa e ʻEikí ki he ngaahi meʻa iiki ʻo ʻetau moʻuí” (“Fakakaukau ki he Ngaahi Tāpuakí,Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 88).

    Ngaahi Faingataʻá: “ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi te tau foua ai ʻa e kafo ʻo e lotó, ha taimi te tau loto mamahi ai, mo ha taimi ʻe ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻetau kātakí. Ka, ʻoku hanga ʻe he ngaahi faingataʻa ko iá ʻo ʻai ke tau liliu ʻo lelei ange, ke toe fakaleleiʻi ʻetau moʻuí ʻi he founga ʻoku akoʻi ai kitautolu heʻetau Tamai Hēvaní, pea hoko ʻo kehe mei hotau tuʻunga ki muʻá—ʻo lelei ange mei he kuohilí, ʻofa lahi ange mei he kuohilí, mo fakamoʻoni mālohi ange ʻi ha toe taimi” (“ ʻE ʻIkai Te u Fakatukutukuʻi Koe, pe Liʻaki Koe,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 87).

    ʻOfa ʻa e ʻOtuá: “ʻOku ʻofa hoʻomou Tamai Hēvaní ʻiate kimoutolu—fakafoʻituitui. Kuo teʻeki ai liliu e ʻofa ko iá. ʻOku ʻikai kaunga ia ki ho fōtungá, hoʻo koloá, pe ko e lahi e paʻanga ʻoku ʻi hoʻo ʻakauni he pangikeé. ʻOku ʻikai liliu ia ʻi ho ngaahi talēnití pe meʻa ʻokú ke lavá. ʻOku ʻi ai pē ia. ʻOku ʻi ai maʻu pē ia ʻi he taimi ʻokú ke loto mamahi pe fiefia aí, loto foʻi pe fakatuʻamelie aí. ʻOku ʻi ai e ofa ʻa e ʻOtuá maʻau ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke taau ke maʻu [ia] pe ʻikai. ʻOku ʻi ai maʻu ai pē ia” (“ ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Tau Tuēnoa,Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 124).

    Mateuteu: “ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga faingataʻa. ʻOku faʻa taʻeʻiloa e kahaʻú; ko ia, ʻoku totonu ke tau teuteu ki he ngaahi meʻa taʻepaú. ʻI he hokosia e taimi ke fai ai ha filí, ko ʻene ʻosi ia e taimi teuteú” (“ ʻOku Tau Mateuteu Nai?Ensign pe Liahona, Sepitema 2014, 5).

    Faʻifaʻitakiʻangá: “ʻI he fakaʻau ke mamaʻo ange e mavahe ʻa e māmaní mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fakahinohino kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvani ʻofá, te tau makehe leva ai mei he kakaí, he ʻoku tau kehekehe. … Ko e ngaahi meʻa ko ia ʻokú ne ʻai ke tau kehe mei he konga lahi ʻo e māmaní, te nau toe ʻomi kiate kitautolu ʻa e maama mo e laumālie ko ia ʻe ulo ʻi he māmani ʻoku fakautuutu ʻene fakapoʻulí” (“Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga mo ha Maama,Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 88).Ngaahi Filí: “ʻOfa ke tau pukepuke ʻa e lototoʻa ke fakafepakiʻi e loto ʻo e tokolahí. ʻOfa te tau fili maʻu pē totonú ʻoku faingataʻá, kae ʻikai ko e meʻa hala ʻoku faingofuá.

    Ngaahi Filí: “ʻOfa ke tau pukepuke ʻa e lototoʻa ke fakafepakiʻi e loto ʻo e tokolahí. ʻOfa te tau fili maʻu pē totonú ʻoku faingataʻá, kae ʻikai ko e meʻa hala ʻoku faingofuá.

    “ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he ngaahi fili ʻoku tau fai fakaʻaho ʻi heʻetau moʻuí—tatau ai pē pe ko e fili ko ʻení pe ko e fili ko ʻeé—kapau te tau fili ʻa Kalaisi, ta kuo tonu ʻetau filí” (“Ngaahi Filí,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 86).

    Manavaʻofá: “Tau vakavakaiʻi muʻa ʻetau moʻuí mo fakapapauʻi te tau muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻo angaʻofa, ʻofa mo manavaʻofa. Pea ʻi heʻetau fai iá, te tau ʻi ha tuʻunga lelei ange ai ke ʻohifo e ngaahi mālohi ʻo e langí maʻatautolu, maʻa hotau ngaahi fāmilí, mo hotau kaungā fononga ʻi he fononga faingataʻá ni ki hotau ʻapi fakalangí” (“Angaʻofá, Manavaʻofá mo e ʻOfá,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 67).

    Ko e Tohi ʻa Molomoná: “ʻOku ou kole kiate kitautolu takitaha ke tau ako ʻi he faʻa lotu mo fakalaulauloto ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho kotoa. ʻI heʻetau fai iá, te tau ʻi ha tuʻunga ai ke fanongo ki he leʻo ʻo e Laumalie, ke tekeʻi e ʻahiʻahí, ke ikunaʻi ʻa e veiveiuá mo e ilifiá, pea maʻu ha tokoni fakalangi ʻi heʻetau moʻui” (“Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 87).