2009
Ko e Hā Kuó u Fai Maʻá ha Taha he ʻAhó ni?
Nōvema 2009


Ko e Hā Kuó u Fai Maʻá ha Taha he ʻAhó ni?

ʻOku lahi fau e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé, pea ʻe lava ke tau fai ha meʻa ke tokoni ai ki ha taha.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou talitali fiefia kimoutolu he pongipongi fakaʻofoʻofá ni ʻi he loto ʻofa moʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo kimoutolu fakatāutaha. ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko e faingamālie ʻoku ou maʻu ke u tuʻu ai ʻi homou haʻohaʻongá pea ʻoku ou lotua ke u lava ʻo fakahoko lelei atu ʻa e meʻa kuo ueʻi au ke lea ʻakí.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, ne u lau ai ha fakamatala naʻe faʻu ʻe Siaki Mekikōneli, MD. Naʻá ne tupu hake ʻi he ʻotu moʻunga ʻi he fakatonga-hihifo ʻo Veisīniá ʻi he ʻIunaiteti Siteití pea ko ha taha ia ʻo e fānau ʻe toko fitu ʻa ha faifekau Metotisi pea mo ha faʻē naʻe nofo pē ʻi ʻapi. Naʻa nau siʻi masiva. Naʻá ne pehē ko e lolotonga ʻene kei tupu haké, ko e taimi kotoa pē ne fakatahataha mai ai honau fāmilí ki he tēpile kaí ʻi he maʻu meʻatokoni efiafí, naʻe fehuʻi ange ʻe he tangataʻeikí kiate kinautolu takitaha, “Ko e hā ha meʻa naʻá ke fai maʻá ha taha ʻi he ʻahó ni?”1 Naʻe fakapapauʻi ai ʻe he fānaú te nau fai ha meʻa lelei he ʻaho kotoa pē ke nau lava ʻo fakamatalaʻi ange ki heʻenau tamaí kuo nau tokoniʻi ha taha. Naʻe ui ʻe Toketā Mekikōneli ʻa e founga ko ʻení ko e tukufakaholo mahuʻinga taha ia ʻo ʻene tamaí he naʻe fakalotoa ia mo hono ngaahi fototehiná ʻe he fakatetuʻa ko iá mo e kupuʻi lea ko iá ke nau tokoni ki he niʻihi kehé ʻi heʻenau moʻuí kotoa. ʻI heʻenau tupu hake ʻo matuʻotuʻá, naʻe liliu ʻenau fie fai ha tokoní, ʻo hoko ia ko ha holi fakaeloto ke nau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

Makehe mei he ngāue fakafaitoʻo ʻiloa ʻa Toketā Mekikōnelí—ʻa ia naʻá ne tataki ai ʻa hono faʻufaʻu ʻo e sivi ki he mahaki fatafatá, naʻá ne kau foki ki hono faʻu ko ia ʻo e huhu maluʻi polioó, kau ʻi hono tokangaʻi ʻo hono fakalakalaka ʻo e faitoʻo ko e Tailanoló pea naʻá ne tokoni lahi ʻi hono faʻu ʻo e founga fakafaitoʻo ko hono faitaaʻi fakaʻilekitulōnika ʻo e sinó pe ko e MRI—naʻá ne fokotuʻu foki ha kautaha naʻá ne ui ko e Kau Ngāue Tokoni Fakafaitoʻó, ʻa ia naʻe maʻu ai ʻe he kau ngāue kuo maʻu vāhenga mālōlō mei he malaʻe fakafaitoʻó, ha faingamālie ke nau fai ha ngāue tokoni taʻetotongi ʻi he fanga kiʻi senitā fakafaitoʻó ʻo tokoni ki he kau ngāue ʻoku ʻikai haʻanau maluʻi fakafaitoʻó. Naʻe pehē ʻe Toketā Mekikōneli talu mei he taimi naʻá ne maʻu vāhenga mālōlō aí, mo e “aʻu ʻeni ki he houa ʻe 60 he uike kuó ne foaki ʻi hono taimi ʻataá ke ne ngāue taʻetotongi ai, ka ʻoku tupulaki ai [hono] iví pea ʻi ai foki ha ongoʻi fiemālie ʻi [heʻene] moʻuí kuo teʻeki ke ne aʻusia ki muʻa.” Naʻá ne pehē: “ ʻOku lahi ange ʻa e ngaahi monūʻia ʻoku ou maʻu mei he Kau Ngāue Tokoni Fakafaitoʻó, ʻi he lelei ko ia ʻoku maʻu ʻe heʻeku kau mahakí.”2 Kuo ʻi ai ʻeni ha ngaahi senitā fakafaitoʻo pehē ʻe 70 tupu ʻi he ʻIunaiteti Siteití.

