2015
Ko Ha Toe Fakataha Nāunauʻia
ʻAokosi 2015


Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

Ko Ha Toe Fakataha Nāunauʻia

ʻOku nofo ʻa e ongo faʻu tohí ʻi ʻIutā, ʻIunaiteti Siteití, pea naʻá na ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona Kana ʻAkalaá.

Ne ngata ʻa e māvae laui taʻu mo e loto-mamahí, ʻi he taimi ne fakatahaʻi ai ʻe he ʻEikí ha tamai mo ha foha ʻi he temipalé.

Ko ha pongipongi fakaʻofoʻofa ia ʻi ʻEpeleli ʻo e 2012 ʻi he taimi naʻe hū atu ai ʻa Sione ʻĪkou-Manase ki he Temipale ʻAkalā Kaná. Ne folau atu ʻa e tangata toulekeleka ko ení, ʻokú ne ʻi hono taʻu 80 tupú mo ha kulupu ʻo ha Kāingalotu mei ʻEnikoko, ʻa ē naʻá ne nofo tokotaha pē aí. Naʻe palani ʻa e kulupú ke nofo he pō ko iá ʻi ha ngaahi loki ofi mai pē maʻá e kau pataloni ʻo e temipalé pea fakamoleki ha ʻaho ʻe ua ke ngāue ʻi he temipalé.

Ne tangutu ʻa Misa ʻĪkou-Manase ʻi he loto temipalé ko e talitali ke kau atu ki he ngaahi ouau ʻinisitolí, feʻunga ia mo e tangutu hifo ha tangata kei talavou ʻi hono tafaʻakí. Ne palani ʻa e tangata taʻu 54 kei talavou ko ení, mo hono uaifí ke na kau ki ha sēsini ʻenitaumeni ʻi he pongipongi ko iá ka naʻá na aʻu atu kuó na fuʻu tōmui ki he sēsini ko iá, pea naʻá ne fakakaukau leva ke kau ki he ngaahi ouau ʻinisitolí.

“Ko hoʻo haʻú mei fē?” Ko e fehuʻi ange ia ʻe Misa ʻĪkou-Manasé.

Ne tali mai ʻe he tangatá, “Sēkonitai.”

“Ko e feituʻu fē ʻi Sēkonitaí?” ko e fehuʻi ange ia ʻe Misa ʻĪkou-Manasé.

Ne tali ange ʻe he tangata kei talavoú, “Kētani,ʻi he feituʻu ko ē ʻoku tuʻu ai ʻa e ngaahi ʻapiakó.” ʻI he hoko atu ʻa e fepōtalanoaʻakí, naʻe fakatou ongoʻi ʻe he ongo tangatá ni ʻa e tuʻunga ʻe iku ki ai e ngaahi fakafehuʻi ko ení.

Naʻe kamata ke ongoʻi ʻe he tangata kei talavoú ʻokú ne ʻiloʻi e tokotahá ni, naʻá ne sio atu kia Misa ʻĪkou-Manase. Naʻá ne talaange, “Ko ʻeku tamaí koe.” “Ko hai ho hingoá?”

“Ko Sione ʻĪkou-Manase.”

Naʻe tali ange ʻe he fohá, “Ko hoku hingoá foki ia”.

ʻĪmisi
illustration of a father and son meeting in the temple.

Tā fakatātaaʻi ʻe Brian Call; tā ʻi he angalelei ʻa e kau faʻu tohi

Hili ʻena ngāue ʻi he temipalé, naʻe tangutu ʻa e ongo tangatá ʻi ha taimi fuoloa ʻi he loki silesitialé, ʻo toe fakafehokotaki ʻena moʻuí mo toe fakaake ʻena feʻofaʻakí. Neongo ko e meʻa kotoa pē naʻe lea ʻaki mo fai ʻe Misa ʻĪkou-Manase ko e Siʻí naʻe fakaʻapaʻapa mo totonu, ka naʻe hangē ne teʻeki ai ke ne fuʻu mateuteu ke tali kakato ʻene tamaí—kae ʻoua kuó ne ʻilo e ʻuhinga ne pau ai ke mavahe ʻene tamaí mo e ʻuhinga ne ʻikai ai ke ne lava ʻo fetuʻutaki ange ai ki hono fāmilí.

