2015
Naʻá ne Akoʻi Au ki he Fokotuʻutuʻu Fakalangi ʻo e Taʻengatá
ʻAokosi 2015


Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai

Naʻá ne Akoʻi Au ki he Fokotuʻutuʻu Fakalangi ʻo e Taʻengatá

Mei he Autobiography of Parley P. Pratt (1979), 297–98.

ʻOku ou lava he taimí ni ʻo ʻofa ʻaki ʻa e laumālié pea mo e mahinó foki.

ʻĪmisi
One oil on canvas painting. Depicted in primitive style; Joseph Smith stands surrounded by seated figures of Hyrum Smith, Willard Richards, Orson Pratt, Parley P. Pratt, Orson Hyde, Heber C. Kimball and Brigham Young. Painted by William Major in Nauvoo. Unsigned/undated.

Konga naʻe toʻo mei he Ko Siosefa Sāmita mo Hono Kaungāmeʻá, fai ʻe William Warner Major, ʻi he angalelei ʻa e Church History Museum

Naʻá ku maʻu ʻa e fiefia ʻi he toe fakataha mo Palesiteni [Siosefa] Sāmita ʻi Filatelifiá, pea feohi mo ia mo ha niʻihi kehe ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, pea mo e kāingalotu ʻi he koló mo e feituʻu ko iá.

Lolotonga ʻa e ngaahi ʻinitaviu ko ʻení naʻá ne akoʻi mai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga mo nāunauʻia ʻo kau ki he ʻOtuá mo e fokotuʻutuʻu fakalangi ʻo e taʻengatá. Ne u maʻu meiate ia ʻi he taimi ko ʻení ʻa e fuofua fakakaukau ʻo e faʻunga ʻo e fāmili taʻengatá, pea mo e feohi taʻengata ʻo e tuʻunga fefine mo e tangatá ʻi he ngaahi vā feʻofaʻaki mo ʻikai lava fakamatalaʻi ko iá ʻa ia ʻoku ʻikai mo ha toe taha ka ko e kau potó, maʻá mo loto-maʻá pe ʻoku nau ʻilo hono fakamahuʻingá, ʻa ia ʻoku nau ʻi he fakavaʻe ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku taau ke ui ko e fiefiá.

Talu ai mo ʻeku ako ke fakamahuʻingaʻi ʻa e feʻofaʻaki mo e feongoʻiʻaki fakakāingá mo ʻene kaungatonu ki he nofo fakataimi ko ʻení, ʻo hangē ko ha meʻa ʻoku fakafeangainga kakato mo e lotó, kae lava ke fenāpasi mo hono tuʻunga fakalangí.

Ko Siosefa Sāmitá naʻá ne akoʻi mai kiate au ʻa e founga hono fakamahuʻingaʻi ʻo e ngaahi vā feʻofaʻaki ʻa e tamaí mo e faʻeé, husepānití mo e uaifí; ʻo e tuongaʻané mo e tuofefiné, fohá mo e ʻōfefiné.

Ko ia ne u ako mei ai ʻe malava ʻa e uaifi kuó u filí ke fakamaʻu kiate au ki taimi mo e kotoa ʻo ʻitānití; pea ko e ngaahi feongoʻiʻaki mo e feʻofaʻaki ʻokú ne ʻōʻōfakiʻi kimauá ʻoku mapunopuna ia mei he matavai ʻo e ʻofa taʻengata fakalangí. Ko ia ne u ako mei ai ʻoku tau lava ke tanumaki ʻa e ʻofa ko ʻení, pea tupulaki mo fakatupulekina ai e meʻa tatau ki he kotoa ʻo e taʻengatá; lolotonga e hā mai e ola ʻo ʻetau feohi taʻengatá ʻi ha hako tokolahi hangē ko e ngaahi fetuʻu ʻo e langí, pe ko e ʻoneʻone ʻo e matātahí.

Ko ia ne u ako mei ai ʻa e tuʻunga fakaʻeiʻeiki mo e ikuʻanga moʻoni ʻo ha foha ʻo e ʻOtuá, kuo fakakofuʻi ʻaki ʻa e lakanga fakataulaʻeiki taʻengatá, ko e pēteliake mo e taki ʻo hono hako taʻefaʻalauá. Ko ia ne u ako mei ai ko e tuʻunga fakaʻeiʻeiki māʻolunga taha ʻo e tuʻunga fakaefefiné ko e, hoko ko ha kuini mo taulaʻeiki fefine ki hono husepānití, pea ke pule ʻo taʻengata pea taʻengata ko e kuini fehuhu ʻo hono hako taʻefaʻalauá.

Naʻá ku ʻofa pē kimuʻa, ka naʻe ʻikai te u ʻilo ʻa hono ʻuhingá. Ka kuó u ʻofa ʻi he taimí ni—ʻaki ha haohaoa—ko ha tuʻunga ʻo e ongo kuo hiki hake, mo hākeakiʻi, ʻa ia te ne kilala hake hoku laumālié mei he tuʻunga fakataimi pē ʻo e kiʻi tāputa maʻulaló ni ke mafola ʻo hangē ko e ʻōsení. Naʻá ku ongoʻi moʻoni ko e ʻOtuá ko ʻeku Tamai fakalangí ia; ko Sīsū ko hoku tokoua, pea ko e uaifi ʻo hoku lotó ko ha hoa taʻengata, mo taʻe-faʻamate ia; ko ha ʻāngelo tauhi angaʻofa ia, kuo foaki mai kiate au ko ha fakafiemālie, mo ha kalauni ʻo e nāunau ʻo taʻengata pea taʻengata. Ko hono fakanounoú, ʻoku ou lava he taimí ni ʻo ʻofa ʻaki ʻa e laumālié pea mo e mahinó foki.