Ko e moʻoni he ʻikai ke tau tatau kotoa mo Toketā Mekikōneli, ʻo fokotuʻu ha ngaahi senitā fakafaitoʻo ke tokoni ki he masivá; ka ʻoku lahi fau e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé, pea ʻe lava ke tau fai ha meʻa ke tokoni ai ki ha taha.

Naʻe naʻinaʻi mai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, “Fetauhiʻaki ʻa kimoutolu ʻi he ʻofa.”3 Tau toe vakai muʻa ki he ngaahi lea angamaheni ko ia ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “ ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”4

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne kau ākongá, “He ko ia ʻe kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia; ka ko ia ʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko au, ko ia pē ʻe maʻu iá.”5

ʻOku ou tui ʻoku talamai ʻe he Fakamoʻuí ʻo ka ʻikai ke tau tokoni ki he niʻihi kehé, ta ʻoku ʻikai ha ʻuhinga mālie ia ki heʻetau moʻuí. Ko kinautolu ko ia ʻoku nau moʻui siokita peé, ʻoku hangē leva ʻoku hōloa pea iku mole ʻenau moʻuí, ka ko kinautolu ʻoku foaki ʻenau moʻuí ke tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku nau tupulaki mo fakalakalaka—pea nau fakahaofi ai ʻenau moʻuí.

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1963—ʻa e konifelenisi naʻe fokotuʻu ai au ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá—naʻe fai ai ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ʻa e lea ko ʻení: “Ko e fiefia taupotu taha ʻoku maʻu ʻe he tangatá, ʻoku hoko ia he taimi ʻokú ne foaki ai ʻene moʻuí koeʻuhí ko e lelei ʻa e niʻihi kehé.”6

ʻOku tau faʻa nofo fakataha pē he taimi ʻe niʻihi ka ʻoku ʻikai ke feongoʻaki hotau lotó. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku tau feohi vāofi ka ʻoku nau tangi kole tokoni mai ‘o pehē, “ ʻIkai ʻoku ai ʻa e lolo faitoʻo ʻi Kiliati?”7

ʻOku ou tui lahi ko e taumuʻa ia ʻa e mēmipa taki taha ʻo e Siasí ke tokangaʻi mo tauhi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku tau fuakava ʻi he papitaisó ke “fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá, koeʻuhi ke nau maʻamaʻa.”8 Kuo tuʻo fiha nai ha ongo ki ho lotó haʻo mātā tonu ha fie maʻu ʻa ha taha? Kuo tuʻo fiha nai haʻo fakataumuʻa ke tokoni ki ai? Kae hili iá, kuo tuʻo fiha nai ha toe hū mai ha meʻa ia he lolotonga ʻo e ʻahó peá ke femoʻuekina ai ka ke tukuange ki ha niʻihi kehe ke nau fai ʻa e tokoní, ʻo ke ongoʻi “sai pē, kuo pau pē ke tokoniʻi ʻe ha taha ʻa e fie maʻu ko iá.”

ʻOku tau femoʻuekina pē he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí. Ka ʻo kapau te tau kiʻi tuʻu hifo ʻo vakai fakalelei ki he meʻa ʻoku tau faí, te tau toki ʻiloʻi ai ʻoku tau femoʻuekina pē ʻi he “meʻa maumau-taimí.” Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku faʻa lahi ʻetau fakamoleki hotau taimí ʻi he tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻingá, ʻo tau taʻetokanga ai ki he ngaahi ngāue ʻoku mahuʻinga angé.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u fanongo ai ha foʻi maau kuo ʻikai toe ngalo, pea kuó u feinga ke ne tākiekina ʻeku moʻuí. ʻOku kau ia he foʻi maau ʻoku ou manako taha ai:

Kuó u tangi ʻi he poó

Ko e nounou ʻeku sió

Pea ʻikai ke u tokoni ki ha tahá;

Ka kuo teʻeki ai ha taimi te u fakameʻapangoʻiá

Koeʻuhí ko ha lahi ʻeku angaʻofá.9

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha niʻihi ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokangá, fakalotolahí, poupoú, fakafiemālié , ʻetau angaʻofá—ʻo tatau ai pē pe ko ha mēmipa kinautolu ʻo e fāmilí, kaungāmeʻa, maheni pe ko ha muli. Ko e toʻukupu kitautolu ʻo e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní, kuo fekauʻi mai ke tau tokoniʻi mo hiki hake ʻEne fānaú. ʻOkú Ne fakafalala mai kiate kitautolu taki taha.