ʻI he taʻu ʻe 50 nai kuo hilí, naʻe mali ʻa Misa ʻĪkou-Manase mo ha fefine ko ʻene kui fefiné—ko e toulekeleka taha ia ʻi he tafaʻaki ʻene faʻeé ʻi he taimi ko iá—pea naʻá ne maʻu ʻa e mafai pule ʻi honau matakalí. Ko e meʻa fakamamahí, he naʻe ʻikai te ne loto ki he mali ʻa Sione mo hono mokopuna fefiné. Ne hoko ʻa ʻene taʻelotó ke māvae ai ʻa e ongo mātuʻá ʻi he taimi naʻe kei taʻu fā pe nima nai hona foha lahi tahá, ʻa ia ko Sione ko e Siʻí. Naʻe ʻilo ʻe Sione ko e Siʻí ʻene kui fefine uá ko ha fefine mālohi, ngāue mālohi, kae ʻikai ko e mālohi ko ia naʻá ne fakamāvae ia mei haʻane feohi mo ʻene tamai totonú ʻi ha meimei taʻu eni ʻe 50.

Naʻe hoko hono tuli ia mei he fāmilí ke motuhia kotoa ai ʻa e ngaahi vā fetuʻutakí. Koeʻuhí ko e ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi telefoni pe ha meilí, ne ʻikai ha founga ke fetuʻutaki ai ʻa Sione ko e Lahí mo hono fāmilí. Naʻe tupu mei heʻenau kumi ngāué ke laulauhoua ʻene mamaʻó. Naʻá ne nofo ʻi Menikēsimi mei he 1963 ki he 1989, ʻa ia naʻá ne fakalele ai ha kiʻi falekoloa vali. Naʻá ne hiki mei ai ki ʻAta, ʻo fakafeʻiloaki ai ia ki he ongoongoelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻe ha fefine ne ʻaʻana ha fale naʻá ne vali. Naʻe kau ʻa Misa ʻĪkou-Manase ko e Lahí ki he Siasí ʻi he 1991.

Koeʻuhí naʻe fuʻu kei siʻi ʻa Misa ʻĪkou-Manase ko e Siʻí ʻi he taimi naʻe takitaha maʻana ai ʻene ongomātuʻá, naʻe ʻikai ke lahi ʻa ʻene ʻilo fekauʻaki mo hono tukufakaholó. Ne faʻa pehē ange ʻe heʻene faʻeé ʻokú ne fuʻu “hoko” ʻaupito ki heʻene tamaí, pea ko e ngataʻanga pē ia ʻene ʻiló.

Hili ʻene tupu hake ʻo aʻu ki heʻene mali, ne fakakaukau ʻa Sione mo hono uaifí ko Tēpolá, ke na fekumi ki ha siasi ke na kau ki ai. Naʻe ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Kaná ʻi ʻAkalā ʻa Sione ʻi he taimi naʻá ne mamata ai ki ha makasini Liahona ʻi ha funga laupapa. Naʻá ne toʻo hake ia ʻo maʻu ʻene tokangá ʻi he meʻa ne hiki aí. Ne fakatokangaʻi hifo ʻe Sione ʻa e kautaha faʻu tohí ko e: Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻI he taimi naʻe foki atu ai ʻa Sione mei he akó ki hono ʻapí ʻi Sēkonitai, naʻe vēkeveke hono uaifí ke talaange ki ai fekauʻaki mo ha siasi naʻá ne ʻilo mei hano kaungāmeʻa. Naʻá ne talaange ki ai ko e hingoá ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe talaange ʻe Sione ko e siasi ia naʻá ne lau fekauʻaki mo ia ʻi ha makasini ʻi he ʻunivēsití.

Naʻe akoʻi ʻa e ongoongoleleí kia Sione mo Tēpola peá na papitaiso ʻi he 1999. Hili ha taʻu ʻe hongofulu mei ai naʻá na sila ʻi he Temipale ʻAkalā Kaná, pea silaʻi kiate kinaua ʻa e toko tolu siʻisiʻi taha ʻo ʻena fānau ʻe toko nimá.

Pea ʻi ʻEpeleli 2012, ʻi he temipalé, ne tō ha ngaahi loʻimata ʻi he feʻilongaki ʻa e tamaí mo e fohá. Naʻe fungani ʻaki ʻena fiefiá ʻa ʻena mahino naʻá na takitaha kau pē ki he Siasí peá na toki feʻilongaki ʻi he temipalé ʻi he pongipongi fakaʻofoʻofa ko iá.

Ko e toe feʻiloaki ʻa e tamaí mo e fohá ʻi he temipalé, hili ha meimei taʻu ʻe 50 ʻo ʻena māvaé.