Mahalo te ke hanu: Vakai ko e mālō e lava ʻa e ʻaho mo ʻeku aʻu ki ai, ʻo fai e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke u faí. Ka ʻe lava fēfē ke u tokoni ki he niʻihi kehé? Ko e hā ha meʻa te u lava?

ʻI he taʻu ʻe taha kuohilí, naʻe fakaʻekeʻeke au ʻe he Church News ki muʻa hoku ʻaho fāʻeleʻí. ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakaʻekeʻeké, naʻe fehuʻi mai ʻe he faiongoongó pe ko e hā nai ʻa e meʻaʻofa lelei taha ʻe lava ke foaki mai kiate au ʻe he kāingalotú ʻi he funga ʻo e māmaní. Ne u taliange, “Kumi ha taha ʻoku faingataʻaʻia, pe puke pe tuēnoa, ʻo fai ha meʻa maʻana.”10

Ne ongo moʻoni kiate au he taʻú ni ʻi hoku ʻaho fāʻeleʻí, ʻeku maʻu ha ʻū kaati mo ha tohi ʻe laungeau mei he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻo fakahā mai ai ʻa e founga kuo nau fakahoko ʻaki ʻeku fakaʻamú. Naʻe kamata pē ʻa e fanga kiʻi ngāue tokoní mei hono faʻo ha fanga kiʻi nāunau tokoni ʻofa fakaetangata, ʻo aʻu ki hono fai ha ngāue ʻiate.

Kuo tokolahi fau ha ngaahi Palaimeli kuo nau fakatukupaaʻi ʻa e fānaú ke nau fai ha tokoni pea hiki ʻa e ngaahi ngāue tokoni ko iá ʻo ʻomi kiate au. Te u pehē naʻe mohu founga moʻoni ʻa e anga hono hiki iá. Naʻe ʻomi ʻe ha niʻihi ʻi ha ʻū pepa kuo fokotuʻutuʻu ʻi ha tohi naʻe fōtunga mo lalahi kehekehe. Ko e niʻihi ko ha ʻū kaati pe fakatātā naʻe tā pe valivali ʻe he fānaú. Naʻe ʻomi ʻe ha Palaimeli mohu founga ʻaupito ʻe taha ha foʻi siā naʻe faʻo ai ha fanga kiʻi “tamapua,” ʻo fakafofongaʻi ʻe he kiʻi meʻa kotoa pē ha tokoni naʻe fai ʻi he taʻú ʻe ha taha ʻo e fānau Palaimelí. ʻOku ou fakakaukauloto atu ki he fiefia ne maʻu ʻe he fānaú ʻi heʻenau fakamatalaʻi ʻenau tokoní pea faʻo ha kiʻi “tamapua” ki he siaá.

ʻOku ou vahevahe mo kimoutolu ha fanga kiʻi fakamatala taʻefaʻalaua ne maʻu he ngaahi meʻaʻofa ne u maʻú. Naʻe tohi mai ha taha ʻo e fānaú ʻo pehē, “Naʻe pā-kālava ʻeku kui tangatá, peá u pukepuke hono nimá.” Naʻe pehē ʻe ha kiʻi taʻahine taʻu 8: “Ne u tokoni mo hoku tokouá ki heʻeku faʻeé mo e fāmilí ʻaki hono fokotuʻutuʻu mo fakamaʻa ʻa e kōpate faʻoʻanga meʻavaʻingá. Naʻe lau houa ka naʻe fakafiefia. Ko e konga lelei tahá ʻema fakaʻohovaleʻi mo fakafiefiaʻi ʻema faʻeé he naʻe ʻikai ke ne kole mai ke ma fai ia.” Naʻe pehē ʻe ha kiʻi taʻahine taʻu 11: “Naʻe ʻi ai ha fāmili ʻi hoku uōtí naʻe ʻikai lahi ʻenau paʻanga. Naʻe ʻi ai haʻanau fānau fefine ʻe toko tolu. Naʻe pau ke ʻalu e ongomātuʻá ki ha feituʻu, ko ia ne u kole ange ai ke u tokangaʻi e fānau fefiné ni ʻe toko tolu. Naʻe ʻai ke mono mai ʻe he tamaí ʻa e laʻi paʻanga ʻe $5. Naʻá ku talaange, ʻHe ʻikai ke u tali ia.’ Ko ʻeku tokoní ʻeku tokangaʻi taʻetotongi e tamaiki fefiné.” Naʻe tohi mai ha kiʻi tamasiʻi Palaimeli ʻi Mongikōlia naʻá ne tou e vaí maʻa ʻene faʻeé ke ʻoua naʻá ne siʻi fai ia. Naʻe tohi mai ha faiako Palaimeli ʻo fakafofongaʻi ha kiʻi tamasiʻi taʻu 4 ʻo pehē: “Naʻe ʻalu ʻeku tamaí ko e ako ʻa e sōtiá ʻi ha ngaahi uike siʻi. Ko ʻeku ngāué ko e faʻofua pē ʻo ʻuma ki heʻeku faʻeé.” Naʻe tohi mai ha kiʻi taʻahine taʻu 9: “Ne u toli situloapeuli maʻa ʻeku kui fefiné. Ne u ongoʻi fiefia!” Pea ko e taha: “Ne u vaʻinga mo ha kiʻi tamasiʻi naʻe taʻelata.”

Mei ha kiʻi tamasiʻi taʻu 11: “Ne u ʻalu ki ha ʻapi ʻo ha fefine ʻo faka‘eke‘eke ia mo hivaʻi ange ha foʻi hiva. Naʻe fakafiefia e ʻaʻahi ki aí. Naʻá ne fiefia he ʻoku ʻikai pē ʻaʻahi ange ha taha ia ki ai.” Naʻe hanga ʻe heʻeku lau e kiʻi tohi ko ʻení ʻo fakamanatu mai e lea naʻe tohi ʻe ʻEletā Lisiate L. ʻĒvani ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne pehē: “ ʻOku faingataʻa ke mahino ki he fānaú ʻa e ongoʻi taʻelata ʻokú te aʻusia he taimi ʻoku liliu ai ʻa e moʻuí mei he taimi ʻo e teuteu mo e ngāué ki he taimi ʻo e fakatōtōlaʻaá… . He kuo fuoloa taʻu ʻete hoko ko e tokotaha ke fai e meʻa kotoa ʻi ʻapí ʻo lahi fau hono fie maʻu kitá, pea meimei fakafokifā pē, kuó te tuʻu he tafaʻakí ko e mamata pē ki he meʻa ʻoku hokó—ko e fakataʻelata moʻoni ia… . Kuo pau ke tau moʻui fuoloa ke tau ʻiloʻi ko e meʻa fakataʻelata moʻoni ha loki ʻoku fonu ʻi he nāunau falé pē. ʻOku fie maʻu ha taha … makehe meiate kinautolu kuo totongi ke ngāué, makehe mei he kau tauhi ʻi ha ʻapingāue pe fatongia fakaengāue, ke ne langaʻi mai e ngaahi manatu ʻo e kuohilí pea paotoloaki ia ke kei moʻui pē ʻi he lolotongá… . He ʻikai ke tau lava ʻo fakafoki mai e ngaahi taʻu ʻo e kei talavoú. Ka ʻe lava ke tau tokoni ke nau fakatōtōlaʻā fiefia ʻo fakafou ʻi heʻetau faʻa fakaʻatuʻí … mo e ʻofa taʻemālualoí.”11

Naʻe toe ʻomi foki haʻaku ʻū kaati mo e tohi talamonū ʻaho fāʻeleʻi mei he toʻu tupu ʻi he ngaahi kalasi ʻa e Kau Talavoú mo e Kau Finemuí, ʻa ia ne nau faʻu ha fanga kiʻi sipi maʻá e ngaahi falemahakí, tokoni hono teuteu ʻo e meʻakaí, papitaiso maʻá e kau pekiá mo fakahoko ha ngaahi ngāue ʻofa lahi fau.

Naʻe fai foki ʻe he Fineʻofá, ʻa ia ʻoku maʻu maʻu pē ai ʻa e tokoní, ha ngaahi ngāueʻofa naʻe mahulu hake he meʻa ne nau anga ki aí. Naʻe fai ʻe he kau lakanga fakataulaʻeikí e meʻa tatau pē.

ʻE hoku kāinga, naʻe tātātaha ke ongo mo houngaʻia homa lotó ʻi ha meʻa ʻo hangē ko ia ne hoko kiate au mo Sisitā Monisoni ʻi heʻema fakamoleki ha ngaahi houa lahi ʻi hono lau e ngaahi meʻaʻofa ko ʻení. ʻOku lōmekina hoku lotó he taimí ni ʻi heʻeku lea atu ki he meʻa ne hokó pea mo fakakaukauloto atu ki he niʻihi kuo faitāpuekina ko e ola ʻo e ngāue naʻe fai ʻe he tokotaha foakí pea pehē kiate ia naʻá ne maʻu iá.

ʻOku ou manatu ki he fakalea ʻi he vahe 25 ʻo e tohi ʻa Mātiú:

“Haʻu, ʻa kimoutolu kuo monūʻia ʻi heʻeku Tamaí, ʻo maʻu ʻa e puleʻanga kuo teu moʻomoutolu talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní:

“He naʻá ku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au: naʻá ku fieinua, pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au: ko e muli au, pea naʻa mou fakaafeʻi au:

“Telefua, pea naʻa mou fakakofuʻi au: naʻá ku mahaki, pea naʻa mou ʻaʻahi mai kiate au: naʻá ku ʻi he fale fakapōpulá, pea naʻa mou haʻu kiate au.

“Pea ʻe toki lea ʻa e māʻoniʻoni, ʻo pehēange kiate ia, ʻEiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke fiekaia, pea mau fafangaʻi koe? pea fieinua, pea mau foaki ʻa e inu kiate koe?

“Naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ko e muli, pea mau fakaafeʻi koe? pe telefua, pea mau fakakofuʻi koe?

“Pea naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke mahaki, pe ʻi he fale fakapōpulá, pea mau ʻalu atu kiate koe?

“Pea ʻe lea ʻa e Tuʻí, ʻo pehēange kiate kinautolu, Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻo mou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻo mou fai ia kiate aú.”12

Siʻi kāinga ʻofeina, tau fehuʻi loto pē muʻa kiate kitautolu ʻa e fehuʻi ko ia ne fai kia Toketā Siaki Mekikōneli mo hono ngaahi fototehiná he ʻaho kotoa pē lolotonga e taimi maʻu meʻatokoni efiafí: “Ko e hā ha meʻa kuó u fai maʻá ha taha ʻi he ʻahó ni?”ʻOfa ke mahuhuhuhu hotau lotó ʻi he fakalea ʻo ha himi angamaheni pea ke ne nofoʻia maʻu pē ia:

Kuó u fai ha lelei ʻi he māmaní?

Pe kuó u fai nai ha tokoni?

Ke fiefia ai, ʻa e loto mamahi?

Ka ʻikai kuó u vaivai.

ʻE maʻamaʻa pē ʻa e haʻamongá

Ke ngāue loto tahá?

Pē kuó u fakamoʻui nai ha mahaki?

Ne fie maʻu pe kuo ʻi ai?13

Ko e ngāue tokoni ko ia kuo ui kitautolu ki aí, ko e ngāue tokoni ia ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI Heʻene fakakau atu kitautolu ki Heʻene ngāué, ʻokú Ne fakaafeʻi ai kitautolu ke tau ʻunu ke ofi ange kiate Ia. ʻOkú Ne folofola mai kiate kitaua:

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasia, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamonga kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālie ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.”14

Kapau te tau fakafanongo moʻoni, te tau ala ongoʻi ʻa e leʻo ko ia ʻoku ui mai mei he mamaʻó, ʻi Heʻene folofola mai ʻo hangē ko ʻEne fai ki ha tokotaha kehé, “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu.” 15 ʻOku ou lotua te tau feʻunga ke maʻu ʻa e tāpuakí ni mei hotau ʻEikí, ʻi he Huafa ʻo Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Jack McConnell, “And What Did You Do for Someone Today?” Newsweek, June 18, 2001, 13.

  2. Jack McConnell, “And What Did You Do for Someone Today?” 13.

  3. Kalētia 5:13.

  4. Mōsaia 2:17.

  5. Luke 9:24.

  6. David O. McKay, ʻi he Conference Report, Oct. 1963, 8.

  7. . Selemaia 8:22.

  8. Mōsaia 18:8.

  9. Anonymous, fakamatalaʻi ʻi he Richard L. Evans, “The Quality of Kindness,” Improvement Era, May 1960, 340.

  10. Vakai, Gerry Avant, “Prophetʻs Birthday,” Church News, Aug. 23, 4.

  11. Richard L. Evans, “Living into Loneliness,” Improvement Era, July, 1948, 445.

  12. Mātiu 25:34–40.

  13. “Kuó u Fai ha Lelei?” Ngaahi Himí, fika 129.

  14. Mātiu 11:28–30.

  15. Mātiu 25:21.